RTRS: Ah, ta statistika!

30. mart – 5. april 2026.

ANKETA: “Lider SNSD-a Milorad Dodik i dalje uživa najveće povjerenje građana kad je riječ o zaštiti interesa Republike Srpske”, bile su uvodne riječi u dnevnik RTRS u petak i prilog o istraživanju javnog mnijenja agencije Faktor Plus. Čuli smo i kako bi Dodik ostvario ubjedljivu pobjedu da su izbori kojim slučajem u ovom trenutku, te da “građani u najvećoj mjeri vide da se RS kreće u dobrom pravcu”. Podatak da “rad Željke Cvijanović pozitivno je ocijenilo 36% građana” prošao je bez komentara iako je riječ o prilično lošem postotku, ali je zato naglašeno kako rad najpopularnijeg opozicionog političara Draška Stanivukovića “više građana ocjenjuje negativno nego pozitivno”. Interesantno, na grafičkom prikazu se vidi kako postotak građana koji u “najvećoj mjeri vide da se RS kreće u dobrom pravcu” iznosi 47% dok ih 36% misli kako se kreće u lošem pravcu, što – s obzirom na razliku (net approval) od svega 11% posto – nije nešto što se tek tako može ignorisati. Isto tako, i Željka Cvijanović je ocijenjena negativno od strane 33% ispitanika – što je isti postotak kao kod Stanivukovića (koji ima i puno veći postotak “neutralnih”), ali i ovdje se potvrđuje pravilo da je statistika jedno, a njena interpretacija nešto sasvim drugo.

KONTEKST KOJI NEDOSTAJE: Jedan od najznačajnijih elemenata na kojima se temelji mehanizam manipulacije javnošću koji vlast u RS ostvaruje posredstvom RTRS jeste uskraćivanje relevantnih činjenica i konteksta. Ove smo sedmice imali najmanje tri takva očita primjera u kojima je gledateljima ponuđeno tek toliko informacija koliko je potrebno za održavanje željenog narativa, dok cijeli kontekst nisu mogli shvatiti bez informacija iz drugih medija. Prvi primjer se odnosi na sjednicu upravnog odbora UIO na kojoj ponovo nije postignut dogovor oko otvaranja novog graničnog prijelaza u Gradišci – RTRS je ovo opisala kao političku kampanju u kojoj je “ekspert Zijad Krnjić uz stare podatke o dugu RS prema FBIH dostavio nove uslove za otvaranje prelaza”. Krnjićev stav, kao i kontekst u kojem se potencira dug koji je do sad narastao na 150 miliona KM u dnevniku RTRS nismo mogli čuti, dok ga je BNTV korektno prenijela uz pružanje punog konteksta. Drugu situaciju bilježimo u nedjelju, kada je RTRS izvijestila kako će članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ponovo predložiti odluku da se Muslimansko bratstvo proglasi terorističkom organizacijom nakon što su druga dva člana Predsjedništva ranije to odbili uvrstiti u dnevni red. Ono što RTRS izostavlja jesu razlozi zbog kojih se ova odluka nije našla na dnevnom redu, a tiču se nadležnosti, procedura, kao i usklađivanja s vanjskom politikom EU, ali to bi narušilo narativ o povezanosti “političkog Sarajeva” s islamskim terorizmom kojeg RTRS uporno potencira. Treća zanimljiva situacija u kojoj je RTRS izostavila kontekst desila se u istom dnevniku, kada je “lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio da je Ujedinjena Srpska predvođena Nenadom Stevandićem stabilan partner SNSD-a”. Ono što se desilo jeste da je Stevandićeva stranka u ranije spomenutoj anketi zabilježila loš rezultat, nakon čega su uslijedile trzavice unutar vladajuće koalicije gdje je jedan od partnera Goran Selak omalovažio stranku US, nakon čega ga je Stevandić nazvao majmunom. Međutim, za RTRS vijest nije da je unutar koalicije došlo do razmirica, nego da njen vođa šalje umirujuću poruku.

NAPAD NA KONZULA: Prošle su sedmice u Banjoj Luci fizički napadnuti konzul Republike Hrvatske i njegov brat, o čemu je RTRS izvijestila u utorak. Vijest je emitirana u dvadeset četvrtoj minuti dnevnika, trajala je svega trideset sedam sekundi i u njoj je objavljeno kako je pet lica “učestvovalo u fizičkom sukobu” u kojem je “više muškaraca… …fizički napalo dvojicu državljana Hrvatske koji su tom prilikom zadobili povrede”. Tek je u zadnjoj rečenici priloga spomenuto kako je riječ o diplomatskom osoblju, a ostaje nam da se pitamo kako bi izgledalo da se sličan napad desio negdje drugo i sa nekim drugim akterima.

Ocjena: 1

BNTV: Nova afera u šumama Republike Srpske

30. mart 2026. – 5. april 2026.

FOND SOLIDARNOSTI: Štrajk prijedorskih rudara okončan je tako što je lider jedne stranke bez formalne funkcije u vlasti odlučio da im se isplate otpremnine, i to preko Fonda solidarnosti. Javna je televizija o ovome rekla samo da će “postupak obezbjeđenja sredstava biti proveden u skladu sa važećim zakonskim propisima”, ali za BNTV je ovo “svjesno nepoštovanje procedura za kupovinu socijalnog mira”. Naime, Fond solidarnosti je javni fond koji, prema onome što smo u utorak čuli na BNTV, “služi za pomoć u slučaju elementarnih nepogoda i drugih katastrofa” ali su u ovom slučaju sredstva “usmjerena u većinski privatnu firmu”. Dakle, BNTV je u svom izvještavanju izričita kako je riječ o zloupotrebi i prenosi mišljenja opozicionara i stručnjaka koji ocjenjuju da je postupak “nešto što je urađeno mimo procedura ili definisanih uslova za pomoć u slučaju elementarnih nepogoda”. U srijedu je bijeljinska televizija otišla i korak dalje, te napomenula da “nije dozvoljeno da Fond solidarnosti isplaćuje privatne obaveze”, kao i da rudnik Nova Ljubija ima kapital od 80 miliona maraka i da će se doći u situaciju “da država iz Fonda solidarnosti isplati obaveze privatnika a da onda privatno lice raskrčmi tu imovinu i da naplati milione maraka”. U ovoj situaciji je očita uloga koju BNTV ima u zaštiti javnog interesa, a najava afere u nastanku nas poziva da pratimo šta će biti sa imovinom prijedorskog rudnika i da li će utrošak sredstva Fonda solidarnosti biti zakonit i opravdan.

ŠUME RS: U subotu je BNTV najavila novu aferu u nastanku, prenoseći kako je javno predužeće Šume Republike Srpske uputilo instrukciju direktorima šumskih gazdinstava da pristupe lažiranju izvještaja kako bi se stanje u ovom preduzeću prikazalo boljim nego što jeste. Prema BNTV, direktorima su “podijeljene pisane instrukcije na običnom papiru, bez memoranduma preduzeća, potpisa i pečata” kako bi rukovodstvo pokušalo “da izbjegne direktnu odgovornost za nezakonite radnje i teret prebaci isključivo na direktore gazdinstava”. Razlog za ovaj postupak je, navodno, nezadovoljstvo Vlade RS prikazanim gubitkom od preko devet miliona KM, koji je suprotan izjavama premijera koji tvrdi da je stanje u Šumama RS stabilizovano. Ono što nedostaje ovom prilogu jeste neka kredibilna potvrda, jer pozivanje na anonimne izvore nikad ne garantuje kredibilnost vijesti. Međutim, navedeno je da “većina direktora odbija da postupi po navedenoj nezakonitoj direktivi i traže da im se iste dostave uredno potpisane i ovjerene” ali ni za ovo nemamo dokaz. Sve u svemu, riječ je o zanimljivoj vijesti kojoj nedostaje potkrijepljenje, ali će je razvoj situacije ili demantirati ili potvrditi kao blagovremeni whistleblowing.

STAMBENI KREDITI IRB RS: U dnevniku od subote nalazimo još jedan primjer zaštite javnog interesa, i to u prillogu koji je uslijedio neposredno nakon vijesti o mogućim lažiranjima izvještaja u Šumama RS. Tema je najava uprave Investiciono-razvojne banke RS kako će početi sa direktnim kreditima za građane, i to bez nadzora Agencije za bankarstvo. Osim privrednicima, IRB bi davala i stambene kredite građanima, što prema sagovornicima BNTV sa sobom nosi rizike i “ne doprinosi ekonomskom razvoju što bi trebala biti osnovna funkcija kreditiranja” putem ove banke. Iz opozicije stižu kritike kako će proces odlučivanja biti netransparentan i podsjećanja kako krediti IRB privrednim subjektima “često završe kao nenaplativa potraživanja”. Kad su u pitanju krediti privredi, IRB je oštećena za 150 miliona KM “usljed propadanja preduzeća i nemogućnosti otplate kredita” pa treba i više nego ozbiljno shvatiti opasnost od novih malverzacija na koju upozorava BNTV.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dnevnici RTRS i BNTV su i ove sedmice odražavali visok stepen medijske polarizacije u kojem dvije televizije ne nude različite perspektive iste stvarnosti nego konstruišu dvije različite političke stvarnosti za svoje publike. U profesionalnom smislu, RTRS karakteriše sistemska pristranost i promotivni narativ vlasti, dok se BNTV može zamjeriti pristran okvir političke kritike iz opozicionog ugla, koji je ipak daleko bliži perspektivi građana i interesa javnosti jer je daleko od pozicije moći.

U izdvojenim zapažanjima se vidi koliko brižno RTRS učestvuje u propagandi vlasti RS i njenih narativa, te koliko pažnje poklanja selekciji vijesti, manipulaciji kontekstom i kreativnim interpretacijama činjenica. Vijesti koje pruža javni televizijski servis RS je nekad nemoguće u potpunosti shvatiti bez drugih izvora informacija, a trebalo bi da je drugačije – da se vijesti iz drugih izvora porede sa onima koje emitira javni servis.

Već u ponedjeljak i utorak smo imali vidne razlike u interpretaciji stvarnosti kroz pristup ove dvije televizije izvještavanju o odluci NSRS kojom se povećavaju plate u javnom sektoru. Dok RTRS ovu vijest donosi u potpuno afirmativnom kontekstu i naglašavajući kako će za ovu svrhu biti izdvojeno 70 miliona KM, te uz minimalan prostor koji je ostavljen za kritike koje dolaze iz opozicije, za BNTV je ključan stav sindikata koji nisu zadovoljni povećanjem, te opozicije koja ne odustaje od podsjećanja na afere u kojima su izgubljene stotine miliona.

Zanimljivo je i da RTRS u potpuno afirmativnom tonu prenosi i najavu kako će se u augustu ili septembru desiti isplata jednokratne pomoći penzionerima i mladima. Riječ je o očitom predizbornom triku i kupovini glasova, što bi javni servis koji istinski služi odbrani demokratije sigurno ocijenio problematičnim. No, to je u svom dnevniku učinila BNTV.

Po običaju, obje televizije imaju skori identičan ton kada se izvještava o događajima u Srbiji, pa su prilozi o eksplozivu koji je pronađen na gasovodu kod Kanjiže imali skoro istu intonaciju, iste izvore, slično trajanje i isto mjesto u hijerarhiji – odmah na početku dnevnika od nedjelje.

Kad su u pitanju ostale domaće teme, i dalje rezonira prošlosedmično zaduženje koje je RS realizirala na londonskoj berzi. O ovome RTRS donosi argument kako je “300 miliona kamata donijelo dvije milijarde razvoja”, dok BNTV postavlja pitanje zašto je onda za otplatu kredita sa kamatom od 300 miliona potreban novi sa kamatom od 500 miliona.

Razlika je demonstrirana i u izvještavanju o historijskoj utakmici nogometne reprezentacije BIH i plasmanu na SP 2026. Iako je riječ o najvećem uspjehu bh. sporta u ovoj deceniji, u dnevnicima RTRS on nije niti spomenut, što je komičan prilog zatvaranja u paralelnu realnost. O ovoj utakmici i pripremama za nju je BNTV redovno izvještavala, iako tek u trećoj trećini dnevnika.

Za kraj, i ove sedmice smo gledali anti-opozicione priloge u dnevnicima RTRS, za što najslikovitiji primjer nalazimo u nedjelju i u spomenutom prilogu o trzavicama unutar vladajućeg političkog bloka. Osim što je prešutjela uvrede koje su razmijenili Stevandić i Selak, te ovaj sukob spomenuli samo u onih četrdesetak sekundi, RTRS je već u sljedećem prilogu posvetila tri minute prilogu koji počinje riječima “sukob u opoziciji iz dana u dan eskalira”.

Plus sedmice

RTRS

I ove sedmice se može reći kako je blok međunarodnih vijesti kvalitetno balansiran i odražava višestruke perspektive.

BNTV

U hercegovačkom selu Slivnica linija razgraničenja između entiteta prolazi kroz kuće i dvorišta. Prilog BNTV o ovom selu i porodici Svrdlan “sa dnevnom sobom u Republici Srpskoj i spavaćom sobom u Federaciji BiH” je odličan prikaz jednog apsurda koje sa sobom donosi uređenje Bosne i Hercegovine i njegovog utjecaja na svakodnevni život ljudi u njoj.

Minus sedmice

RTRS

Poslovično, dnevnici RTRS nemaju naročitu informativnu vrijednost i odlikuje ih potenciranje identitetsko-ideoloških tema, te propaganda namijenjena afirmaciji vlasti i održavanju percepcije konstantne prijetnje. Po odsustvu informativne dimenzije se naročito izdvaja dnevnik od subote koji je počeo ceremonijalno u znaku obilježavanju Dana policije RS, a nastavio se prilogom o “nasrtaju nesrpskih sudija” na njene nadležnosti (ponovo bez citiranja odluka Ustavnog suda BiH i pružanja cijelog konteksta). Vidjeli smo i prilog o obilježavanju osnivanja specijalne jedinice VRS u Šekovićima, te vijest o kupovini stanova za djecu poginulog sveštenika. U ostatku dnevnika bio je još i prilog o poplavama u kojem se konstatira stanje i ne propituje odgovornost, zatim promotivni prilog o izgradnji autoputa Bijeljina – Rača, te segment o povećanim troškovima proljetne sjetve u kojem “vlada prati situaciju, spremna je da reaguje”. Nije da je drugim danima situacija puno bolja, ali gledatelji koji su propustili ovaj dnevnik ne mogu reći da su uskraćeni za bilo koju vijest koja bi im iz nekog razloga bila značajna.

BNTV

U potenciranju društveno-ekonomskih tema BNTV je redovno kritički nastrojena prema vlastima, ali u tome ponekad previše daje prostora emocijama nauštrb činjenica. Jedan od primjera gdje su činjenice i kontekst ostali u drugom planu jeste prilog o planovima za izgradnju solarne elektrane u Gacku uprkos protivljenju lokalnog stanovništva. U petominutnom prilogu smo jasno vidjeli protivljenje mještana i njihove stavove, uz izraženu spremnost “na radikalne poteze” i dramatične reference na historiju buntovništva. Međutim, nismo čuli ništa o tome u čijem je vlasništvu spornih 200 hektara zemljišta, o zakonitosti koncesije, kao ni o konkretnim razlozima zašto bi solarna elektrana na 200 hektara u ogromnom Gatačkom polju ugrozila egzistenciju čak jedanaest sela, a što je neophodno za razumijevanje problema.