RTRS I BNTV: Povratak verbalnog delikta

RTRS krajnje nekritično izvještava o zakonskim izmjenama, a BNTV ukazuje na zabrinutost novinara, civilnog sektora i opozicije zbog kriminalizacije klevete. Da li su uposlenici RTRS-a sigurni da za njih zakon ne važi?

RTRS I BNTV: Povratak verbalnog delikta

RTRS: Nova grupa krivičnih djela

  1. februar – 6. mart 2023.

OPET ON: Obilježavanje donošenja prvog Ustava RS, pod sloganom RS se brani i u Srbiji, bilo je još jedna prigoda da se bosanskohercegovačka javnost uvjeri kako  to Srbija „poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“. U izvještaju o ovom događaju, glavna ličnost, očekivano, bio je Milorad Dodik. Koji je i ovu priliku, i to u prisustvu predsjednika Narodne skupštine Srbije, iskoristio da ustvrdi da je „9. januar za RS najvažniji datum, da nas ima dovoljno da stvorimo državu, jer nema slobode za srpski narod bez države“.

Identičnim narativom pridružili su se na tribini i, kako se navodi u izvještaju, poznati srpski intelektualci s porukama da je „srpski nacionalni korpus nedjeljiv i da je zajednički interes Srba da imaju jednu državu“.

ZAKON I POSLJEDICE: Saga o Zakonu o nepokretnoj imovini nastavila se i u sedmici iza nas. Objavljivanjem u entitetskom Službenom glasniku, zakon je stupio na snagu unatoč odluci visokog predstavnika, koji je van snage stavio njegovu primjenu. A Dodik mu uzvratio porukom da „RS ne priznaje ni njega ni odluke koje donosi“.

PRIVREMENA ZABRANA: Potom je reagovao i Ustavni sud BiH, pa je odlučujući po nizu apelacija političara iz Federacije BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, donio privremenu mjeru o zabrani raspolaganja nepokretnom imovinom do konačne odluke suda. „Ustavni sud pravno je pokriće visokog predstavnika; ona je sramna i nema pravnog osnova, mi ćemo se boriti i donijeti novi zakon, čuvajući imovinu RS-a“, istakao je Dodik.

Ukupno uzevši, još jedno od ključnih pitanja oko kojih će teško biti postići dogovor unutar BiH i koje će se i u narednom periodu koristiti za skretanje pažnje građana s egzistencijalnih problema.

VEĆ VIĐENO: Iako je godinama izvještavanje o obilježavanju Dana nezavisnosti BiH najkraće opisati kao „već viđeno“, i ove godine imamo ponavljanje o „ubijenom srpskom svatu, uvod u krvavi rat, podsjećanje na brutalno preglasavanje volje srpskog naroda“. Sve to Branka Kusmuk naziva „uobičajenim sarajevskim prokletstvom selektivnog sjećanja nečiste savjesti“. Zato se, dodaje, „praznik obilježavati može samo u sarajevskom pašaluku“. I neizostavna tvrdnja da je „tog datuma pogažena plebiscitarna volja srpskog naroda da ostanu u tadašnjoj Jugoslaviji“. Iako je malo vjerojatno da Kusmuk ili uredništvo Dnevnika ne zna da su već godinu dana ranije i Slovenija i Hrvatska istupile iz Jugoslavije, falsifikovanje povijesnih činjenica za RTRS nije ništa novo.

Izdvojeno

Teška željeznička nesreća u Grčkoj, u kojoj je živote izgubilo više desetina ljudi, svoje mjesto našla je tek u desetom minutu Dnevnika 2, prvog marta, nakon predugog lamentiranja Branke Kusmuk o Danu nezavisnosti BiH.

Ocjena: 1

BNTV: Hoće li se javnost uključiti u raspravu o izmjenama Krivičnog zakona?

  1. februar – 6. mart 2023.

MEDIJSKA ZAJEDNICA: Političku scenu Republike Srpske u nedjelji iza nas obilježila je odluka Vlade o nacrtu izmjena Krivičnog zakonika RS, odnosno vraćanje verbalnog delikta u krivično zakonodavstvo.

Iz izjava ministra pravde RS-a bilo je jasno da će svima  koji „kleveću, lažu, štete časti i ugledu drugih lica“ biti izrečene drakonske kazne, a novinari Dnevnika izdvajaju kao bitnu tvrdnju da se „time neće ograničiti sloboda javne riječi“. Medijska zajednica, izuzme li se Udruženje novinara RS, složna je da su najavljene zakonske izmjene neprihvatljive, osude stižu od međunarodnih zvaničnika, civilnog društva, opozicije.

Za očekivati je da sve ne ostane na početnim reakcijama i da će se šira javnost uključiti u javnu raspravu o predloženim zakonskim izmjenama, a novinari nastaviti da građane što podrobnije informišu o ovom pitanju.

DRŽAVNA IMOVINA: S posebnom pažnjom ispraćena je i odluka Ustavnog suda BiH kojom je izrečena privremena mjera o primjeni Zakona o nepokretnoj imovini RS do konačne sudske odluke. Pitanje državne imovine jedna je od tema oko koje nema spora na relaciji vlast i opozicija u RS-u, a sve što je tim povodom izrečeno i gledateljima prenijeto već je više puta ponovljeno. Novinari tako postaju samo prenositelji stavova, umjesto da traže odgovore kako iz postojeće pat-pozicije izaći i šta osim pumpanja patriotskih mišića kao rješenje na nivou BiH mogu i trebaju ponuditi političari iz ovog bh. entiteta.

Ocjena: 4

Komparativna analiza

Izvještavanja o najavljenim izmjenama Krivičnog zakonika RS kojima se uvodi verbalni delikt i pokušava ugušiti sloboda govora i zastrašiti neistomišljenike ukazala su na ključne razlike između ovih medijskih kuća.

RTRS, osim što je potpuno otuđen od interesa građana, otišao je i korak dalje te krajnje nekritično gledatelje izvijestio o najavljenim zakonskim izmjenama. Na drugoj strani, uredništvo Dnevnika BNTV-a ukazalo je na opravdanu zabrinutost kako novinara i civilnog sektora tako i opozicije zbog kriminalizacije klevete.

I kao što smo naveli, iako upravo dio novinara RTRS-a na dnevnoj osnovi čini ono što bi moglo postati predmet krivičnog gonjenja, način na koji relativiziraju ovaj problem opravdano otvara pitanje da li su sigurni da se na njih, ali i one političare koji novinare, aktiviste i političke neistomišljenike vrijeđaju i kleveću, zakon neće primjenjivati.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Dvije teme obrađene u Dnevniku 4. marta. Tijana Milinović otvorila je pitanje kakvi su po RS rezultati dvadesetogodišnjeg političkog djelovanja SNSD-a (da ne bude zabune, toliko je prošlo otkako su se nezavisni socijaldemokrati Milorada Dodika udružili sa socijalistima Nebojše Radmanovića, pripojili i Socijalno-liberalnu stranku te nastavili djelovati pod imenom SNSD). Sugovornici novinarke posebno su se fokusirali na kontinuiranu sedamnaestogodišnju vladavinu te stranke ukazujući da ni u ekonomskom ni socijalnom pogledu nisu ništa dobro učinili za građane.

Izdvajamo i pitanje šta na osnovu dosadašnjeg ponašanja stranaka koje čine vladajuću većinu na nivou BiH građani mogu očekivati, jer, kako je navedeno u ovom izvještaju, jedino oko čega se slažu jest podjela funkcija i fotelja.

Minus sedmice

RTRS

Nema, bit će, za RTRS ništa normalnije i demokratskije nego što je najava vraćanja verbalnog delikta, odnosno uvođenje nove grupe krivičnih djela protiv časti i ugleda u krivično zakonodavstvo RS, koje je u formi nacrta utvrdila Vlada RS. Jedino što se iz ove vijesti emitovane u Dnevniku 2. marta dalo iščitati jest da je uredništvo informativnog programa javnog servisa RS-a uvjereno da se kaznene odredbe, a riječ je o nizu drastičnih novčanih kazni, neće na njih primjenjivati. Te će Branka Kusmuk i niz njenih kolegica i kolega nastaviti da vrijeđaju i narušavaju čast i ugled svih koji nisu po ukusu aktuelne vlasti u RS-u. No nije se na tome stalo pa je dan kasnije Ajdin Cikota tendenciozno izabrao sugovornike koji  uvjeravaju javnost da u zakonu „nema ništa sporno te da se njime neće ograničiti ili biti ugrožena sloboda govora“!

BNTV

Teška željeznička nesreća u Grčkoj bila je povod da se otvori pitanje stanja na željeznicama u RS-u. No kako ovdje ništa ne može bez nepotrebnog politikanstva, već u uvodu napravljena je prva greška, odnosno povijesni falsifikat. Osim tačnog podatka da je prva pruga u BiH puštena u promet 1872. godine, ostaje nejasno zašto se ističe da je to „prva pruga u BiH i Republici Srpskoj“. Jednako tako, vozovi nisu vozili od Banjaluke do Novog Grada, već na relaciji Banjaluka – Dobrljin. A ono što smo očekivali, a to je analiza stanja u Željeznicama RS,  te šta je postignuto nakon višegodišnjeg procesa restrukturiranja, gledateljima nije predočeno.

About The Author