RTRS: Nije bio genocid!

19. – 25. juli 2021.

NIŠTA NOVO: Odluci visokog predstavnika Valentina Inzka o nametanju izmjena Krivičnog zakona u BiH kojima se sankcioniše negiranje genocida, ali i utvrđuju zatvorske kazne za sve koji veličaju ratne zločine i zločince, u Dnevniku 23. jula posvećeno je 25 minuta. Osim navođenja šta sadrže izmjene KZ-a BiH, sve ostalo svelo se na nepregledno nizanje reakcija srpskih političara koje su se razlikovale tek u nijansama. Od epiteta „Hitlerov zemljak“, preko tvrdnji Milorada Dodika da je „za ovu odluku Inzko dobio nekoliko miliona eura, kako su mu to rekli neki Bošnjaci iz Sarajeva“, pa do svjesnog manipuliranja javnošću kako je izmjenama KZ-a u krivično zakonodavstvo uveden verbalni delikt, te da se njime predviđa sankcionisanje Republike Srpske i otvara lov na Srbe. Uz neizostavne, u više navrata ponovljene izjave kako Dodika, tako i Željke Cvijanović, Dragana Čavića te listom srpskih opozicionara da se „genocid u Srebrenci nije desio“. Jednom riječju, ništa novo u dugogodišnjem srpskom političkom narativu kada su u pitanju i srebrenički genocid i ratni zločini i zločinci vojnog, političkog i policijskog korpusa bosanskih Srba.

Ni sadržaj Dnevnika emitovanog 24. jula nije donio ništa novo. Odnosno, ponavljala su se reagovanja zvaničnika RS-a, Dodikove prijetnje secesijom i po ko zna koji put svjesno obrtanje teza o „navodnoj kolektivnoj odgovornosti srpskog naroda“.

ODBRANA ENTITETA: Osim prijetnji secesijom, nametnuta je i tema o potrebi „odbrane RS-a“. Od koga to misli predsjednik BORS-a braniti RS, kako to misli realizovati, ostaju otvorena pitanja. Jedino što je jasno jest da je Dodik opasno podigao tenzije i izazvao uznemirenost javnosti prije svega u RS-u.

GDJE JE RAK? Širenje nacionalne i vjerske netrpeljivosti iz usta Branke Kusmuk u Dnevniku 2 Javnog RTV servisa RS-a doseglo je takve razmjere da bi RAK trebao ozbiljno da reaguje. No ima li se u vidu činjenica da njime rukovodi nekadašnji generalni direktor RTRS-a, a programsko vijeće regulatora zabavlja se samo sa sobom, Kusmuk će neometano nastaviti s istom praksom.

Izdvajamo izvještaj o reakciji lidera SDA Bakira Izetbegovića na ponovno stavljanje u žižu javnosti ideje o „Srpskom svetu“ koga zagovaraju vlasti s obje strane Drine. Izetbegović je, navodi Kusmuk, nosilac „patološke dijagnoze od vremena kada je uz očeve skute sricao Islamsku deklaraciju“. Dodaje i da „zaboravlja čiji je babo odustajao od mirovnih pregovora“, naziva ga „hairlijom“, a potom ga optužuje za „raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje“. A šta je to Izetbegović kazao, gledatelji Dnevnika 2 emitovanog 21. jula nisu čuli.

NEPROFESIONALNO NOVINARSTVO: I kada smo kod Branke Kusmuk, i ovog puta pitamo, mada uzalud, da li je u stanju uraditi i jedan izvještaj bez vlastitih opservacija i neukusnih komentara? Izdvajamo temu pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH, odnosno izbora članova Predsjedništva BiH na nivou Federacije BiH. U sjeni stavova novinarke Kusmuk, ciničnih epiteta koje veže uz lidere probosanskih stranaka, ostala je suština problema kako doći do dogovora kojim bi svi akteri političkog života u Federaciji bili zadovoljni.

KO, KAD, GDJE? Kako je to Bakir Izetbegović na Bajram sijao mržnju prema Srbima? Šta je, gdje i kojim povodom izjavio? Ništa od toga nisu čuli gledatelji Dnevnika 20. jula. Umjesto toga, uslijedile su reakcije političara iz RS-a. Koliko god neprofesionalno, toliko i očekivano, jer je to uobičajeni metod uređivačke politike informativnog programa RTRS-a.

Ocjena: 1, uz ponovno napominjanje da sve što je emitovano u dnevnicima tokom protekle nedjelje zaslužuje ocjenu daleko ispod 1

BNTV: Nije bio genocid!

19. – 25. juli 2021.

MRTVAČKI KOVČEG: Kako je visoki predstavnik međunarodne zajednice nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH kojima se sankcioniše negiranje genocida i veličanje ratnih zločina i zločinaca nasrnuo na „našu svetinju Republiku Srpsku“? Zašto lider PDP-a Branislav Borenović tvrdi da se „izmjene Krivičnog zakona BiH neće moći provoditi“!? Zašto je odluka Valentina Inzka „čavao u mrtvački kovčeg BiH“, kako to ističe Milorad Dodik? Ovome bismo mogli dodati još pitanja na reakcije političara iz Republike Srpske na odluku visokog predstavnika. Odgovore novinari Dnevnika 2 nisu tražili. No nema tu iznenađenja, jer u srpskom političkom korpusu, jednako kao i u velikom broju medija, bez obzira je li riječ o provladinim ili opozicionim, nikada u pitanje nije bio doveden konsenzus o nepriznavanju srebreničkog genocida i negiranju ili relativizaciji ratnih zločina pripadnika bosanskih Srba.

INTERRESORNA GRUPA: Od ostalih političkih tema, fokus je bio na nastavku nerada Interresorne radne grupe Parlamenta BiH, koja ima zadatak pripremiti izmjene Izbornog zakona BiH. U izvještajima koji su se bavili ovom temom, Slađana Jašarević je kroz izjave članova ove radne grupe ukazala na nespremnost predstavnika SNSD-a, SDA i HDZ-a da pristupe rješavanju otvorenih pitanja.

VIŠAK NASTAVNOG OSOBLJA: Pad broja učenika koji se upisuju u prve razrede osnovnih i srednjih škola u RS-u rezultira i viškom nastavnog osoblja. U izvještaju nakon sastanka ministrice prosvjete i predsjednika sindikata radnika u prosvjeti, gledatelji su upoznati s ovim problemima i tvrdnjama da otkaza za nastavno osoblje neće biti. Kako to postići, odgovor nisu dali ni ministrica ni predsjednik sindikata, niti su novinari imali potrebu da ga traže. Izgleda da je trebalo proći izvjesno vrijeme pa da se ova tema ponovo obradi, jer za razliku od prvog sindikalca obrazovanja, nastavno osoblje smatra da su u ovakvoj situaciji otkazi neminovni.

Ocjena: 2

Komparativna analiza

Očekivano, izvještaji koji su se bavili odlukom visokog predstavnika u BiH da nametne izmjene Krivičnog zakona u BiH kojima se sankcioniše negiranje genocida i podržavanje ratnih zločina i ratnih zločinaca bili su gotovo identični. U oba slučaja, u dnevnicima 23. jula radilo se o zbiru reakcija političara iz RS-a i visokih zvaničnika Srbije s identičnom porukom da je to „korak natrag Bosne i Hercegovine“, napad na „našu svetinju Republiku Srpsku“, da je riječ o odluci koju neće biti moguće provesti.

No ima li se u vidu činjenica da se riječ genocid ne izgovara osim kada se on negira, da se uredništva RTRS-a i BNTV-a nikada nisu distancirala od ratnih zločina koje su počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, kao što se nikada nisu distancirali ni od Radovana Karadžića, Ratka Mladića i inih pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca kako pred Haškim tribunalom tako i Sudom BiH, onda i nema iznenađenja u načinu na koji se izvještavalo o odluci Valentina Inzka.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Katastrofalne poplave koje su pogodile dijelove Evrope, poplave u Kini te požari u Kanadi i SAD-u bili su povod za otvaranje teme o tome šta svijet čeka u narednom periodu i ima li načina da se smanje štetni utjecaji koji izazivaju značajne klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete.

Minus sedmice

RTRS

Dnevnik 2 emitovan 23. jula u kojem su se punih 25 minuta nizale reakcije iz Republike Srpske na odluku visokog predstavnika o nametanju izmjena Krivičnog zakona BiH. Sve emitovano samo je po ko zna koji put potvrdilo jedinstvo srpskog političkog korpusa i javnog servisa RS-a u nakani da nastave s politikom negiranja genocida i relativizacije ratnih zločina koje su tokom rata počinili pripadnici srpskog naroda u BiH.

BNTV

Izvještavanje o odluci visokog predstavnika o nametanju izmjena Krivičnog zakona BiH. Sve što je gledateljima ponuđeno ponovo je potvrdilo da uređivačka politika informativnog programa BNTV-a dijeli ista stajališta kao i srpski političari i da nije spremna priznati ni srebrenički genocid niti se distancirati od ratnih zločina koje su pripadnici bosanskih Srba počinili u minulom ratu.