RTRS: Ministar ručao sa studentima

27. oktobar – 2. novembar 2025.

VIJESTI SU TAMO GDJE JE VLAST: Apsolutno sve što RTRS prenosi u svojim dnevnicima mora biti u službi vlasti i njene propagande, do te mjere da gledatelju nekad nije jasno da li se išta dešava bez prisustva ministara i drugih dužnosnika. Zadnje trećine televizijskih dnevnika su obično namijenjene društvenim i kulturnim dešavanjima, ali za RTRS je i to dobro vrijeme da se vidi gdje su tog dana bili predstavnici vlade nakon što je prva polovina emisije već ispunjena aktivnostima predsjednika Milorada Dodika (čije se ime i funkcija i dalje tako pišu). Tako smo nakon dvadeset pete minute dnevnika u petak vidjeli prilog o godišnjici veterinarskog instituta gdje su bili prisutni premijer i ministrica poljoprivrede, zatim prilog o novoj klinici za onkologiju u Banjoj Luci koju je obišao ministar zdravstva, te smo – za kraj – vidjeli i posjetu ministra obrazovanja studentskim domovima gdje je ručao sa studentima i „prisjetio se studentskih dana“.

DODIK I PATRIJARH: Sve su glasnija nagađanja o narušenim odnosima Dodikovog režima sa zvaničnim Beogradom. Iako je RTRS u srijedu prenijela „predsjednikovu“ poruku u kojoj je kazao kako su veze Republike Srpske i Srbije neraskidive i kako Aleksandra Vučića naziva bratom, činjenica je da ove sedmice nismo vidjeli neke značajnije primjere usklađivanja poruka iz Banje Luke i Beograda. Da nešto na ovoj relaciji ne štima mogao bi ukazati i prilog iz dnevnika RTRS od petka o sastanku Dodika i patrijarha Porfirija, sa kojeg je „predsjednik“ poručio kako ima „najbolje odnose sa Srbijom i predsjednikom Vučićem“. Objavljena je i njegova fotografija sa srbijanskim političarem Aleksandrom Vulinom koji je u posljednje vrijeme kritikovao poteze vlasti u RS, ali nekog opipljivog dokaza „nenarušenih“ odnosa sa Vučićem nije bilo.

CRNI PRILOG O CRNOJ GORI: Već neko vrijeme se u dnevnicima RTRS može primijetiti pojačan antimigrantski narativ tipičan za narastajuće desničarske pokrete u Americi i Europi. Na ovom fonu se nalazi i sramotan, naprosto odvratan prilog iz dnevnika od srijede u kojem su incidenti u Crnoj Gori sa državljanima Turske i Azerbejdžana iskorišteni za huškačku propagandu. „Dramatična okupljanja građana u Podgorici i drugim gradovima CG prouzrokovana napadom grupe državljana Turske i Azerbejdžana na mladića u crnogorskom glavnom gradu pokazuju šta se dešava kada vlast ne kontroliše priliv stranaca“, je već sam po sebi skandalozan uvod koji implicira da imigracija direktno vodi neredima, ali ni to nije bilo dovoljno pa smo čuli da se „vijek i po otkako su se oslobodili od Osmanlija Crna Gora ponovo buni protiv Turaka“, te da smo „dok su nas plašili ruskim i srpskim svijetom dobili turski svijet“. Nastavilo se potenciranjem teorije o „zamjeni stanovništva“ i tvrdnjom kako „u Sarajevu ima više Turaka nego Srba i Hrvata“, kao i impliciranjem kako Kosovo i Albanija nemaju ništa protiv navodnog plana Velike Britanije i EU da na Balkanu naprave „odlagalište za migrante“. Čak ni ovako dehumanizirajući govor nije bio dno ovog priloga – za šta smo morali čekati rečenicu da „neko želi da dovede ljude koji su došli krvavih ruku i koji prvenstveno imaju problem sa svojim verskim opredelenjem koji je radikalan i za koje su pripadnici hrišćanske vjere neprijatelji“. Ovo je klasičan primjer širenja govora mržnje i teorija zavjere, i to putem jednog javnog televizijskog servisa koji se direktno finansira novcima građana.

JE LI PREGOVARAČ BIO DOGOVOREN: U dnevniku od četvrtka je iznesena zanimljiva tvrdnja u kojoj se, govoreći o imenovanju glavnog pregovarača sa EU, kaže kako su predstavnici koalicije Trojka spriječili „izglasavanje duže od godinu dana pripremane i usaglašene odluke u čemu su i sami učestvovali“. Javnost je o imenu potencijalnog pregovarača saznala tek nakon sastanka lidera SNSD-a i HDZ-a prošlog mjeseca, te bi bilo zanimljivo saznati ko u ovom slučaju ne govori istinu – RTRS ili predstavnici Trojke.

Ocjena: 1

BNTV: Kad se posvađaju Vučić i Dodik

27. oktobar 2025. – 2. novembar 2025.

DODIK VS. BEOGRAD: Među medijima koji su podgrijavali nagađanja o narušenim odnosima Milorada Dodika i Aleksandra Vučića nalazi se i BNTV, u čijim je dnevnicima od utorka i srijede ovoj temi posvećena značajna pažnja. U utorak smo gledali blok od oko tri minute u kojem je najprije primijećeno kako Dodik nije prisustvovao osnivanju Ruskog historijskog društva u Beogradu, zatim konstatirano kako se „iz Beograda čuje osnovana kritika Dodikovih poteza“ i kako su „njegove laži prozrene u Beogradu“, a potom smo čuli i komentare opozicionih političara iz RS koji su osudili Dodikovu izjavu kako mu, između ostalih, neće naređivati ni Beograd. I u srijedu je bilo govora o ovoj temi, te je u samom uvodu emisije sugerirano da „granica sa Srbijom postaje sve čvršća“. Emitirana je i Vučićeva izjava od cijele jedne minute u kojoj on „žali zbog stava braće preko Drine“, i sve u svemu ostaje dojam da sukob ili stvarno postoji, ili neko želi konstruirati takav narativ.

LIDER BOSANSKIH SRBA: „Ni za Rusiju više nije predsjednik“, rečeno je za Dodika u uvodu dnevnika BNTV od utorka. Naime, zvanični Kremlj je objavio vijest o sastanku ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova sa Dodikom, koji je opisan kao „lider Srba u Bosni i Hercegovini“, a BNTV nije propustio da primijeti ovu promjenu i naglasi kako je zanimljivo „da je Dodik za zvaničnu Moskvu donedavno bio predsjednik Republike Srpske, što danas nije slučaj.“

OMARSKA, OPŠTINA KOJE NEMA: U moru stvari koje BNTV ima zamjeriti vlasti u RS ne nalaze se samo aktuelne odluke, afere i skandali. Nađe se tu i nekih starih tema na kojima se može vidjeti nedosljednost režima u njegovoj politici i sklonost davanju obećanja koja se nikad ne planiraju ispuniti. Jedan primjer ovakve teme nalazimo u dnevniku od petka i prilogu o mjestu Omarska kod Prijedora, kojem je još 2020. godine obećano da će postati opština. Pet godina nakon toga, od obećanja nije bilo ništa iako je SNSD tu ostvario pobjedu sa šezdeset pet posto osvojenih glasova. Prema BNTV, građani se osjećaju prevarenima a vidjećemo da li će ovaj prilog podsjetiti vlast na obećanje i možda doprinijeti njegovom ispunjenju.

ODLAZAK DOKTORA: Već poslovično, slici dobrog stanja u RS koju kreira RTRS, BNTV suprotstavlja slike iz stvarnosti koja nije baš tako bajna. Jedan od priloga kojeg u ovom smislu vrijedi izdvojiti gledali smo u dnevniku od četvrtka, kada je BNTV govorila o problemima sa medicinskim osobljem koje ima bolnica „Srbija“ u Istočnom Sarajevu. Ovo nije prvi put da se bijeljinska televizija bavi problemima bolnice u Istočnom Sarajevu, ali se čini kako su sad nedaće veće nego ikad, budući da ova ustanova nema ginekologa u stalnom radnom odnosu, a od 14 timova porodične medicine, njih tri nemaju doktora. Inače, u izgradnju ove bolnice je prije nekoliko godina uloženo preko 50 miliona maraka ali o njenim problemima se na javnim medijima u RS ne govori dovoljno.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Jedan entitet i dvije paralelne realnosti. Tako se, ukratko, može opisati ono što vidite ako gledate dnevnike RTRS i BNTV i može se reći da se ovo odnosi na načine na koji ove dvije televizije pokrivaju skoro sve teme i sva dešavanja.

Krenemo li od nečeg primarnog kao što je poljoprivreda, vidjećemo da i u izvještavanju sa oranica imamo primjere ove polarizacije – dok BNTV u petak govori o tome kako je uzgoj pšenice na rubu rentabilnosti zbog čega mnogi poljoprivrednici odustaju od jesenje sjetve, RTRS u subotu odgovara kako je već zasijano 70 posto planiranih površina, te da će biti zasijano deset do dvadeset posto više nego lani. Dok ratari na BNTV govore kako subvencije ne prate rast cijena materijala za sjetvu, oni na RTRS ističu da je država uz njih kao stimulator, kako imaju i lijepe subvencije, dobijaju 500 KM i 80 litara nafte po hektaru i „bez te pomoći sjetva bi bila jako ugrožena“.

Isti princip je i na izvještavanju o industriji, pa o problemima u rudniku i termoelektrani u Ugljeviku sa RTRS uglavnom saznajemo kako vlada radi na njihovom rješavanju. Naime, rudari su od petka u štrajku, što na BNTV jasno čujemo u uvodu priloga u dnevniku od subote: „Radnici RiTE od sinoć su u štrajku“. S druge strane, RTRS je emitirao prilog iz kojeg indirektno saznajemo da su rudari u štrajku ali čak ni dobro upućeni u dešavanja oko ugljevičkog rudnika iz ovog priloga u kojem se isprepliću planovi vlade, pozivanja na odgovornost i slično ne bi lako razmrsili šta se ustvari događa.

Da biste to shvatili, morate gledati BNTV koji je u subotu donio trominutnu rekapitulaciju dešavanja oko privatizacije RiTE nakon čega stvari postanu puno jasnije. Uz to, BNTV je emitirala i osamdesetak sekundi snimaka protesta rudara kojima RTRS nije posvetila pažnju.

Kad je u pitanju politika, vijest o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku i ljudima iz njegovog okruženja je RTRS očekivano predstavila na slavodobitan način, govoreći o „koraku u dobrom pravcu koji je rezultat konstruktivnog djelovanja“. O nekom destruktivnom djelovanju koje je dovelo do sankcija i odustajanju od takvog djelovanja nije bilo govora.

No, time se bavila BNTV koja je u srijedu zaključila kako je „očito da je Dodik trgovao Srpskom“, te u četvrtak u najavi dnevnika istaknula kako je „definitivno potvrđeno da je Dodik prodao interese Srpske zarad ukidanja sankcija i opstanka na vlasti“. Uz to, i dnevnik od nedjelje je otvoren četvorominutnim prilogom u kojem se spekuliralo o tome da se među predmetima navodne Dodikove trgovine nalazi i obustavljanje postupka za ugrožavanje ustavnog postupka.

Vrijedi dodati i da je RTRS u petak objavila kako je njemačka (ultradesna) stranka AfD pozdravila ukidanje sankcija Dodiku i pozvala na ukidanje sankcija Njemačke, te da slični pozivi postoje i u Austriji. Nasuprot ovome, BNTV je istog dana prenijela stav Velike Britanije kako od ukidanju sankcija ove zemlje nema ništa dok se ne otklone razlozi zbog kojih su uvedene.

Poslovično, RTRS se drži svog nipodaštavajućeg stava prema opoziciji, pa je vijest od utorka kako će novi opozicioni blok Pokret sigurna Srpska bezrezervno podržati kandidata SDS na vanrednim predsjedničkim izborima emitirana tek u dvadeset šestoj minuti dnevnika. Za BNTV je to, naravno, bila vijest kojom je centralna informativna emisija otvorena.

Za kraj, ne treba zaboraviti jednu temu kojoj dvije televizije redovno pristupaju na sličan način, a to su studentski protesti u Srbiji. I na godišnjicu pada nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici koja je ubila 16 ljudi RTRS i BNTV su imale nekritički stav prema vlastima u Srbiji, ali su izvijestile o komemorativnom skupu u Novom Sadu bez naglašavanja njegove masovnosti.

Plus sedmice

RTRS

Javna televizija RS itekako zna uraditi kvalitetne priloge o zanimljivim temama koji budu pravo osvježenje onda kad u njima nema toksičnog režimskog upliva. U subotu je emitiran jedan takav sistem o nastojanjima da BiH postane dio SEPA sistema plaćanja, odnosno jedinstvenog europskog područja plaćanja u eurima. Ovim bi domaća privreda smanjila troškove prekograničnog prometa, i imala bi korist koja se mjeri milionima maraka. Šteta što ovakvih priloga na RTRS nema češće.

BNTV

„Oni koji Dodika i dalje oslovljavaju predsjednikom nisu slobodni ljudi“ je konstatacija iz suštinskih dubina u koje mediji na ovim prostorima rijetko zalaze. Ova opaska iz dnevnika od utorka zaslužuje plus sedmice i da se nad njom zamisle mnogi, ne samo oni koji su pokorni lideru SNSD-a nego i sljedbenici brojnih drugih politika u ovoj zemlji.

Minus sedmice

RTRS

Sramni prilog emitovan u srijedu, 29. oktobra 2025, u kojem su incidenti u Podgorici iskorišteni za plasiranje teorija zavjere i širenje govora mržnje, zaslužuje ne samo „minus sedmice“, nego i reakciju novinarske zajednice i Regulatorne agencije za komunikacije.

BNTV

Kao minus u dnevnicima BNTV za ovu sedmicu moglo bi se izdvojiti preveliko oslanjanje na izjave aktera u prilozima. Ako, naprimjer, pogledamo dnevnik od četvrtka i njegova prva dva priloga, vidjećemo da u sedam minuta i četrdeset sekundi njihovog trajanja imamo ukupno svega oko minut i po uvoda i novinarskog komentara – preostalih šest minuta čine „naslagane“ izjave parlamentaraca koji diskutuju u vezi budžeta i imenovanja glavnog pregovarača sa EU. Iako ovakav pristup pruža uvid u debatu i stavove suprotstavljenih političkih aktera, nedostaju poveznice i komentari koji bi gledateljima dali bolji okvir za razumijevanje onog što gledaju.