RTRS I BNTV: Neka se pripremi NATO, slijedi istraga u Doboju!

Zdravstveni sistem RS-a je u ozbiljnoj krizi, za vrat mu puše i privreda, ali izgleda da su strukture našle dovoljno vremena da pred Okružnim tužilaštvom u Doboju pokrenu istragu protiv NATO pilota

RTRS I BNTV: Neka se pripremi NATO, slijedi istraga u Doboju!
Foto: RTRS

RTRS: Sluđivanje građana

  1. – 21. mart 2021.

TEMA KOJA SE NE OTVARA: „Egzodus Srba iz odbranjenog Ilijaša prepuštenog muslimansko-hrvatskoj federaciji“ i „egzodus sarajevskih Srba sa dejtonskom podjelom otetih teritorija“ samo su dio onoga što je Vesna Stakić navela u izvještaju o pomenu Srbima poginulim u Ilijašu tokom rata u BiH. Većina medija u RS-u ima prešutni konsenzus po kojem se opravdanost napuštanja vlastitih domova nakon reintegracije Sarajeva ne otvara.

Ali se zato uvijek i iznova nalaze pojedinci koji tumače „uzroke i karakter rata u BiH“. Posljednji u nizu je ruski oficir Viktor Bezručenko, koji je tokom rata bio član misije UNPROFOR-a. Opsada Sarajeva, tumači Bezručenko, bila je „u građanskom ratu u BiH dozvoljena vojna blokada, jer je vojska RS-a dozvoljavala da konvoji kopnenim putem dovoze hranu muslimanima.“

GLAVNI LIK JEDNE POSJETE: Zvanična posjeta Ankari delegacije BiH, predvođene članovima Predsjedništva, bila je prilika da se u Tursku zaputi i urednik Informativno-političkog programa RTRS-a Gvozden Šarac. Glavni lik njegovog izvještaja i onoga što je pripremila redakcija Dnevnika 2 bio je, očekivano, Milorad Dodik. Uz brižljivo odabrane kadrove i izjave, moglo se čuti i to da „od solidarnosti koju je turski predsjednik iskazao prema BiH donirajući 30.000 doza cjepiva, možemo i mi učiti“. A koliko se na RTRS-u nastoji, kad god je to moguće, izbjeći spominjanje Bosne i Hercegovine, vidjeli smo i u dijelu Šarčevog izvještaja u kojem je, govoreći o početku gradnje autoputa Beograd – Sarajevo – Beograd, istaknuto da će trasa prolaziti „kroz RS i Federaciju BiH“.

OPREČNE INFORMACIJE: Protekla nedjelja ostat će upamćena po doslovnom sluđivanju građana proturječnim informacijama, izjavama političara i zdravstvenih radnika i oklijevanju da se poduzmu konkretne mjere povodom pogoršanja epidemiološke situacije. Apeli nadležnih institucija entitetskih i lokalnih vlasti da se poštuju propisane mjere bili su popraćeni uznemirujućim snimcima bolesnika na covid-odjelima. Zamjenik direktora UKC Banjaluka tvrdio je da je pitanje dana kada će se pacijenti smještati po bolničkim hodnicima, a Milorad Dodik isticao da zdravstveni sistem nije pred kolapsom.

U konačnici, nakon višednevnog prebacivanja odgovornosti s entitetskih vlasti na lokalne zajednice, 21. marta donijeta je odluka o sedmodnevnom zaključavanju. Pitanje efikasnosti te mjere u suzbijanju pandemije nije postavljeno.

Ocjena: 1

BNTV: Sve o pandemiji

  1. – 21. mart 2021.

SEDAMNAEST GODINA ZAKAŠNJENJA: U kakvom društvu živimo i kakav je odnos vlasti prema građanima, svjedočili smo na gotovo nevjerovatnom primjeru. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske trebalo je punih 17 godina da donese rješenje kojim se odbija zahtjev Dragutina Kozine za otpremninu zbog otkaza s posla tokom ratnih dejstava. Da apsurd bude veći, upozorila je porodica Kozina, Dragutin je preminuo prije 16 godina.

KOLAPS ZDRAVSTVA: Sve teža epidemiološka situacija i dalje puni udarne minute centralnog dnevnika. Gledatelje se kroz poruke medicinskih radnika upozorava na sve veći broj zaraženih, prekapacitiranost bolnica te potrebu striktnog poštovanja epidemioloških mjera. Tokom gotovo cijele nedjelje u fokusu je bila Banjaluka zbog najvećeg broja novozaraženih u RS-u s teškom kliničkom slikom i doslovnog prebacivanja odgovornosti između Vlade i lokalne vlasti za nepreduzimanje adekvatnih mjera.

No ono što je u moru plasiranih informacija izostalo jest jasno ukazivanje na činjenicu da ni Vlada, ni Grad Banjaluka, ni mnoge druge opštine i gradovi u RS-u nisu sve do 21. marta donosili odluke o zaključavanju zato što su budžetske kase prazne. Odnosno zato što nema novca kojim bi bile obeštećene djelatnosti kojima bi rad bio zabranjen ili radno vrijeme skraćeno.

POBUNA NASTAVNIKA: Prosvjetni radnici i Sindikat obrazovanja RS zatražili su smjenu direktora Prosvjetno-pedagoškog zavoda. Formalni razlog je izjava prvog čovjeka PPZ-a da su prosvjetari primali punu platu tokom lockdowna iako nisu radili puno radno vrijeme. Pozadina je daleko složenija: pobuna dijela nastavnika koji odbijaju da drže online nastavu jer „ne žele biti na ekranima“. U izvještaju emitovanom u Dnevniku 20. marta gledateljima su predočeni stavovi obje strane, ali je izostalo otvaranje ključnog pitanja: Ima li iko pravo u krajnje složenim uslovima rada izazvanog pandemijom odbiti da izvršava svoje zadatke i tako da doprinos da se život iole normalno odvija? Tim prije što je riječ o obrazovnom procesu koji već godinu dana podjednako teško pada i nastavnom osoblju i roditeljima učenika.

Ocjena: 4

Komparativna analiza

Izrazito teška epidemiološka situacija izazvana koronavirusom te nedostatak cjepiva koji bi omogućio masovnu imunizaciju stavili su u drugi plan sva dešavanja kojima su se bavili novinari obje medijske kuće. Ipak, unatoč velikom broju informacija, gotovo kao normalno prihvatala se činjenica da je masovna imunizacija do daljnjeg na čekanju, da lokalne vlasti u velikim gradovima još nisu osigurale adekvatne prostore za cijepljenje većeg broja građana. Politička bitka vlasti i opozicije preselila se iz Narodne skupštine u parlamente  lokalnih zajednica, koje je krajnje teško pratiti zbog konstantnih promjena stranačkih dresova ili sklapanja novih koalicija isključivo interesno motiviranih.

 

 

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Dnevnik emitovan 20. marta koji je osvijetlio posljedice pandemije iz više uglova. Od pogoršanja mentalnog zdravlja stanovništva, preko sve težeg ekonomsko-socijalnog položaja građana, do života na kredit koji se za pojedince pretvara u dužničko ropstvo. O navedenim problemima govorili su kako eksperti tako i sami građani anketirani u više gradova RS-a.

 

Minus sedmice

RTRS

U bh. entitetu Republika Srpska malobrojni su pripadnici srpskog političkog, medijskog i javnog korpusa koji priznaju genocid počinjen u Srebrenici. Također je neznatan broj onih koji su spremni prihvatiti odgovornost vojske bosanskih Srba za masakr na sarajevskoj pijaci Markale 28. avgusta 1995. godine. Markale su bile posljednji okidač koji je pokrenuo vazdušnu intervenciju NATO snaga na položaje Vojske RS. Sve to, očekivano, prešućeno je u izvještaju o otvaranju istrage protiv NATO pilota za krivično djelo ratnog zločina prema civilima počinjenog u avgustu i septembru 1995. godine pred Okružnim tužilaštvom u Doboju. Šta se istragom i podizanjem optužnice protiv NN lica želi postići i može li se intervencija Alijanse posmatrati i cijeniti van konteksta ukupnih ratnih dešavanja u BiH, pitanja su na koja se niti traže niti nude odgovori.

 

BNTV

Iz godine u godinu, polovina marta je vrijeme kada se u javnosti plasiraju identične priče o „egzodusu sarajevskih Srba“ iz opština koje su vraćene u sastav glavnog grada BiH. Uz uvijek iste fraze o „pogromu, najvećem egzodusu, patriotskom činu kojim je osnažena Republika Srpska“. Šta su doista dobili ljudi koji su napustili svoje domove, gdje i kako danas žive, teme su koje se ne otvaraju.

About The Author