RTRS: Nepoštivanje epidemioloških mjera u Potočarima

6. – 12. juli 2020.

STRADANJE BOŠNJAKA: U tri rečenice u 11. minuti Dnevnika 2, 11. jula saopšteno je da je u „Srebrenici obilježeno 25 godina od stradanja Bošnjaka“. Četvrt stoljeća od genocida koji su nad bošnjačkim muškarcima i dječacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, 6.649 nišana u Potočarima te brojne presude za genocid koje su izrekli Haški tribunal i Sud BiH nisu i dalje dovoljni da se riječ genocid izgovori na RTRS-u. I da se pojasni „stradanje Bošnjaka“, broj žrtava, da se sve to isprati adekvatnim izvještajem.

VUČIĆ I POTOČARI: Umjesto toga, izdvajaju se „nepoštivanje epidemioloških mjera zbog Covida-19 u Potočarima“ i odluka ministrice vanjskih poslova BiH koja je ambasadama i konzulatima naše države naložila da 11. jula državne zastave spuste na pola koplja. Uz to je slijedio i komentar ministra vanjskih poslova Srbije koji je uputio kritike BiH „jer ni pet godina nije u stanju pronaći i kazniti lica koja su pokušala ubiti u Potočarima Aleksandra Vučića“.

ŽRTVE SU SAMO SRPSKE: RTRS javni je servis i dužan je izvještavati u skladu sa odredbama Zakona o Radio-Televiziji Republike Srpske, konkretno članom 13, kojim se uređuju Programska načela, i članom 14., koji propisuje provođenje Programskih načela. Ali, zakon je jedno, a realnost drugo, pa je i izvještavanje o godišnjici srebreničkog genocida samo jedan u nizu primjera gaženja normi objektivnog i nepristrasnog izvještavanja.

Ovo ističemo zbog činjenice da je gotovo nemoguće izdvojiti ijednu sedmicu monitoringa u kojoj ne svjedočimo izvještajima o obilježavanju sjećanja na žrtve srpske nacionalnosti iz proteklog rata u BiH. U kojima se podrobno govori o žrtvama te iznose mišljenja porodica, predstavnika udruženja proisteklih iz rata i entitetskih političara.

Žrtve su samo žrtve i sve podjednako zaslužuju dužno poštovanje. Nažalost, što se tiče RTRS-a, poštovanje postoji samo za one srpske nacionalnosti.

HOMOSEKSUALNOST I SPC: Iz Dnevnika 11. jula bilježimo i primjer eklatantnog nepoštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti i institucija, privatnosti i dostojanstva čovjeka. Riječ je o izvještaju o Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola u Crnoj Gori, koji je pripremila Nataša Zubac Miljanović.

Ne skrivajući odioznost prema pripadnicima LGBT zajednice, novinarka izvještaj gradi na tezi da spomenuti zakon „udara na temelje tradicionalne Crne Gore“. Pritom za sagovornike bira samo predstavnike prosrpskih opozicionih stranaka i građane koji zakon kritikuju. I zaključuje: „Srpski političari u državi koja je antisrpska glasali su protiv ovog zakona. Tako Crna Gora daje punu slobodu homoseksualcima, a slobodu pokušava da uskrati Srpskoj pravoslavnoj crkvi“.

REŽIMSKI O PROTESTIMA: O protestima u Beogradu, koji su se proširili na nekoliko gradova Srbije, izvještavalo se onako kako su to radili Radio-televizija Srbije i ostali provladini mediji u toj državi: od početnog ignorisanja do prenošenja isključivo stavova srbijanske vlasti. „Nasilno ponašanje građana“, „nasilan pokušaj preuzimanja vlasti“, „policija je upotrijebila silu u nužnoj odbrani“, poruke su koje smo mogli čuti u dnevnicima. Pritom su gledateljima svjesno uskraćeni snimci „nužne odbrane policije“ koja je batinala građane koji se nisu nasilnički ponašali. Nije spomenuto ni nasilje policije nad novinarima ni ozljede koje su nanijete novinaru agencije Beta.

Ocjena: 1, jer niže od toga nemamo

BNTV:  Dosljedni BNTV i nedosljedni Dodik

6. – 12. juli 2020.

KOMEMORACIJA STRADALIM BOŠNJACIMA: Izvještaj o obilježavanju 25-godišnjice genocida u Srebrenici svoje je mjesto našao u 21. minuti Dnevnika emitovanog 11. jula. U verziji BNTV-a, to je „komemoracija stradalim Bošnjacima“. Kako su stradali, ko je za to odgovoran ,koliko je žrtava tog „stradanja“, nije rečena ni riječ. Umjesto toga, ni nakon više gledanja izvještaja nije bilo jasno šta se njime htjelo reći. Jer, u izvještaju se citira rečenica koju je u svojstvu predsjednika RS-a 2004. godine izrekao Dragan Čavić komentarišući izvještaj Komisije RS o Srebrenici, potom kako je Milorad Dodik 2007. genocid priznao i kako ga unazad nekoliko godina negira. Ako je cilj bio ukazivanje na političke nedosljednosti, 11. jul nije nikako bio pravo vrijeme.

Kao što je krajnje nekorektno da su u istom Dnevniku toga dana prioriteti bile teme o luksuznoj vili SNSD-ovog političara iz Trebinja i uzurpaciji privatnog zemljišta za izgradnju koridora 5C u okolini Doboja.

PRAVDA ZA DAVIDA: Iz emitovanih Dnevnika izdvajamo i izvještavanje o novim hapšenjima članova neformalne grupe građana Pravda za Davida u Banjaluci. Iako se radilo o najavljenom obraćanju novinarima samo tri člana te grupe, policija je, uz optužbu da je riječ o neodobrenom javnom okupljanju, lišila slobode deset građana.

ŠTURO O PROTESTIMA U SRBIJI: To je bio i povod, barem je tako smatralo uredništvo Dnevnika 2, da naprave paralelu „kako vlast Srbije dozvoljava okupljanja građana dok je to u RS-u zabranjeno, posebno pred sjedištem institucija ovog bh entiteta“.

U konačnici smo dobili krajnje neargumentovan pokušaj pravljenja paralele, jer se tako policijska brutalnost kojom smo svjedočili u nekoliko navrata na ulicama Beograda potpuno relativizirala. Naime, važno je navesti da su gledatelji dobili vrlo škrte informacije o protestima u Beogradu i više drugih gradova u Srbiji. Fokus je stavljen na stavove zvaničnika Srbije i napade na policiju, uz brižljivo nastojanje da se  spomene i brutalnost policije.

PANDEMIJA I POSLJEDICE: Kako epidemija Covida-19 ne popušta kako u BiH tako i u regionu, izvještaji o broju zaraženih i preminulih, te stanje posebno u lokalnim zajednicama u RS-u u kojima se bilježi najveći broj pozitivnih na koronavirus, i u nedjelji iza nas bile su udarne vijesti u dnevnicima.

U Dnevniku 2 emitovanom 6. jula analizirane su ekonomske posljedice koronavirusa. Ukazano je na otvoreno pitanje o tome kako zaštititi zdravlje građana i osigurati funkcionisanje ekonomije ima li se u vidu sve veći pad javnih prihoda u RS-u. Najugroženiji su, što se tiče ovog bh. entiteta, sektor turizma i ugostiteljstva, koji traže ili dodatnu finansijsku podršku Vlade RS ili liberalizaciju mjera kako bi ostvarivali veću zaradu.

Ocjena: 2

Komparativna analiza

Srebrenica, ali i protesti građana u Beogradu pobrisali su sve razlike između uređivačkih politika RTRS-a i BNTV-a.

Tako je samo nastavljena praksa slijeđenja zadatog srpskog političkog narativa kojim se genocid počinjen nad bošnjačkim muškarcima i dječacima u julu 1995. godine u Srebrenici negira i relativizira.

Što se protesta u Beogradu tiče, obje medijske kuće svjesno su izbjegle da svojim gledateljima pruže mogućnost izbalansiranog i objektivnog informisanja. Umjesto toga, na uvid su im pruženi stavovi predstavnika vlasti i ignorisanje policijske represije nad građanima.

Jednako tako, ni RTRS ni BNTV nisu smatrali potrebnim da uđu u analizu povoda i strukture protesta.