RTRS: Propagandna proizvodnja terorizma

19. – 25. januar 2026.

SUMNJA NA TERORIZAM: „Povećan broj poginulih u željezničkoj nesreći u Španiji. Sumnja se na terorizam“, rečeno je u uvodu dnevnika RTRS u ponedjeljak. Slično je ponovljeno i u uvodu u prilog nekih dvadesetak minuta poslije: „Prvi nalazi istrage ukazuju da je kvar na spojnici na šinama ključan za utvrđivanje tačnog uzroka nesreće, sumnja se i na terorizam.“ Međutim, u samom prilogu nije bilo ničega što bi potvrdilo ovu dvaput izrečenu tvrdnju. Naprotiv, rečeno je kako su „stručnjaci na mjestu nesreće otkrili polomljenu i istrošenu spojnicu na šinama, poznatu kao spojna ploča, koja je već neko vrijeme bila oštećena“ i da „tehničari vjeruju da je upravo taj kvar ključan za utvrđivanje tačnog uzroka nesreće“, ali to nije dovoljno dobro za RTRS i potrebu ove televizije za kreiranje narativa stalne terorističke prijetnje u zemlji i Europi.

NEMOĆNA EU I PROSJAK ZELENSKI: Odnos RTRS prema EU i Ukrajini odavno u potpunosti odražava perspektivu Kremlja i tako je bilo i ove sedmice. U tom kontekstu je i sjednica u Briselu o Grenlandu i najavljenim američkim carinama prokomentirana kao „još jedan samit, još jedna hitna sjednica i još jedan dokaz da Brisel zapravo ima moć samo da zakaže poneki samit“. Iako tako nemoćna, EU je – prema riječima sagovornika RTRS – „još uvijek na ratnoj opciji“, čime se implicira krivica EU za rat jer „nastavlja politiku bezuslovnog finansiranja Kijeva“. Prema RTRS, dok se u diplomatskim krugovima govori o miru „Zelenski ponovo otvara temu novca“ a „smislio je i nov način zarade“. Izbor riječi „zarada“ je ovdje jako zanimljiv, baš kao i izbor riječi u situaciji u kojoj je „Kijev spreman da povuče svoje snage“ ali „u Moskvi, međutim, nema žurbe“. Dakle, ukratko, EU želi rat, za Zelenskog rat nije borba za napadnutu zemlju nego biznis, a odbijanje Kremlja da se povuče – jednostavno, odsustvo žurbe. Još goru relativizaciju smo vidjeli u dnevniku u subotu, u kojem se govorilo kako je Ukrajina bez struje „jer je u napadima oštećena elektroenergetska mreža u više gradova“. Nije rečeno ništa o tome zbog čijih napada su gradovi i civilno stanovništvo bez struje, ali je RTRS naglasila kako su bez struje i grijanja i pojedini dijelovi Rusije: „Grad Murmansk na sjeveru zemlje pogođen je masovnim nestankom struje zbog velikog snježnog nevremena.“ Valjda ova sugestija uspije napraviti balans između patnji Ukrajinaca zbog ruskih napada i Rusa zbog snijega i izjednačiti krivicu dvije strane.

GRAĐANI FEDERACIJE NA JOŠ VEĆOJ MUCI: Još jedan zabavan odabir riječi koji predstavlja način na koji RTRS radi framing svojih vijesti vidjeli smo na temi poskupljenja pekarskih proizvoda i u prilogu u dnevniku od srijede. Naime, u uvodu u dnevnik je rečeno: „Nove cijene pekarskih proizvoda u Srpskoj i Federaciji. Hljeb skuplji i do 30 feninga.“ Iako RTRS generalno ignoriše Federaciju ponašajući se kao državni servis RS, u ovakvim situacijama se dodaje „i Federaciji“ kako bi se ublažilo priznavanje problema u svom entitetu. Dalje, u uvodu u prilog se kaže kako „u BiH stihijski započinje nova serija poskupljenja“ čime se olakšava skretanje odgovornosti sa entitetskih vlasti, a naglašava se i kako su „na još većoj muci građani Federacije“. Međutim, u ovom prilogu nije bilo ničeg konkretnog o poskupljenjima u Federaciji, osim par izjava slučajnih prolaznika – činjenice, podaci i brojke izostaju.

Ocjena: 1

BNTV: Zaštitnici javnog interesa

19. – 25. januar 2026.

WATCHDOG ČETVRTAK: Već standardno, dok entitetska javna televizija konstruiše sliku idealne Republike Srpske koja je konstantno pod pritiskom neprijatelja sa svih strana, BNTV stvari spušta na zemlju i bavi se realnim problemima koji imaju lako dokazive uzroke i posljedice. Najbolji primjer za to je dnevnik ove televizije od četvrtka sa tri snažna vezana watchdog priloga: riječ je o prilozima o problemima sa grijanjem u Ugljeviku i Bijeljini, zatim o nedodirljivosti direktora Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH i na kraju o izgledno namještenom konkursu za mjesta pomoćnika direktora u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Bilo da je riječ o istraživanju lokalnog problema i utjecaja politike na upravljanje osnovnom školom zbog kojeg ona sada nema grijanje, bilo da je riječ o istraživanju sistemske korupcije i nepotizma u državnim institucijama, BNTV je u ovih trinaest vezanih watchdog minuta kvalitetno odgovorila misiji medija kao zaštitnika javnog interesa.

HRONOLOGIJA OBEĆANJA: Nakon što je prošle sedmice BNTV napravila hronologiju događaja vezanih za nikad ostvarena ulaganja u RiTE Ugljevik, ove smo vidjeli sličan pristup analizi obećanja koje je vlast davala za izgradnju brze ceste Bijeljina – Sokolac. „Pogledajte hronologiju najskupljeg neizgrađenog puta u Srpskoj“, najavljeno je u uvodu priloga u kojem su posložena sva obećanja i najave radova na ovom putu u posljednjih dvanaest godina – od prvog obećanja tadašnjeg direktora puteva Nenada Nešića da će se graditi „put preko Romanije, preko najava resornih ministara i izdvajanja sredstava za izradu idejnog projekta, pa do momenta od prije četiri godine kada „obećanja preuzima lično Milorad Dodik“. Najnovija najava gradnje desila se u utorak, ali je – nakon svega – BNTV predstavlja isključivo kao potez u svrhu kampanje za ponovljene predsjedničke izbore. Tome su težinu dale i izjave opozicionih političara koji su posvjedočili kako „nemate ni glavni projekat završen, niti neko govori o iznosu sredstava koji je potreban, niti odakle će se sredstva obezbijediti“. Iako ovom prilogu nedostaje komentar druge strane, riječ je o sistematičnom uratku zasnovanom na činjenicama koje same po sebi potvrđuju poantu.

RAST PLATA: Vlast u oba entiteta se hvali kako je BiH prva po rastu plata na svijetu, pri čemu se pod tepih gura činjenica da je taj rast proizvod populističke mjere čiji su efekti maltene poništeni posljedičnim rastom inflacije. U petak je BNTV ovoj temi posvetila opširan četvorominutni prilog, koji ne samo da je bio informativan nego i poučan. Gledatelji su mogli naučiti šta je to „efekat niske baze“ i sami zaključiti da rast od 16 posto nije baš isti ako se primijeni na plate u BiH i plate u Njemačkoj, a saznali smo i da je inflacija u našoj zemlji poprilično iznad prosjeka eurozone. Možda građani iz ovoga neće razumjeti uzročno-posljedičnu vezu između svojih političkih odabira i situacije u kojoj se država nalazi, ali im bar može biti jasnija veza između ekonomskih mjera vlasti i vlastitog životnog standarda.

Ocjena: 10

KOMPARATIVNA ANALIZA

Najvažniji sadržaj ovosedmičnih dnevnika RTRS i BNTV ticao se izbora nove Vlade RS i odluke Ustavnog suda BiH o nelegalnosti prošle. Ovdje su reakcije dvije televizije bile predvidive i krojene po ustaljenim obrascima ali ih vrijedi spomenuti.

Za RTRS je u ponedjeljak izbor nove vlade dokaz kontinuiteta i stabilnosti, ali i destruktivnosti opozicije čiji je zahtjev za poništenje odluka prošle vlade ocijenjen kao poziv na uništenje Republike Srpske. Prema novoj vladi je BNTV bila očekivano oštra, opisujući je kao „polovnu vladu“ koja je rezultat „paničnog pokušaja da se preduhitri odluka Ustavnog suda o Minićevoj prošloj vladi“.

Slično je bilo i u četvrtak kada je odluka o izboru vlade stupila na snagu – dok je za RTRS stupanje na dužnost nove vlade čisto tehničko pitanje, BNTV je alarmirala javnost kako postoji opasnost da bi sve odluke prethodnog sastava mogle biti nevažeće. Jednako tako, BNTV je prokomentirala izostanak veta Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS kao „učešće SDA u spašavanju SNSD-ove vlasti“.

Eskalaciju ove teme smo gledali u petak, kada je Ustavni sud bez obzira na njenu smjenu proglasio prvu vladu Save Minića neustavnom. Uslijedila je očekivana reakcija RTRS u kojoj se u svakom spominjanju Ustavnog suda koristi epitet „krnji“, osporava se njegova nadležnost, a njegove odluke se predstavljaju kao proizvoljne. Po običaju, argumenti izostaju i gledatelji dobijaju isključivo zaključke vlasti RS i njenog medijskog servisa. Nema pokušaja da se argumentirano objasni kontekst, a ni da se čuje adekvatna reakcija opozicije van okvira u koji je smješta RTRS.

Za razliku od RTRS, BNTV ovo ne predstavlja kao napad „sarajevskih i stranih globalista / globalističke glasačke mašinerije u Ustavnom sudu“, nego kao „haos u koji nas je uvela aktuelna vlast u RS“. Uz to, BNTV donosi i citat iz presude Ustavnog suda, te interpretaciju stručnjaka za ustavno pravo koji je ocijenio kako je Dodik „širom otvorio vrata da institucije Republike Srpske krše zakone i ustave Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“. Sve nije moglo proći ni bez podsjećanja kako je Minić kum Dodikove porodice.

Kontrapunkt narativu RTRS o nenadležnosti „krnjeg“ suda BNTV je pružila i u subotu, kad je ocijenjeno kako je „SNSD-ova vlast jurišila je na institucije BiH, ali im se to vratilo kao bumerang“. Bijeljinska televizija je podsjetila kako je Ustavni sud BiH u nekompletnom sastavu upravo zbog odbijanja vlasti RS da imenuje dvoje sudija koji nedostaju, ali i kako se vlast u ovom entitetu unatoč svemu ipak povinuje svakoj odluci US BiH. Ipak, na kraju je zaključak konstruktivan i BNTV sugeriše kako su sve krize posljedica nepostojanja političke volje da se problemi rješavaju.

Osim na ovom terenu, koji je za RTRS političko-identitarni a za BNTV pravni, razlike u profesionalizmu i etičnosti između ove televizije su vidljive i u svakom drugom polju. Naročito je to riječ u odnosu prema problemima građana, gdje RTRS hronično uskače kao advokat vlasti. Podsjetimo, prošle smo sedmice imali „kuću koja se našla na klizištu“ umjesto rudarskog kopa koji je prišao kućama, a ove sedmice smo u utorak vidjeli prilog o građanima Nevesinja čijem poljoprivrednom zemljištu prijeti najavljena izgradnja solarnih elektrana. Iako su u prilogu korektno spomenuti razlozi za brigu mještana, završio je napomenom kako bi se godišnje od energetskih objekata u lokalni budžet slijevalo oko 5 miliona maraka, a „dio tog novca bio bi izdvajan i za poljoprivredu“.

Najgori primjer stavljanja interesa vlasti ispred građana ove sedmice smo na RTRS gledali na temi najavljenog protesta mljekara, gdje se mogao pratiti cijeli narativni luk diskreditacije mljekara, ali to je tema za posebnu analizu.

Na kraju, vrijedi izdvojiti i tretman sukoba navijača Hajduka i Crvene Zvezde kod Tuzle, o čemu je BNTV u nedjelju izvijestila krajnje profesionalno, ne donoseći ništa osim utvrđenih činjenica. Nije teško pretpostaviti da je RTRS ovu vijest iskoristila kao još jedan poligon za građenje narativa o ugroženosti, i povezivanjem sa nepovezivim slučajevima napada kako bi se napravio politički zaključak. Insinuira se i ničim potkrijepljena teza kako „u Federaciji rijetki mediji o ovome šute“, a iz saopćenja MUP TK se kao bitno izdvaja kako je „za policiju bitno da niko od privednih nije iz ovog kantona“. Dakle, dok se BNTV fokusira na činjenice i profesionalno izvještavanje, RTRS spremno čeka svaki povod da širi politički narativ – znači, sedmica u dnevnicima ovih televizija baš kao i svaka druga.

Plus sedmice

RTRS

Vremenska prognoza je poprilično tačna.

BNTV

Ove sedmice je ekipu BNTV tokom obavljanja redovnog novinarskog zadatka verbalno i fizički napao radnik na obezbjeđenju bijeljinskog sjedišta kompanije Elektroprijenos. Nešto ovakvo zasigurno nije pozitivna stvar, ali nalazi se u segmentu „plus sedmice“ zbog uredničke reakcije na ovaj događaj. Naime, iako bi većina medija od napada na svoju ekipu napravila vijest dana, BNTV je vijest o napadu emitirala tek u devetnaestoj minuti dnevnika, uz opis događaja i citat iz saopćenja policijske uprave. Dan poslije je objavljen širi komentar, uz navođenje izraza podrške koji su upućeni ovoj televiziji, ali ponovo tek u dvadesetom minutu emisije što odražava jasnu i svjesnu uredničku odluku BNTV da ne dopusti da se vlastiti problem stavi ispred problema koji pogađaju građane. Ova odluka je ujedno i razlog za desetku kao ocjenu ovosedmičnih dnevnika.

Minus sedmice

RTRS

Govor mržnje je na RTRS do te mjere normaliziran da urednici i novinari sigurno više nisu ni svjesni težine riječi koje puštaju u eter. Primjer za ovo je maltene fašistička izjava državnog ministra Srđana Amidžića o odluci svog pomoćnika Muhameda Hasanovića da odobri sredstva za održavanje ponovljenih izbora za predsjednika RS. Govoreći o tome kako je riječ o novcu svih građana, Amidžić je objasnio „prilikom čega je tu u pitanju Bošnjak i on uživa da troši srpski novac“. Slične ocjene i citate možete možda naći još u knjizi Mein Kampf stanovitog Austrijanca, kao i u njegovom govoru u Reichstagu iz 1939. u kojem je rekao kako Jevreji „žive od tijela i produktivnog rada“ drugih naroda. Uživanje Bošnjaka da troše „srpski novac“ je doslovna emulacija tog nacističkog narativa, a uz to je i upitno koliko je prikladno da to prenosi televizija koja funkcioniše zahvaljujući stotini miliona maraka protuzakonito prisvojenog „novca drugih“.

BNTV

Televizija BN je dragocjen izvor informacija i dosljedan kritičar vlasti, ali nekad pretjeruje sa davanjem prostora opoziciji čime iz zone medijske neutralnosti prelazi u opozicionu medijsku platformu. Ove smo sedmice u najmanje tri navrata (Branko Blanuša u ponedjeljak, Rado Savić u četvrtak, Ognjen Bodiroga u petak) u udarnim minutama dnevnika gledali predstavnike opozicije kako nadugačko i naširoko obrazlažu svoja gledišta, što je možda korisno za pluralizam u javnom prostoru ali prijeti time da BNTV upadne u zamku da bude percipirana kao opozicioni pandan RTRS-u.