RTRS I BNTV: POVELJE SU DODIJELJENE, A NE ZNAMO KOME

Plus nedjelje

RTRS
Mini reportaža Ljiljane Preradović o 91-godišnjem Mitru Medoviću koji već 50  godina radi kao aktivista Crvenog krsta i unatoč poznim godinama i dalje aktivno pomaže ljudima u nevolji.
BNTV
Izvještaj Željka Raljića o razlozima pada nataliteta u RS-u i populacionoj politici. Još jedan od niza primjera kako vlast u ovom bh. entitetu, a kojoj su usta puna brige za narod, malo ili ništa za njega čini.

Minus nedjelje

RTRS
Branka Kusmuk od svog neprofesionalizma ne odustaje. Ovog puta, u onome što bi trebao biti izvještaj o saslušanjima članova Komisije za provođenje referenduma o Danu RS-a pred Tužilaštvom BiH, na meti se našao postupajući tužilac Miroslav Marković. Njegov rad Kusmuk naziva “egzibicionizmom bez granica, lakrdijom od inkriminisanog djela”. Pa umjesto konkretnih podataka navodi da “tužilac Marković i njegovi saradnici upotpunjavaju svoja sabrana djela”, te zaključuje da je od “samoproglašenih sarajevskih zaštitnika Ustava i zakona sve moguće”. Da je RTRS profesionalan medij, da svoj program gradi na postulatima nepristrasnog i objektivnog izvještavanja, Branki Kusmuk vjerovatno ne bi bilo mjesta u toj medijskoj kući. Ovako, zajedno s uredništvom Dnevnika 2, u konkretnom slučaju – Marijanom Đurđević, nastavlja da ispisuje stranice novinarskog beščašća.
BNTV
Ignorisanje činjenice da su se među dobitnicima povelja Narodne skupštine našla i lica osuđena za ratne zločine. I ignorisanje javno izrečenih osuda tog čina.

RTRS I BNTV: POVELJE SU DODIJELJENE, A NE ZNAMO KOME

Etički je nedopustiv način na koji se prešlo preko odluke Narodne skupštine RS-a da dodijeli povelje osuđenim ratnim zločincima

 

RTRS: Sabrana djela novinarskog beščašća

24. – 30. oktobar 2016.

SVEČANA OBLJETNICA: Monitorisana nedjelja počela je obilježavanjem 25 godina postojanja i rada Narodne skupštine bh. entiteta Republike Srpske. Za demokratsku javnost ovaj događaj ostat će upamćen zbog skandalozne dodjele povelja Parlamenta, među ostalim, i licima osuđenim za ratne zločine: prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću (prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na 40 godina zatvora), prvoj potpredsjednici RS-a Biljani Plavšić i prvom predsjedniku Narodne skupštine Momčilu Krajišniku.

Dodjele povelja u Dnevniku 24. oktobra (urednik Jasenko Todorović) tek su spomenute, ispraćene videozapisom bez navođenja imena onih kojima su dodijeljene.

Ostaje pitanje zašto? Previd urednika, novinara ili nedostatak prostora u izvještaju. Da li se time nastojala relativizirati činjenica da Parlament ‒ koji je po Ustavu RS-a zakonodavno tijelo ravnopravnih, konstitutivnih naroda ‒ dodjeljuje povelje i onima koji su osuđeni čak i za genocid? To znaju samo urednici informativnog programa RTRS-a.

REPLIKA NA NEPRENESENU IZJAVU: O brojnim osudama, kako političkih predstavnika Bošnjaka u organima vlasti RS-a, Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH i široke javnosti, u Dnevniku 25. oktobra nije bilo niti riječi. Ali zato je emitovana izjava Sonje Karadžić Jovičević, kćerke Radovana Karadžića, data agenciji SRNA povodom reagovanja Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, koji je postupak Narodne skupštine osudio.

PRODAJA ODBRANJENE ZEMLJE: Za podizanje tenzija, uredništvo Dnevnika uvijek nađe povod. Izdvajamo izvještaj novinara Gvozdena Šarca najavljen: “Arapskim parama kupuje se srpska zemlja”. Riječ je o prodaji zemljišta na obroncima Trebevića kojim raspolaže opština Istočni Stari Grad (RS) arapskoj firmi. Šarac nalazi sagovornike koji se toj prodaji protive “jer se prodaje zemlja odbranjena u ratu”. I zaključuje da je “Mohamed El Kasemi već kupio susjedne parcele na kojima je sagradio Sunnyland, ali neće sagraditi crkvu i podići krst ubijenim Srbima” (Dnevnik 2, 27. oktobar, urednica Nada Arlov).

STIDLJIVO O ŠTRAJKU: U Republici Srpskoj, koju i vlast i RTRS boje ružičasto, ekonomsko-socijalni problemi ne postoje. Ne postoje ni nezadovoljni radnici, štrajkovi, neuspjele privatizacije. Otuda je u dnevniku gotovo dvije sedmice ignorisan štrajk tekstilnih radnica u Trebinju koje su u njega stupile nakon što je njihovih dvanaest kolegica dobilo otkaz. No, kada je cijeli slučaj poprimio dramatične razmjere, progovorilo se i u Dnevniku od 28. oktobra o stanju u tvornici Trendex. Na vidjelo je izašlo i da inspekcijske službe RS-a znaju za ustrajna i drastična kršenja radničkih prava, ali da nisu, osim konstatacijom, na njih reagovale. Zašto? Pitanje koje novinar Božidar Stajčić ne postavlja.

Izdvojeno

Prilog novinara Vladimira Bekića o prodaji dizel-goriva na benzinskoj pumpi u Šepku po cijenama nižim od veleprodajnih u Rafineriji Brod ili rafinerijama u okruženju. Izdvajamo ga zbog činjenice da je za  komentar pozvan ekonomista Zoran Pavlović, koji je žestoki kritičar ekonomske politike koju vodi aktuelna vlast u RS-u.

Ocjena 1

 

BNTV: Znaju kad hoće

24. – 30. oktobar 2016.

PROTOKOLARNO O KONTROVERZNOM: Izvještaj o 25-godišnjici Narodne skupštine RS bio je za novinara Mitu Travara tek rutinski izvještaj. U kojem je ‒ jednako kao što je to učinjeno i u Dnevniku RTRS-a ‒ dodjela povelja samo spomenuta, bez navođenja kome, pa je izostao podatak da su među njima i lica osuđena za ratne zločine.

Izostale su i reakcije kako bošnjačkih političara iz RS-a tako i javnosti koja je ovaj čin osudila (Dnevnik, 24. oktobar, urednica Suzana Rađen Todorić).

Iz istog dnevnika izdvajamo i najavu sjednice Narodne skupštine RS na kojoj je usvojen Zakon o Danu Republike Srpske. Predugačak prilog sa samo jednim sugovornikom, poslanikom opozicione stranke u entitetskom parlamentu, koji je predloženi tekst Zakona kritikovao.

ZNAČAJNA PITANJA: Ono što uvijek kod BNTV-a izdvajamo kao dobar primjer jeste da se ne odustaje od praćenja događaja koji se tiču problema građana. Tako je i sa štrajkom tekstilnih radnica u Trebinju. Zahvaljujući kako odlučnosti radnica svedenih gotovo na nivo roblja, ali i medijskom prostoru u centralnom dnevniku, javnost je upoznata kako je biti radnik u pojedinim granama realnog sektora u RS-u.

Zamjerka koju upućujemo kako novinarima tako i urednicama odnosi se na izbor sugovornika (eksperata, analitičara) čiji se stavovi iznose u izvještajima. Istina je da postoji malo ljudi koji kritički i analitički promišljaju svakodnevnicu Republike Srpske, no uz malo truda može se izbjeći da se iz dnevnika u dnevnik pojavljuju jedne te iste osobe.

Izdvojeno

Da li su zajedništvo i suživot toliko rijetke pojave da je BNTV u Dnevniku emitovao videozapis na kojem u neformalnom druženju u Beogradu imami i pravoslavni sveštenici zajedno pjevaju sevdalinke?

Ocjena 6

Komparativna analiza

Postoje dešavanja, teme, pitanja oko kojih uredništva dnevnika RTRS-a i BNTV-a imaju istovjetne stavove. U pravilu je riječ o onome što se zove “srpski nacionalni interes”, a što se ne propituje, niti se prema tome zauzima kritički stav. Uvjerili smo se u to do sada više puta, a potvrdilo se i u nedjelji iza nas. Etički je nedopustiv način na koji se prešlo preko skandalozne odluke Narodne skupštine RS-a da u povodu 25. godišnjice postojanja i rada dodijeli povelje licima osuđenim za ratne zločine.

About The Author