RTRS: Odobrio drug predsjednik

9. – 16. mart 2026.

DODIKOVA POTVRDA: “Da je Srpska stabilna potvrdio je i predsjednik SNSD Milorad Dodik”, karikaturalna je rečenica iz dnevnika RTRS od utorka koja u potpunosti ogoljuje autoritarnu prirodu vlasti u RS i poslušničku ulogu tamošnjeg javnog raditelevizijskog servisa u njegovanju kulta Dodikove ličnosti. Ovaj citat se našao u prilogu o energetskoj stabilnosti, kao dopuna izjavi premijera Save Minića koji je izjavio kako na benzinskim pumpama neće biti nestašice. Međutim, za ultimativnu dokaz stabilnosti neophodna je potvrda predsjednika stranke, iako on nema nikakvu zvaničnu funkciju u vlasti.

KONAKOVIĆEV IFTAR: U četvrtak je RTRS izvijestila o iftaru kojeg je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković priredio u prostorijama ministarstva. Diplomatski iftari su česta i sve češća praksa u svijetu, a održavaju se kao oblik javne diplomatije i demonstracija međureligijskog dijaloga i uvažavanja. Između ostalog, iftari se održavaju u Bijeloj kući, State Departmentu, u britanskom parlamentu (palača Westminster), kao i u institucijama EU. Međutim, iftarom u ministarstvu vanjskih poslova Konaković, prema RTRS, “privatizuje zajedničku instituciju da bi se dokazao kao dobar Bošnjak”, te “sluti na radikalizaciju i urušavanje temelja sekularne BiH”. Briga RTRS za sekularnim temeljima BiH je za svaku pohvalu, samo ostaje nejasno kako ona izostaje kada vlada RS – po definiciji sekularna i multietnička – polaže crkvenu zakletvu.

NEDOSLJEDNOST KAO OBILJEŽJE: Činjenica je da RTRS ne vidi ništa sporno u religijskom činu polaganja crkvene zakletve vlade RS, dok problematizira organiziranje zajedničkog obroka u institucijama BiH povodom obilježavanja vjerski značajnog događaja. Međutim, nedosljednost i dvostruki standardi za RTRS nisu anomalija nego pravilo, a jedini trajni kriterij jeste upotrebna vrijednost za dnevnopolitički kontekst i za konstrukcije narativa u korist vlasti. Tako se u samo jednoj sedmici na smanjenje akciza u Srbiji gleda kao na pozitivan potez u cilju obuzdavanja rasta cijena goriva, a u BiH bi to bio populistički udar na budžet. Svakodnevno se kritikuju svi integrativni procesi u BiH, a onda vidimo prilog u kojem se kritički postavlja pitanje zašto BiH nema vlastitu avio-kompaniju koja bi olakšala evakuaciju građana iz kriznih područja. U istoj sedmici se problematizira postrojavanje brigade HVO kod Modriče, dok se afirmira podizanje spomenika komandantu jedinice čiji su pripadnici osuđeni za sudjelovanje u genocidu. Očita uloga informativnog programa RTRS jeste da krivotvori i sadašnjost i prošlost i budućnost, bez obzira na očite kontradiktornosti i dvostruke standarde.

Ocjena: 1

BNTV: Zašto propada Kalinovik?

9. – 16. mart 2026.

UGOSTITELJSTVO: Ministarstvo trgovine i turizma RS uvelo je novi centralni informacioni sistem koji će olakšati evidenciju pružaocima usluge smještaja, ali se zbog straha od dodatnih nameta u ovaj sistem prijavilo svega 378 ugostitelja. Kako je objašnjeno u izuzetno korisnom prilogu BNTV u subotu, ovaj sistem umnogome olakšava poslovanje ugostiteljima, ali istovremeno i skuplja podatke o noćenjima koji su dragocjeni za analize i planiranje. U skoro četiri minute ugostiteljima i gledateljima je BNTV objasnila prednosti ovog sistema, korist koju on donosi i kazne koje povlači njegovo neimplementiranje – primjer kvalitetno ispunjene misije televizije kao informativnog servisa.

SUBVENCIJE ZA VRTIĆ: U aktivističkom pristupu kakav često karakteriše priloge BNTV dešava se i da se u potrazi za socijalnom pravdom zaboravi na ono najelementarnije u novinarskom poslu: činjenice. To je vidljivo u prilogu kojeg je ova televizija emitirala u dnevniku od srijede, a koji se bavio nejednakom cijenom vrtića za djecu iz dvije susjedne općine u Istočnom Sarajevu. Naime, za djecu iz općine Istočno Novo Sarajevo koja idu u vrtić “Patrijarh Pavle” u toj općini cijena je 150 KM niža nego za djecu iz susjednih općina, što je u prilogu interpretirano na način koji gledatelju sugerira socijalnu nejednakost i diskriminaciju sa političkom pozadinom. Štaviše, čak je i načelnik općine Istočna Ilidža Marinko Božović (SDS) ovu praksu nazvao diskriminatornom. Međutim, jednaku težinu nije dobilo objašnjenje načelnika Istočnog Novog Sarajeva Jovana Katića (SNSD) iz kojeg je jasno kako je cijena za djecu iz ove općine niža zbog subvencija za vrtić koje se izdvajaju iz budžeta lokalne zajednice. Ova praksa je u potpunosti u skladu sa zakonom i europskim poveljama o pravima lokalnih zajednica, što Božovićeve komentare koje je BNTV prenijela čini neutemeljenim i manipulativnim, a sam prilog jako diskutabilnim.

KALINOVIK: U nedjelju je BNTV u svom dnevniku emitirala petominutni prilog, ili bolje rečeno reportažu iz mjesta Kalinovik kao primjer lokalne zajednice koja odumire. U Kalinoviku, kako izvještava BNTV, “nema mesare, nema pekare, nema banke ni bankomata, nema ni benzinske pumpe”, a jedina benzinska pumpa je bila u vlasništvu načelnika opštine Radomira Sladoje. Autobusne linije koje su spajale ovo mjesto sa Fočom i Istočnim Sarajevom su ukinute, privreda je u kolapsu, a sve što vrijedi je u vlasništvu spomenutog načelnika. “Lokalna anegdota je da je kupio sve osim crkve”, rečeno je u prilogu BNTV u kojem je navedeno i kako Sladoje posjeduje veći broj nekretnina u Istočnom Sarajevu i drugim gradovima, da živi u Budvi i da je penzioner,  te da platu u opštini prima na osnovu ugovora o djelu. Iako je i na početku i na kraju priloga naglašeno kako je načelnik Sladoje najprije pristao na razgovor, a zatim – navodno – odustao od intervjua prema uputi koju je dobio iz stranke, ostaje dojam kako je bez toga cijela priča o lokalnom vlastodršcu koji se bogati nauštrb zajednice koja propada ipak nekompletna.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Generalno, uređivački prioriteti RTRS su portretiranje RS kao oaze stabilnosti u turbulentnom svijetu, te politike vlasti ovog entiteta kao odgovorne i mudre, uprkos izazovnim geopolitičkim okolnostima i stalnim smicalicama neprijatelja oličenih u političkom Sarajevu, vlastohlepnoj opoziciji i RS nenaklonjenoj EU. Što se tiče BNTV, prioritet su kontinuirana kritika vlasti uz potenciranje njene odgovornosti, te ekonomske i socijalne teme koje ilustriraju izostanak te odgovornosti.

Zbog ovakvih prioriteta je ton dnevnika RTRS svađalački, uz diskurs koji je često na granici govora mržnje, bilo da je riječ o indirektnom govoru mržnje ili o govoru koji potencira polarizaciju na etničkoj, političkoj ili ideološkoj razini. Na BNTV ovakvog govora nema, a kao zamjerka se mogu uzeti zajedljiv ton i komentari koji često prelaze granicu dobrog ukusa za jedan televizijski dnevnik (npr. “predstavnici vlasti nekažnjeno pljačkaju i još prosipaju šuplju priču” iz dnevnika od utorka).

Kako bi se najplastičnije pokazale razlike u izvještavanju između RTRS i BNTV, često je bolje uporediti dva dnevnika od istog dana, nego porediti cjelosedmične kontekste. Pogledajmo zbog toga odabir vijesti i njihovu hijerarhiju u dnevnicima od četvrtka.

Na RTRS je dnevnik otvorila vijest o odluci vlade da do 1. juna ograniči marže na prodaju osnovnih namirnica i tečnih goriva, kako bi se obuzdao rast njihovih cijena. Vrijedi uočiti da je RTRS ovdje propustila primijetiti kako je riječ o odluci kojom vlast limitira zaradu trgovaca, dok se nije spremna odreći vlastitih prihoda što se ogleda u protivljenju smanjenju akciza na gorivo.

Uslijedio je blok o poremećaju na svjetskom tržištu nafte usljed rata na Bliskom Istoku, koji odražava perspektivu Rusije jer “ruski gas je izvjesna potreba, ali politički diskurs pojedinih evropskih zemalja prema svemu sudeći nadjačava realne potrebe tržišta i građana”. Nakon bloka međunarodnih vijesti u jedanaestoj minuti emisije uslijedila je vijest o sastanku Željke Cvijanović sa predsjednikom Azerbejdžana.

Sredinu dnevnika otvorio je prilog o tome kako Vijeće ministara nije odlučilo da uvede zaštitne mjere na uvoz čelika uprkos pozitivnom mišljenju entitetskih vlada. Prema RTRS, predsjedavajuća Borjana Krišto je glasanje protiv ove odluke “pravdala tvrdnjom da se njenim usvajanjem krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju”, dok ministar vanjske trgovine Staša Košarac ne prihvata ovo objašnjenje. Ono što bi odgovoran medij uradio bilo bi utvrđivanje stvarnog statusa odluke u kontekstu SSP-a kroz pozivanje na dokument ili mišljenje relevantnog eksperta, no RTRS je stvar ostavila u domenu suprotstavljenih mišljenja.

Do dvadesete minute dnevnika mogli smo vidjeti još i ranije spomenuti sramni prilog o diplomatskom iftaru u ministarstvu vanjskih poslova u kojem je ocijenjeno i da se BiH predstavlja kao islamska država time što se na iftar pozivaju strani diplomati (iako iftare organizuju i diplomatije zemalja iz kojih dolaze ti diplomati, što ih ne čini islamskim zemljama), te segment u kojem boračke organizacije traže zabranu obilježavanja formiranja jedinice HVO u Modranu kod Modriče.

Kad je u pitanju BNTV, razlika u prioritetima u odnosu na RTRS je više nego očita. Iako je i dnevnik bijeljinske televizije otpočeo korektno prenesenom viješću o ograničavanju marži na osnovne namirnice i gorivo, sve što je uslijedilo bilo je drugačije.

Za početak, vidjeli smo trominutni prilog o konferenciji za medije glavnog državnog tužitelja Milanka Kajganića, u okviru koje je najavljen pojačan rad na predmetima visoke korupcije, a spomenuti su i neki slučajevi koji se tiču ličnosti iz vladajuće koalicije. Za RTRS ova konferencija nije bila vrijedna pažnje, kao ni iduća vijest sa BNTV koja je govorila o hapšenju službenika Posebnog odjeljenja Republičkog javnog tužilaštva.

Ono što je BNTV dalje prenijela, a RTRS prešutjela, jeste i vijest o tome kako je Vijeće ministara BiH usvojilo važan zakon koji je potreban da se BiH ne bi našla na sivoj listi Moneyvala, a isto vrijedi i na aktivnost poslanika PDP Branislava Borenovića koji je u Strasbourgu tražio uključivanje europskih institucija u rješavanje problema bh. prevoznika.

U dvanaestoj minuti emisije smo saznali i kako su mještani sela Podnovlje kod Doboja blokirali prilaz lokaciji na kojoj jedna banjalučka kompanija planira izgradnju solarne elektrane na zemljištu koje je nezakonito upisano kao vlasništvo grada. Nakon ovoga smo vidjeli još jedan prilog o pravnoj borbi za vlasništvo nad atraktivnim resursima, ovog puta je u pitanju ribnjak Saničani kod Prijedora.

Od dvadesete minute nadalje smo vidjeli prilog o tome kako skupština općine Bileća ne zasjeda jer nije imenovan odbornik koji će zamijeniti predsjedavajućeg koji je dao ostavku. O ovom problemu lokalne samouprave, kao i o problemima građana koji se bore protiv izgradnje solarne elektrane kod Doboja na RTRS nismo čuli ništa.

Plus sedmice

RTRS

U ponedjeljak je RTRS emitirala dnevnik koji je bio umjeren, etičan i na prilično tolerabilnom nivou pristranosti te se može izdvojiti kao plus sedmice. Dnevnici poput ovoga bi u našim analizama sigurno imali prolaznu i solidnu prosječnu ocjenu, ali ostaje nam da žalimo nad činjenicom da je RTRS itekako sposobna napraviti dobru informativnu emisiju (s obzirom na resurse možda i najsposobnija u državi), ali nema slobodu da to čini.

BNTV

Ovosedmični plus sedmice dodjeljujemo dnevniku BNTV od subote, koji je donio odličan balans informativnog sadržaja s elementima istraživačkog novinarstva sa jedne, te zanimljivog sadržaja koji nije dnevno-informativne prirode nego se bavi ljudskim pričama sa druge strane. U prvom dijelu emisije smo vidjeli aktuelnosti koje se tiču cijena energije i namirnica, sredina dnevnika je bila rezervirana za ranije izdvojeni analitički prilog o centralnom informativnom sistemu u ugostiteljstvu, a dnevnik je zatvoren pričama o ženi iz Sirije koja novi dom pronašla u Banjoj Luci, te vozaču iz Rudog koji je tokom svog radnog vijeka prešao sedam miliona kilometara na tri kontinenta.

Minus sedmice

RTRS

Dnevnik od ponedjeljka koji je istaknut kao plus sedmice je, nažalost, svijetli izuzetak od neoprostivih minusa bez kojih RTRS ne može izgurati sedmicu. Nastranu neprihvatljiv govor koji se nalazi u uredničkim komentarima, nemoguće je zatvoriti oči pred činjenicom da je RTRS javni servis, plaćen novcima svih građana, koji bi teoretski trebao biti informativni servis svih građana a u praksi radi na poticanju razlika na političkim, ideološkim, identitetskim, etničkim i drugim osnovama. Nije posrijedi samo etničko-vjersko: RTRS kontinuirano stigmatizira opoziciju, zataškava afere vlasti, ignoriše sindikate i generiše podjele i unutar dominantne etničke grupe u RS i time razara društveno tkivo.

BNTV

Ove su sedmice dnevnici BNTV imali više profesionalnih propusta koje vrijedi spomenuti. Osim onih koje smo ranije spomenuli (diskutabilno izvještavanje o cijeni vrtića u Istočnom Sarajevu i neprimjeren govor u uvodu dnevnika u utorak), izdvaja se i površnost koja je demonstrirana u nekim prilozima. Naprimjer, u dnevniku od srijede je navedeno kako je predsjednik PSS Draško Stanivuković izveo performans u kojem je “pokazao koliko se proizvoda u Republici Srpskoj moglo kupiti za 100 KM, a koliko danas” – pri čemu je u potpunosti izostavljena godina poređenja. Isto tako, u uvodu u prilog o prijedorskom ribnjaku (četvrtak) rečeno je kako je u pitanju “nekada najveće i najuspješnije preduzeće u BiH”, što je tvrdnja koju bi trebalo potkrijepiti nekim podacima i pružiti joj adekvatan kontekst.