Kako se izbori bliže, to bijeljinska televizija nepogrešivo srozava standarde izvještavanja. Šteta…
RTRS: … da sa tvoga puta ne skrenemo
20. – 26. august 2018.
BEZ PROMJENA: U uređivačkoj politici Dnevnika javnog servisa bh. entiteta Republika Srpska nema promjena. Javni servis tek je puki naziv, a RTRS nastavlja s praksom glasila vladajućih entitetskih struktura. Iz niza izvještaja koji to potvrđuju izdvajamo onaj o odluci Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa na zaključak Narodne skupštine RS o stavljanju van snage Izvještaja Vlade RS (2004. godina) o dešavanjima u i oko Srebrenice u julu 1995. godine. Sve što je od obrazloženja Kluba Bošnjaka gledaocima predočeno stalo je u jednu, od prezenterke Dnevnika, prepričanu rečenicu. No zato su gledaoci mogli čuti i vidjeti reakcije predsjednika Narodne skupštine, portparola SNSD-a, kao i jednog od funkcionera te stranke. Jedina pozitivna stvar koju su oni koji su to htjeli iz ovog izvještaja mogli izvući jeste činjenica da predsjednik entitetskog parlamenta Nedeljko Čubrilović svjesno priznaje da je Vlada RS, stavljajući van snage zaključak prije nego se o njemu izjasnilo Vijeće naroda RS, povrijedila Ustav RS. Te njegovu lakonsku konstataciju da je zato tu Ustavni sud RS, pa je do njega da se time bavi.
DESETINE MILIONA IZBJEGLICA: Migrantskoj krizi u dnevnicima namijenjen je poseban blok. Izdvajamo izvještaj emitovan u Dnevniku 20. jula. U najavi se navodi da „istraživanja demografa ukazuju da će u narednih 40 godina Evropu, uključujući i BiH, preplaviti desetine miliona migranata“. U samom izvještaju, množina demografa svela se samo na jednog iz RS-a i njegovo istraživanje. Gledaocima nije objašnjeno koju je metodologiju i parametre isti koristio. No njegove tvrdnje, navedeno je u izvještaju, potvrdila je i Fondacija za mir. Koja, iz koje države, nije saopšteno. Ali to je RTRS.
I u ranijim izvještajima smo navodili da se kroz svako bavljenje migrantskom krizom jasno naglašava ksenofobija koju građani naše zemlje ispoljavaju prema tim ljudima. To se potvrđuje i kroz ankete; u nedjelji iza nas jedna je urađena u Hadžićima. Jesu li građani doista toliko netrpeljivi prema migrantima ili je pak riječ o gruboj medijskoj manipulaciji, i dalje ostavljamo kao pitanje bez odgovora.
Zabrana ulaska u BiH ruskom piscu Zaharu Prilepinu, po naredbi Obavještajno sigurnosne agencije (OSA), jer je okvalifikovan kao prijetnja po bezbjednost države i njenih međunarodnih odnosa, iskorištena je za još jedan u nizu obračuna aktuelne vlasti i od nje finansiranih „analitičara“ s ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem. „Udar na ustavni poredak“, saopštio je „analitičar i stručnjak za bezbjednost“ Dževad Galijašević u izjavi za RTRS. Zašto, nije obrazložio. No to nije ni važno za novinara RTRS-a. Kao što za autora priloga Mišu Radakovića nije važna ni Prilepinova biografija, činjenica da se borio na strani ruskih separatista u Ukrajini. Ono što posebno izdvajamo iz ovog izvještaja, a za što ne znamo ni da li da ocijenimo tragikomičnim ili ozbiljnim, jesu poruke koje novinar upućuje Mektiću. Te mu doslovno prijeti, pozivajući se na pisanje „pojedinih medija“, da se „dobro pripremi kada bude polagao račune ministru spoljnih poslova Rusije koji će od njega tražiti, tokom posjete BiH, izjašnjenje o navodnim crnim listama ruskih državljana u našoj zemlji, jer kako sada stvari stoje, puko objašnjenje neće biti dovoljno“.
„Slučaj“ Prilepin nastavak je imao i u Dnevniku 24. avgusta – s pitanjem: “Ko mu je zabranio ulazak u BiH?“. Iako je Prilepin tek jedan u nizu stranih državljana kojima je zabranjem ulaz, sve što je na tu temu rečeno, iskorišteno je, kroz komentare srpskih političara, predstavnika vladajuće većine, ali i dijela onih iz opozicije, za još jednu jalovu političku raspravu u RS-u. Zbog slučaja Prilepina, na gostovanje u Dnevniku 2 pozvan je i bivši član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović (SNSD). “Prst u oko velikoj svjetskoj sili, krupna odluka po međunarodne odnose, odgovornost i krivnja institucija BiH“, tek je dio floskula koje je Radmanović izgovorio. Čuli su gledaoci i lamentiranje nad „napadom na pisanu riječ“, te poređenje Prilepina sa Salmanom Rushdiejem.
Izdvojeno
Iako je to uobičajena praksa uredništva Dnevnika, ponavljamo da, kada se u javnosti, posebno na konferenciji za novinare, obrati predsjednik RS-a Milorad Dodik, cijela se informativna emisija vrti oko njega. Dakle, sve što Dodik kaže emituje se u više izvještaja, pa je tako bilo i u Dnevniku 22. avgusta.
Ocjena: 1
Ponavljamo, niža ocjena od ove ne postoji.
BNTV: Nastavak nazatka
20. – 26. august 2018.
SAGA O PRILEPINU: Nastavak redovnog izvještavanja o protestnim okupljanjima u Banjaluci na kojima obitelj i građani traže istinu o ubistvu Davida Dragičevića, objavljivanje imovinskih kartona političara/kandidata iz bh. entiteta Republika Srpska za oktobarske opšte izbore te saga o zabrani ulaska u BiH ruskom spisatelju Zaharu Prilepinu teme su koje su dominirale u dnevnicima emitovanim u protekloj nedjelji.
Zašto je Prilepin bitan za BiH ili njen entitet RS, pitanje je koje se nameće nakon što je reagiranjem entitetskog predsjednika Milorada Dodika na zabranu njegovog ulaska u BiH otvoren Dnevnik 25. avgusta.
Čime se OSA BiH rukovodila kada je donijela odluku da je Prilepin prijetnja po sigurnost naše države, napadi predstavnika vlasti RS-a tim povodom na predstavnike iz RS-a u državnim institucijama, pa onda njihove odbrane od tih napada, dominirali su izvještajima koji su ponuđeni gledateljima. Da je od strane uredništva Dnevnika bilo želje, ali i profesionalne odgovornosti, onda bi se novinari pozabavili i, u najmanju ruku, kontroverznom biografijom Prilepina. No nije, pa je ovaj slučaj predstavljen tako kao da je iz nekakvog hira neki bošnjački funkcioner u sigurnosnoj agenciji ruskom piscu zabranio ulazak u Bosnu i Hercegovinu.
PUCANJ KOJI SE NIJE DESIO: Važan je, dakle, Prilepin. Hici ispaljeni na ili prema Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci u dane Kurban-bajrama, nisu. Otuda u Dnevniku emitovanom 24. avgusta o ovom incidentu nije bilo ni riječi. Bez obzira na činjenicu da je policija u svom saopštenju slučaj svjesno relativizirala, gledaocima je bilo potrebno pružiti informaciju, odnosno reakcije Banjalučkog muftijstva i bošnjačkih političara.
Gledaoci su imali priliku upoznati se s ažuriranom bazom podataka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o imovinskom stanju ključnih političkih figura iz RS-a, koji su kandidati bilo za pojedinačne funkcije ili za neku od parlamentarnih lista na predstojećim opštim izborima u BiH. Svakom građaninu koji želi razmišljati, ti podaci govore više od hiljadu riječi, pa stoga dodatne komentare novinara na ovu temu smatramo suvišnim.
Izdvojeno
Konstatujemo da kako se izbori približavaju tako se i pitanja od interesa za građane, iako ih i dalje bilježimo, sve niže rangiraju prilikom sastavljanja sadržaja Dnevnika.
Ocjena: 3
Komparativna analiza
Kada bi novinari bili novinari, a urednici urednici, onda bi neko od njih u sagama koje smo vidjeli u dnevnicima i RTRS-a i BNTV-a na temu zabrane ulaska ruskom spisatelju Zaharu Prilepinu u BiH, upitao barem nekog od političara da navede ime makar jednog romana koji je ovaj napisao. Kad bi, ali nisu.
