RTRS: Dva lica medijske histerije
25.maj 2026. – 31. maj 2026.
DOBRE VIJESTI IZ VLADE: “Nakon današnje sjednice vlade stigle su dobre vijesti za roditelje osnovaca – udžbenici za sve đake od prvog do devetog razreda bit će besplatni. Dobre vijesti za nezaposlene roditelje četvoro i više djece – bit će povećan novčani iznos koji mjesečno dobijaju. Izmjene zakona o Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske omogućiće privrednicima da izvozna potraživanja u inostranstvu osiguraju putem ove banke.” Ovo je od riječi do riječi uvod u prilog iz dnevnika RTRS u četvrtak koji zvuči više kao izvještaj sa izvlačenja nagrada kakve nagradne igre nego kao izvještaj sa sjednice vlade. Jedno od glavnih obilježja informativnih emisija javne entitetske televizije u RS je potpuni izostanak ikakvog kritičkog odnosa prema vlasti i predana promocija svega što vlast radi. Međutim, ovako energično najavljene dobre vijesti su često paravan za nešto što se pokušava provući u pozadini, pa su dobre vijesti za roditelje i poduzetnike poslužile kao maska za vijest o prodaji udjela vlade u bijeljinskoj kompaniji “Orao”, što je vijest kojom se vrijedi opširnije pozabaviti u komparativnom dijelu analize.
BHRT: U utorak je Viši privredni sud u Banjoj Luci presudio kako BHRT mora isplatiti RTRS-u oko 17.7 miliona KM na osnovu korištenja fiksnih radio veza i prihoda od marketinga. Za razliku od ranije presude kojom je RTRS obavezan platiti BHRT-u 5.5 miliona maraka na ime raspodjele prihoda od RTV takse, ovu je vijest RTRS prenijela racionalnim tonom uz držanje fokusa na tezi kako je “još jedna pravosnažna presuda u međusobnim sudskim sporovima između RTRS-a i BHRT-a” još jednom “otvorila pitanje održivosti postojećeg sistema RTV servisa u BiH”. Medijska histerija – kako se komotno može opisati višednevno opširno izvještavanje RTRS o prvoj presudi – ovoga puta je izostala, te vrijedi izdvojiti kako su ovoj temi posvećene svega nepune tri minute. Optužbi za udare, rušenja, nasrtaje na imovinu i sličnih kakve smo slušali prije nekoliko sedmica u slučaju presude u korist BHRT ovoga puta nije bilo.
TALIĆ: Momir Talić je general-pukovnik VRS kojem je u Hagu suđeno zajedno sa Radoslavom Brđaninom za zločine protiv čovječnosti i druge zločine povezane sa progonom nesrpskog stanovništva u Krajini 1992. godine. Brđanin je proglašen krivim i osuđen na 30 godina zatvora, dok je Talić umro 30. maja 2003., prije donošenja presude. Tehnički, Talić nije presuđeni ratni zločinac ali se o njegovoj ulozi u ratu zna i više nego dovoljan da bi u prilogu RTRS od subote on mogao biti opisan kao “simbol srpskog vojničkog poštenja, časti i odanosti svojoj zemlji i narodu”. Ovakva glorifikacija osobe koja je nesumnjivo odgovorna za teške ratne zločine je čak i pojačana njenom humanizacijom, pa je u nastavku priloga spomenuto kako je Talić tokom “muslimansko-hrvatskog sukoba preko zone korpusa prihvatio desetine hiljada hrvatskih izbjeglica, nahranio ih, dao vodu, zbrinuo sanitetski, odnosno medicinski i proveo preko teritorije korpusa da odu tamo gdje su željeli”. O tome šta se “preko zone korpusa” kojim je komandovao Talić dešavalo sa bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora i drugih krajiških mjesta u prilogu RTRS nije bilo spomena. Štaviše, u nastavku dnevnika je bilo govora o godišnjici “odbrane Prijedora”, danu koji se mora pamtiti “sa obzirom na to da mnogi pokušavaju da vrše reviziju istorije”. Govoriti o Prijedoru bez spominjanja zločina koji su počinjeni u tom kraju je najblatantniji historijski revizionizam, a činjenica da ga provodi televizija koja se finansira javnim novcem je naročito šokantna. Inače, iskusniji analitičari medija će se sjetiti kako je prije desetak godina RTRS umjela prenositi i izvještaje o obilježavanjima godišnjica zločina nad nesrpskim stanovništvom u RS, uz framing kako je riječ o stradanju. U posljednje vrijeme, zločini nad nesrpskim stanovništvom koji su počinjeni na tlu RS za RTRS jednostavno ne postoje, a ukoliko je već bilo neophodno napraviti vijest od godišnjice smrti Momira Talića, elementarni profesionalni standardi bi nalagali barem kratku napomenu da je protiv njega vođen postupak koji nije okončan presudom zbog njegove smrti.
BAJRAM: “Princip različitosti potvrđivaće se u programima koji treba da odražavaju ustavno-konstitutivne karakteristike naše zemlje i njenu višereligijsku i multikulturalnu strukturu”, kaže se u Uređivačkim principima Javnog RTV sistema u BiH, ali RTRS ovu različitost redovno gura na margine. Baš kao u slučaju katoličkog Božića i Uskrsa, i muslimanski Kurban-bajram je dobio samo usputno spominjanje i to tek u tridesetoj minuti dnevnika od srijede.
Ocjena: 1
BNTV: Draška pitaju o svemu
25. maj 2026. – 31. maj 2026.
NOVA ZADUŽENJA, PROTESTI I ZDRAVSTVO: Dok se medijski servis pod kontrolom vladajuće koalicije bavi dobrim vijestima iz vlade, BNTV dosljedno prenosi vijest o svakom novom zaduživanju, svakom protestu protiv vlasti i projektima na čiju se realizaciju čeka. Tako smo ove sedmice saznali za novo zaduženje od 50 miliona maraka koje je planirano emisijom obveznica na banjalučkoj berzi, kreditu banjalučkog kliničkog centra od 45 miliona KM za otplatu starih dugova, vidjeli smo protest dijaliznih pacijenata, kao i prilog o katastrofalnom stanju u javnom zdravstvu (utorak). O ovim problemima na javnoj televiziji nije moguće čuti niti riječ, budući da stanje u zdravstvu RTRS uglavnom predstavlja na način da “institucije pomažu a sistem napreduje” umjesto da “sistem ima ozbiljne probleme”. Tako je i ove sedmice predstavljeno puštanje u rad novog linearnog akceleratora na UKC Banja Luka kao dokaz da “Srpska gradi zdravstveni sistem koji je efikasan, human i usmjeren potrebama pacijenata.” Da biste čuli nešto o dugovima, kreditima i protestima pacijenata ipak morate gledati i BNTV.
ZAPLJENA DROGE: “Državljanin Srbije Dragan Vasić nalazi se na čelu narkobande koja je pokušala da prošvercuje 105,6 kilograma droge marihuane iz Kanade preko luke Ploče u BiH u Laktaše”, prva je rečenica u vijesti o zapljeni značajne količine opojne droge. U nastavku priloga se govori o detaljima zapljene, uhapšenim osobama i vrijednosti zaplijenjenih narkotika, ali iz načina na koji je on postavljen nije bilo jasno kada je operacija izvedena i šta je ustvari vijest – da je izvedena neka operacija ili da je otkriveno kako je na čelu narkobande spomenuti Vasić kao subjekt prve rečenice. Tek je u zadnjoj rečenici priloga dužeg od dvije minute otkriveno kako je hapšenje izvedeno “prije dva dana” i kako je “40 kg marihuane u koordinisanoj akciji smišljeno pušteno da uđe u BiH iz Luke ploče, a zatim praćeno do firme u Laktašima”. Sigurno je da je riječ o vijesti koja zaslužuje mjesto u dnevniku, ali način na koji je ona strukturirana i predstavljena sigurno nije bio najbolji i gledateljima nije ponudio jasnu sliku događaja.
DROGA U VOZILIMA VLADE: Kad smo kod droge, u četvrtak je BNTV prenijela dio saopćenja člana predsjedništva PSS i bivšeg direktora SIPA-e Perice Stanića u kojem Stanić javno pita MUP RS “da li je tačno da su pojedini pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske koristili svoj položaj i veze sa najvišim funkcionerima SNSD-a za izvršenje teških krivičnih djela organizovanog kriminala”, imputirajući kako su službena vozila Vlade RS i bivšeg premijera “duži vremenski period korišćena za prevoz većih količina kokaina… …uz korišćenje policijske pratnje, zvučne i svjetlosne signalizacije i činjenice da se vozila premijera ne kontrolišu prilikom graničnih prelaza”. Iako je riječ o pitanjima koja su svakako važna za javnost, činjenica je za njihovu objavu u centralnoj informativnoj emisiji nije postojala nikakva novinarska osnova koja bi tvrdnje pretočila u vjerodostojnu sumnju. Na taj način Stanićeve optužbe ostaju u sferi političke insinuacije, a vijest objavljena na BNTV predstavlja prenošenje političke optužbe bez zadovoljenog praga vjerodostojnosti. Iznesene optužbe nisu nimalo lake i iz redova vlasti u RS su najavljene tužbe protiv Stanića. Televizija BN je dan poslije korektno prenijela reagovanja premijera i ministra unutrašnjih poslova, ali ostaje dojam da je ovdje medij iskorišten za amplifikaciju političkog napada nauštrb njegove informativne funkcije.
STANIVUKOVIĆ: Televizija BN ima jasnu pro-opozicionu poziciju, ali se čini kako se za ovu kuću kao gravitacioni centar opozicije kristalizira i pozicionira Draško Stanivuković, predsjednik PSS i PDP, te gradonačelnik Banje Luke. Njemu je ove sedmice posvećen nesrazmjerno velik prostor u odnosu na druge liderske figure u opozicije, i to prilično upadljivo i u situacijama koje nisu ni sasvim prirodne za njegovu poziciju. Tako je i u dvominutnom prilogu BNTV o obilježavanju godišnjice smrti spomenutog Momira Talića za Stanivukovićevu izjavu odvojeno čak minut i po, dok je gradonačelnik Banje Luke bio centralna ličnost i u prilogu o obilježavanju praznika Svete Trojice u Gacku u svojstvu gosta “koji se ovdje osjeća kao domaćin”. Uz to, značajan prostor je Stanivuković dobio kako bi u programu BNTV krivicu za nerealizirane projekte u Banjoj Luci prebacio na republički nivo vlasti, te optužio vladu RS za “blokadu Banje Luke” (četvrtak). Čak i uz jasan pro-opozicioni ton BNTV-a, čini se kako se Stanivuković izborio i za naročitu poziciju unutar takvog okvira.
Ocjena: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA
Kao i obično, RTRS i BNTV portretiraju dvije paralelne realnosti u kojima žive ljudi u Republici Srpskoj i pružaju puno materijala za proučavanje upotrebe metoda i tehnika medijskog framinga u kreiranju političke stvarnosti. Teško je izdvojiti sve slučajeve ovakvog pristupa, ali moguće je izdvojiti neke koji su najzanimljiviji.
Za početak, o dešavanjima u parlamentu – odnosno Narodnoj skupštini RS – kao najvažnijoj demokratskoj instituciji RTRS i BNTV izvještavaju na potpuno drugačije načine. Tako je u ponedjeljak sa sjednice NSRS javna televizija donijela opširan sedmominutni prilog o deklaraciji kojom se traži zatvaranje OHR-a kao istorijski važnom koraku ka zatvaranju OHR-a i demonstraciji političkog jedinstva Republike Srpske. S druge strane, BNTV navodi kako su “umjesto jedinstva u parlamentu Srpske pljuštale uvrede i opomene”, podsjeća na političku nedosljednost vladajuće koalicije u odnosima sa OHR-om, te prenosi stavove kako “najveću dobit od OHR-a ima Milorad Dodik koji jaše na priči o [Christianu] Schmidtu”.
Druga upadljiva razlika je odnos dvije televizije prema aktivnostima Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. U ponedjeljak je RTRS u prilogu od oko devedeset sekundi izvijestila kako je Vučić tokom posjete Pekingu odlikovan najvišim državnim odlikovanjem Kine, te kako mu je “na dobijanju velikog priznanja čestitao predsjednik SNSD-a Milorad Dodik”. To je bilo sve što se tiče Vučićeve posjete Kini u dnevnicima RTRS, dok je BNTV ovu posjetu pratila iz dana u dan, prateći detalje boravka predsjednika Srbije u Kini i prenoseći njegove izjave u opširnim prilozima. S druge strane, BNTV je ignorirala Dodikovu posjetu Moskvi i njegovo učešće na tamošnjoj konferenciji o sigurnosti. Ovo može biti dobro s obzirom na manjak Dodikovog institucionalnog kapaciteta, ali s druge strane građani RS vjerovatno zaslužuju znati ponešto o međunarodnim aktivnostima bivšeg predsjednika i trenutnog lidera vodeće stranke.
Što se ekonomije tiče, RTRS je i dalje tu da prenosi poruke vlasti o blistavoj budućnosti, te da nađe krivca za sve eventualne poteškoće u ekonomiji. Tako je bilo i u nedjelju kada je za probleme u sektoru mljekarstva krivac pronađen u “višku mlijeka na evropskom tržištu koji se prelio i u Srpsku” pa se “farmeri snalaze kako znaju i umiju”. Ovaj izraz bi sigurno tražio preispitivanje odgovornosti vlasti ali to nije posao javnog servisa koji je postavljen kao propagadno glasilo režima. Zbog toga se na njegovom programu neće naći ni prilog o “očajnom stanju u Željeznicama RS” kakvog je BNTV emitirala u nedjelju. U ovom prilogu je fokus bio na radnicima koji bi mogli ostati bez posla, a fokus na građane je BNTV pokazala i u manje atraktivnim ali izuzetno aktuelnim temama kao što je npr. tema prevara i utaja poreza u trgovini na internetu koja je obrađena u nedjelju.
U izvještavanju o ekonomskim temama su naročito zanimljive razlike u izvještavanju ovih televizija o poslovnim uspjesima koji su proistekli iz dolaska američkih dužnosnika bliskih Donaldu Trumpu u Banju Luku. Za RTRS je skup koji je održan u Banjoj Luci “potvrda sve boljeg pozicioniranja Srpske” koja je “prepoznata kao ozbiljan partner za saradnju”, bez propitivanja poslovnog kapaciteta američkih partnera i vjerovatnoće realizacije projekata koji se spominju. Imajući u vidu loša iskustva institucija RS sa stranim investitorima i dobra iskustva Milorada Dodika i ljudi iz njegovog okruženja u istim situacijama, BNTV jasno polazi od pretpostavke da su u pitanju potencijalno problematični poslovi. To se vidi već u uvodu dnevnika od subote u kojoj se američki poslovni ljudi jasno nazivaju “Dodikovim lobistima”, a BNTV je istražila i koje su kompanije učestvovale, ko stoji iza njih i kakve su im reference. Umjesto aplaudiranja “pozicioniranju” RS, BNTV postavlja pitanje ko će i pod kojim uslovima profitirati od najnovijih veza Dodikovih režima.
U kontekstu lobiranja i interesnih veza je ova televizija u nedjelju prenijela i navod američke ambasade kako je moguće ponovno vraćanje sankcija Dodiku. Ovo RTRS u svom dnevniku nije spomenula.
Plus sedmice
RTRS
Za plus sedmice vrijedi izdvojiti prilog o tome šta donose izmjene zakona o bezbjednosti u saobraćaju kojeg smo gledali u dnevniku od srijede. Gledateljima su objašnjene najvažnije izmjene zakona, kao i pooštrene sankcije koje su u njega ugrađene, uz stručno tumačenje i važnu napomenu na kraju priloga u kojoj su navedeni statistički podaci o nesrećama na cestama u RS. Ovo podsjećanje na crni bilans i smrtnost na cestama je nove odredbe zakona u očima gledatelja sigurno učinilo potrebnim i opravdanim.
BNTV
“Bez obzira što se javne institucije guše u sumnjivom i nenamjenskom trošenju javnog novca, svi izvještaji su pozitivni, što naravno otvara pitanje zašto revizori žmure na očigledne zloupotrebe”, navela je BNTV u dnevniku od subote u prilogu u kojem se propituje rad Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Dok su svi izvještaji o poslovanju ministarstava, NSRS i službe predsjednika RS pozitivni, BNTV je podsjetila na nesrazmjerna povećanja budžeta nekih ministarstava i upitno trošenje sredstava, naročito za lobiranje. U sistemu kakav je na vlasti u RS pitanja o radu revizorskih tijela sigurno neće dovesti do kvalitetnih odgovora i reakcija, ali obaveza medija je da ih ne prestanu postavljati.
Minus sedmice
RTRS
Potpuno ignoriranje žrtava masovnih zločina u Prijedoru predstavlja čisti historijski revizionizam i potvrdu da RTRS jeste servis, ali sigurno nije javni.
BNTV
Jedino što može biti pogrešnije od izvještavanja o godišnjici smrti osobe koja je nesumnjivo učestvovala u ratnim zločinima jeste iskoristiti taj događaj kao platformu za afirmaciju neke političke figure. Upravo to je učinila BNTV pretvarajući prilog o godišnjici smrti Momira Talića u politički monolog Draška Stanivukovića.
