RTRS I DALJE PRISTRASNA, BNTV NUDI CJELOVITIJE INFORMACIJE I UVIDE

IZDVAJAMO

Iako se predizborne stranačke aktivnosti ne emituju u okviru dnevnika, RTRS čak i u takvoj situaciji nalazi prostor da javnosti pokaže na čijoj je strani. Bilježimo potpuno bizaran događaj oštećenja bilborda kandidata Socijalističke partije za načelnika Gacka Maksima Skoke. Tokom svih prethodnih kampanja širom BiH bilježili smo i, nažalost, bilježićemo brojne takve načine obračuna s političkim protivnicima pa je, smatramo, izvještavati o njima van predizborne hronike nepotrebno, osim u slučaju da Javni servis odluči svaki takav incident emitovati kao vijest…

RTRS I DALJE PRISTRASNA, BNTV NUDI CJELOVITIJE INFORMACIJE I UVIDE

RTRS: Referendum kao prikrivena kampanja

2. – 4. septembar 2016.

UOPŠTENO, BEZ PRIMJERA: U centralnom Dnevniku RTRS-a emitovanom 2. septembra gledaocima je tek u 18. minuti saopšteno da je toga dana počela kampanja za oktobarske lokalne izbore u BiH. U izvještaju koji je pripremila Branka Kusmuk izneseni su podaci o broju političkih subjekata koji su ušli u izbornu utrku, broju registrovanih birača itd. Kusmuk je kampanji pristupila uopšteno, koristeći stavove organizacija koje se bave analizom i monitoringom izbornog procesa u BiH, predizbornim obećanjima, zloupotrebom javnih sredstava. Izostalo je navođenje konkretnih primjera: ko je, kada i kako vršio zloupotrebe ili, pak, koja su to obećanja stranke i kandidati davali tokom ranijih kampanja, a nisu ih realizovali.

PRIKRIVENA KAMPANJA: Ali prikrivena kampanja vodi se korištenjem najavljenog referenduma o Danu Republike Srpske, zakazanog za 25. septembar. U monitorisanom periodu, dakle, tri centralna dnevnika, referendum je udarna vijest, tačnije, niz vijesti/izvještaja koji se emituju kao tematski blok.

U Dnevniku već spomenutog 2. septembra ovoj temi posvećeno je deset minuta. Centralna figura je predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik, s ustaljenom praksom Javnog RTV servisa RS-a da njegova obraćanja novinarima najavljuju prezenteri, potom kroz javljanje reportera uživo ispred sjedišta predsjednika RS-a, iako je od događaja o kojem govori prošlo više sati, pa do samog novinarskog izvještaja (urednica Dnevnika Marijana Đurđević).

Identičan pristup bilježimo i u dnevnicima od 3. i 4. septembra. Milorad Dodik ponovo je centralna figura (Dnevnik 3. septembra), samo ovaj put kroz odgovor na stavove koje je o referendumu iznio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko.

BIZARAN DOGAĐAJ: Iako se predizborne stranačke aktivnosti ne emituju u okviru dnevnika, RTRS čak i u takvoj situaciji nalazi prostor da javnosti pokaže na čijoj je strani. Bilježimo potpuno bizaran događaj oštećenja bilborda kandidata Socijalističke partije za načelnika Gacka Maksima Skoke. Tokom svih prethodnih kampanja širom BiH bilježili smo i, nažalost, bilježićemo brojne takve načine obračuna s političkim protivnicima pa je, smatramo, izvještavati o njima van predizborne hronike nepotrebno, osim u slučaju da Javni servis odluči svaki takav incident emitovati kao vijest (Dnevnik 2, 4. septembra, urednik Jasenko Todorović).

DODATNA PROMOCIJA: Da će, uz nesebičnu pomoć RTRS-a, predstavnici vlasti koristiti svaku priliku za dodatnu promociju svjedoči i izvještaj od 3. septembra o posjeti Milorada Dodika Joki Milanović, majci tri poginula borca Vojske RS-a. Izvještaj sadrži opširno zahvaljivanje starice na posjeti, te isticanje da joj je kuća izgrađena sredstvima iz budžeta predsjednika RS-a.

Sanacija objekata (škole, bolnice…), koja se odvija u okviru projekta energetske efikasnosti i finansira iz evropskih fondova, bila je prilika i za promociju članice SNSD-a i ministrice u Vladi RS-a Srebrenke Golić, uz obećanje da je sanacija osnovne škole u Šipovu prva u nizu iza koje stoji Vlada ovog bh. entiteta. Iako je novac za ove namjene ranije odobren, ne možemo se oteti utisku da se čekao početak kampanje pa da se započnu radovi.

GDJE SE SKRILA KORUPCIJA: Ako korupcija ili zloupotreba budžetskog novca postoji, onda je to, prema viđenju RTRS-a, samo u onim strukturama vlasti u kojima ne participiraju stranke vladajuće koalicije u RS-u (SNSD, DNS i Socijalistička partija). Navodimo primjer izvještaja o trošenju sredstava iz budžetske rezerve članova Predsjedništva BiH i kolegija Vijeća ministara. Iz izvještaja saznajemo da je novac utrošen na grantove nevladinim i sportskim organizacijama, te vjerskim zajednicama, te da su oni imali zakonsko pravo na korištenje grantova. Ključna kritika dolazi od zastupnika SNSD-a u Parlamentu BiH.

Ako je poruka trebala biti da je potrebna veća kontrola i odgovornost spram trošenja javnih sredstava, onda je bilo neophodno i jasno iznijeti stav da je za to potrebna izmjena zakona. Ovako samo ostaje utisak da cilj nije zaštititi interese javnosti, već tek kritika predstavnika državne vlasti čiji SNSD nije dio.

 

BNTV: Da čujemo i drugu stranu

2. − 4. septembar 2016.

NAJSKUPLJA KAMPANJA SNSD-a: I BNTV je Dnevnik 2. septembra otvorio temom referenduma u RS-u. No, za razliku od RTRS-a, gledaocima su uz stavove predsjednika RS-a preneseni i oni lidera ostalih srpskih parlamentarnih stranaka.

Novinarka Danina Milaković zaključuje izvještaj dobrim zapažanjem: „Referendum će biti najskuplja kampanja SNSD-a.“

Nakon što je Vladimir Kovačević gledaocima prenio poruke stranaka s početka kampanje, njegova kolegica Mirjana Minić putem ankete s građanima i razgovora sa sociologom bavila se time koliko poruke i obećanja političara utječu na građane kada se opredjeljuju za koga će glasati.

U mjeri u kojoj je to moguće, a da se gledaocima ne uskrate ključne dnevnopolitičke informacije, BNTV je uspješno izbjegla dati mogućnost političarima da stavove o referendumu koriste za predizbornu promociju.

Novinar Vladimir Kovačević bavio se pitanjem koliko je ozbiljna bila namjera Vlade RS-a, najavljena još u ekspozeu premijerke Željke Cvijanović, da se bori protiv korupcije. Pitanje se temelji na podatku da Vladina aplikacija na njenoj zvaničnoj web stranici, putem koje građani mogu anonimno prijaviti korupciju − nije u funkciji. Dakle, građani i dalje, žele li prijaviti korupciju, mogu to učiniti jedino preko nevladinih organizacija. Komentar na ovo novinar je potražio od Centara civilnih inicijativa. No, zamjerka se odnosi na činjenicu da nemamo stav predstavnika Vlade RS-a o tome zašto je aplikacija neupotrebljiva. Tako ostaje bez odgovora dilema da li je Vlada uopšte kontaktirana ili se do odgovora nije ni pokušalo doći (Dnevnik 2, 3. septembra, urednik Slobodan Durmanović).

About The Author