RTRS: Šta je to sloboda medija?

3. – 9. maj 2022.

DRAMSKA PATETIKA: Ključna tema dnevnika  tokom monitorisanog perioda bio je izvještaj vlade bh. entiteta Republika Srpska upućen Vijeću sigurnosti UN-a pred sjednicu ovog tijela zakazanu za 11. maj, na kojoj će se otvoriti rasprava o stanju u Bosni i Hercegovini.

Uvodni izvještaj pripremila je Nada Veletić za Dnevnik  5. maja. Tonom punim dramske patetike, gledateljima je predočena izjava Milorada Dodika kako je riječ o odgovoru RS-a na „lažni izvještaj lažnog visokog predstavnika, i da je on dokaz lažne BiH“. Potom Veletić ističe da su „protivnici RS-a zaoštrili pera da ocrne Republiku Srpsku, ali da će članovi Vijeća sigurnosti čuti i glas RS-a“.

ŠTA JE PREŠUĆENO: O sadržaju izvještaja koji je za Vijeće sigurnosti o stanju u BiH pripremio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, gledatelji nisu upoznati, ali je zato iznesena teza kako su ga „pisali bošnjački političari“. Visokog predstavnika se naziva „Nijemac Christian Schmidt“.

KECMANOVIĆ PORUČUJE: Kako smo naveli, udarna vijest centralnih informativnih emisija RTRS-a i u narednim danima bilo je detaljno upoznavanje javnosti sa sadržajem spomenutog izvještaja, što se svelo na negiranje „antisrpske propagande koja Republiku Srpsku optužuje za secesionizam i podrivanje BiH“. U Dnevniku  6. maja, Nenad Kecmanović javnosti RS-a poručuje da „Rusija i Kina neće dozvoliti da se izvještaj njemačkog građanina nađe pred Vijećem sigurnosti, jer je riječ o sramnom pamfletu koji se sastoji od laži, obmana i manipulacija“.

SLUČAJ „DOBROVOLJAČKA“: Iz godine u godinu, slučaj „Dobrovoljačka“ iz 3. maja 1992. samo je sredstvo političkih manipulacija vlasti RS-a. Od broja vojnika JNA koji su tom prilikom stradali do iznošenja neke nove teze o tome „kada, kako i ko je izazvao početak rata u BiH“.

Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv deset lica koja se dovode u vezu s navedenim dešavanjima, ni to nije rezultiralo spuštanjem političkih tenzija. U komentarima koji su pratili izvještaj o polaganju cvijeća za stradale pripadnike JNA u Dobrovoljačkoj ulici, isticalo se da je riječ „o parcijalnoj optužnici kojom se pokušava oprati krvava politika sarajevske vrhuške“.

IZBORI I MILANOVIĆ: Raspisivanje izbora u BiH razljutilo je Srbe i Hrvate, saopšteno je u Dnevniku 5. maja. Iako su tokom pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH vođenih na relaciji HDZ – SDA srpski zvaničnici poručivali da se u iste neće miješati, odluka CIK-a BiH da se opšti izbori održe 2. oktobra ponovo je potvrdila da su vlasti RS-a čvrsto uz HDZ. I da im posebno godi laskanje kojim predsjednik Hrvatske Zoran Milanović obasipa Milorada Dodika.

Izdvojeno

Dan slobode medija našao je svoje mjesto u 26. minutu Dnevnika 3. maja. I ponudio još jedan u nizu primjera kako javni servis Republike Srpske percepira medijske slobode. Od svih problema sa kojim se novinari suočavaju kako u BiH tako i svijetu, u fokusu RTRS-a su sankcije koje su SAD izrekle Alternativnoj televiziji i „ugrožavanje sloboda ruskih medija od zapadnog svijeta“.

Ocjena: 1

BNTV: Nisu čuli za 7. maj

3. – 9. maj 2022.

TRI ISTINE: Slučaj „Dobrovoljačka“ i dalje je jedna od otvorenih tema vezanih za rat u Bosni i Hercegovini. Za Srbe, riječ je o dobro isplaniranom zločinu, a za dio  javnosti u Federaciji BiH, kolona JNA koja se povlačila iz Sarajeva bila je legitiman vojni cilj. I znajući kako u BiH o ratu postoje tri istine, malo je vjerovatno da će i sudski proces o ovom događaju, ma kakva presuda bude donesena, te percepcije promijeniti.

RADNA SNAGA: Ipak, politika je ukupno u emitovanim sadržajima ostala u sjeni svakodnevnih ekonomskih problema koji opterećuju građane. Novinari su tako nastavili da se bave odljevom radne snage iz BiH i njegovim posljedicama. Pitanje bez odgovora glasi: ko će raditi u realnom sektoru, što se direktno odnosi i na opstojnost penzionih fondova koji funkcionišu na principu međugeneracijske solidarnosti.

CIJENE GORIVA: Jedna od tema bila je i embargo Evropske unije na uvoz nafte i gasa iz Rusije. S tim u vezi, otvoreno je i pitanje da li bi građani BiH plaćali niže cijene goriva da je u pogonu Rafinerija nafte Brod. Nažalost, da li zbog površnosti ili neznanja novinara, ono što je trebalo biti ključno pitanje, da li je brodska rafinerija trebala biti privatizovana, dobilo je drugačiji značaj. Pa je tako javnosti predočeno da je Vlada RS odgovorna što rafinerija nakon požara od prije nekoliko godina nije u pogonu, iako je njen vlasnik ruska grupacija Neftegazinkor s vlasničkim udjelom 79,99 posto kapitala.

Izdvojeno

Mjesec maj vrijeme je kada se redovno otvaraju teme koje se odnose na rat u BiH. Gledateljima BNTV-a, a identičan pristup tim dešavanjima ima i većina medija u RS-u, nudi se samo priča jedne strane: o „odbrambeno-otadžbinskom ratu“ koji su vodili Srbi u BiH. U koji se stoga ne uklapa 7. maj 1993. godine. Kada su, u cilju brisanja tragova postojanja bošnjačkog naroda s lica zemlje, minirane džamije Arnaudija i Ferhadija, što je bio uvod u rušenje i 14 ostalih džamija na području Banjaluke i drugih povijesnih objekata jednog naroda.

Ocjena: 3

Komparativna analiza

Iako i dalje imamo mnogo zamjerki na način izvještavanja BNTV-a o ruskoj agresiji na Ukrajinu, izvještaj o vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobjede nad fašizmom sadržavao je samo bitne činjenice vezane za ovaj događaj, ali i podsjećanje da je rat u Ukrajini ušao u 75. dan. Na drugoj strani, RTRS je do detalja izvijestio o paradi i porukama Vladimira Putina, što je bilo puko veličanje ruske vojne moći.

Zanimljivo je i da u Dnevniku BNTV-a nisu ni spomenuti marš Besmrtnog puka i poruke s njega upućene. Na drugoj strani, RTRS je i tu otvorio prostor porukama rukovodstva RS-a za još jedno plasiranje povijesnog falsifikata o Srbima kao jedinim antifašistima tokom Drugog svjetskog rata.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Nastavak traženja odgovora o uzrocima požara u kojem je izgorjelo sjedište Investiciono-razvojne banke u Banjaluci. Ključno pitanje, na koje ni Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ni mediji još uvijek nemaju odgovor, glasi: šta je s originalnom dokumentacijom o kreditnim plasmanima IRB-a.

Minus sedmice

RTRS

Nastavljena je praksa neprofesionalnog i proruskog izvještavanja o ruskoj agresiji na Ukrajinu. U ovom trenutku RTRS se sve manje razlikuje od bilo kog medija koji slijepo slijedi i afirmiše politiku Kremlja. No ako ima kraja hipokriziji, onda je to vijest, emitovana 6. maja, da „u Mariupolju Rusi pripremaju proslavu Dana pobjede nad fašizmom“.

BNTV

Iako uredništvo Dnevnika nastoji stvoriti dojam kako o ruskoj agresiji na Ukrajinu, odnosno o „vojnoj operaciji“,  javnosti pruža izbalansirane informacije, prevagu i dalje odnose saopštenja ruskog ministarstva odbrane i Kremlja. Ukrajinskih civila, najvećih žrtava ruske agresije, nema; oni su na BNTV-a tek pokretne slike uz tekst koji čitaju novinari. Ali posebno izdvajamo vijest vezanu za zarobljavanje hrvatskog državljanina V. P., koji se borio na strani ukrajinske vojske. Gotovo je nevjerovatno kako uredništvo Dnevnika njegovu „izjavu“, koju je dao nakon zarobljavanja i u kojoj iznosi niz pogrda na račun ukrajinskih vojnih snaga, smatraju vjerodostojnim svjedočenjem i prenose je bez trunke propitivanja.