Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima SafeJournalists mreža upozorila je na zabrinjavajući trend u regionu: mnogo prijavljenih i neprijavljenih incidenata, malo osuđujućih presuda i veliki broj otvorenih postupaka. Ovi nalazi potvrđuju ključnu poruku da je borba protiv nekažnjivosti univerzalna odgovornost institucija, pravosuđa i društva u cjelini.
U bazi SafeJournalists tokom 2025. godine u Bosni i Hercegovini evidentirano je 30 incidenata protiv novinara i medijskih radnika. Nadležnim institucijama je prijavljen ograničen broj slučajeva: policiji devet, a tužilaštvu šest slučajeva.
Do sada su zabilježena dva sudska ishoda: jedna osuđujuća presuda (napadač na novinare) i jedno oslobađanje novinarke od optužbi. U toku su najmanje tri predmeta pred tužilaštvima i dva pred sudovima, što ukazuje na spor tempo postupanja i mali udio pravosnažnih epiloga.
U bazi SafeJournalists do 2. novembra evidentirana su 22 slučaja u Crnoj Gori. Policija je od 1. januara do 30. juna registrirala 14 predmeta. Pred sudovima su izrečene četiri osuđujuće presude, što Crnu Goru izdvaja po broju okončanih postupaka.
Istovremeno, sedam predmeta je pred tužilaštvima, dva su pred sudovima, a za još dva status nije poznat. Zabilježena su i četiri slučaja neosnovanog sudskog ili administrativnog uznemiravanja, uključujući SLAPP tužbe. Dodatno, u tri slučaja novinari su bili verbalno meta visokih zvaničnika, bez pokretanja postupaka prema raspoloživim informacijama.
Kada je u pitanju Sjeverna Makedonija tokom 2025. godine u bazi su registrirana tri slučaja i svi su prijavljeni Ministarstvu unutrašnjih poslova. Jedan slučaj, napad na ekipu TV Alsat, okončan je osuđujućom presudom protiv napadača. Preostala dva su u toku: jedan pred Ministarstvom unutrašnjih poslova, a jedan pred tužilaštvom.
U 2025. godini u Hrvatskoj zabilježena su 24 slučaja u bazi SafeJournalists. Institucijama je prijavljeno 12 slučajeva. Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva, u toku su najmanje tri predmeta pred tužilaštvima i jedan pred sudom, što ukazuje na spor pravosudni tempo i ograničen broj sudskih raspleta.
Od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine na Kosovu su registrirana 63 slučaja. Zvanične informacije policije/tužilaštva postoje za 12 predmeta, od kojih su dva okončana osuđujućim presudama, a 10 je još u postupku.
Preostalih 51 slučaj prijavljen je isključivo Udruženju novinara Kosova (AJK) i nije zvanično evidentiran kod nadležnih organa, što osvjetljava dubok jaz između realnog broja incidenata i institucionalnog odgovora.
Također, u Albaniji je evidentirano 36 slučajeva. Policiji je prijavljeno 18 direktnih prijetnji i napada, dok su četiri predmeta u fazi postupanja pred tužilaštvom.
Zbog neslaganja podataka policije i tužilaštva, nema pouzdanih informacija o odbačenim prijavama niti o ishodima pred sudovima. Trenutno su poznata četiri otvorena predmeta pred tužilaštvom, dok podaci o sudskim postupcima nisu dostupni.
Najviše slučajeva u bazi SafeJournalists zabilježeno u Srbiji njih 238, od čega je, prema raspoloživim podacima, 136 prijavljeno policiji i tužilaštvima. Odbačeno je sedam krivičnih prijava. Sudovi su donijeli jednu osuđujuću presudu, a u toku je 126 predmeta pred tužilaštvima i u dva slučaja podignut je optužni prijedlog.
– Pored toga, evidentirana su 33 neprijavljena slučaja, što dodatno ukazuje na razmjere nekažnjivosti i nepovjerenje u institucionalnu zaštitu. Zbog velikog broja slučajeva, neslaganja podataka sa evidencijama iz tužilaštva, za pojedine slučajeve nemamo podatke – navodi Mreža.
Novinari u Srbiji su, posebno od 1. novembra prošle godine i tragedije u Novom Sadu, izloženi učestalim napadima. U proteklih 12 mjeseci zabilježen je rekordan broj fizičkih incidenata, uglavnom tokom različitih protesta i okupljanja građana.
Napadi dolaze od pristalica vlasti, a zabilježen je i veliki broj napada od strane pripadnika policije – institucije koja bi trebalo da novinare štiti. Sve veći broj medijskih radnika prijavljuje da su napadnuti od strane pripadnika policije ili da ostaju pasivni svjedoci nasilja nad novinarima.
Istovremeno, mnogi slučajeve uopće ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i sporog, neefikasnog postupanja u već prijavljenim predmetima.
Ovi podaci jasno pokazuju da je nekažnjivost i dalje sistemski problem te je SafeJournalists mreža pozvala sve institucije da hitno osiguraju brže istrage, djelotvorno gonjenje i dosljedne presude, kao i zaštitne mehanizme koji novinarima garantiraju siguran rad i pristup pravdi.
U pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, statistika u vezi sa napadima na novinare i njihovom nekažnjivošću je alarmantna.
– Ne smijemo čekati da se broj napada još poveća i da napadači ostanu nekažnjeni. Hitno je potrebno preduzeti odlučne i konkretne korake kako bi se stvorilo sigurno okruženje i pravičan pravni okvir za novinare i slobodu medija u ovom regionu – naveli su.
Nekažanjivost napada na novinare, ne samo da ugrožava njihove živote, već i podriva osnovne vrijednosti demokratije, slobodu izražavanja i pristup informacijama. U nedostatku adekvatne zaštite, novinari postaju meta, a građani su lišeni pravovremenih i tačnih informacija.
Pozvali su međunarodne organizacije i institucije da nastave sa pružanjem podrške u jačanju vladavine prava i slobode medija u regionu, kao i da vrše dodatni pritisak na vlasti da preduzmu konkretne korake u borbi protiv nekažnjivosti.
Izvor: SafeJournalista/BH novinari
