RTRS I BNTV: Jelena protiv Draška i Branislava

O sukobu unutar PDP-a, RTRS je izvještavao iscrpno, najavljujući čak i raspad, dok su na BNTV-u potpuno ignorirali slučaj

RTRS I BNTV: Jelena protiv Draška i Branislava
Foto: BNTV

 

RTRS: Konačno o poskupljenjima

  1. – 14. novembar 2022.

OSIGURATI VEĆINU: Političko pitanje broj jedan za staru/novu vladajuću koaliciju u bh. entitetu Republika Srpska je osigurati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini, te se i uredništvo Dnevnika 2 usredotočilo na tu temu.

Pozivi koje Milorad Dodik i Željka Cvijanović upućuju SDS-u i PDP-u za stvaranje široke koalicije iz tih su stranaka odbijeni, pa novinari javnog servisa RS-a upotrebljavaju već viđenu taktiku u kojoj se javnosti daje na znanje da su „srpski nacionalni interesi važniji od stranačkih“. Istovremeno, jasni su i otvoreni napadi na sada bivšeg lidera SDS-a Mirka Šarovića, koga se optužuje da unatoč lošem izbornom rezultatu „ne poštuje volju građana“ i pregovara sa strankama iz Federacije kako bi se bez SNSD-a formirala vlast na državnom nivou. Šarovića se pri tom naziva izbornim gubitnikom, pa mu se tek potom pominje ime. Sve to sadržano je u izvještaju koji se bavio sjednicom predsjedništva SDS-a na kojoj je Šarović podnio ostavku na poziciju lidera te stranke.

UNUTRAŠNJA PREVIRANJA: A kako je SDS, i nakon što je Šarovića kao vršioca dužnosti predsjednika zamijenio Milan Milićević, ostao kategoričan da neće prihvatiti ulazak u „široku koaliciju“ i time osigurati Željki Cvijanović podršku za svako pokretanje zaštite vitalnog entitetskog interesa, RTRS je posebnu pažnju usmjerio na unutrašnja previranja u PDP-u.

Iz Dnevnika 2 emitovanog 12. novembra bilježimo iscrpan izvještaj o „najavi raspada PDP-a“, u kojem su glavni akteri gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i potpredsjednica te stranke Jelena Trivić, oboje pretendenti za novog stranačkog lidera. Ima li se u vidu činjenica da RTRS u pravilu ignoriše sve aktivnosti i komentare opozicije, jasno je da je zanimanje za dešavanja u PDP-u potaknuto pitanjem hoće li se raskol stranke prenijeti i u klupe Narodne skupštine RS, s ciljem slabljenja i razbijanja jedinstva dvije najjače opozicione stranke u RS-u.

NOVA POSKUPLJENJA: Nakon što su gledatelji informisani da u RS-u neće doći do nestašice mlijeka, da će uz podršku Srbije i Mađarske ovaj entitet osigurati energetsku nezavisnost, novinari su se pozabavili i valom poskupljenja. Tako su i na javnom servisu otkrili ono što ostali građani svjedoče svakodnevno već mjesecima – da cijene životnih namirnica rastu iz dana u dan, da polovina iznosa potrošačke korpe odlazi na hranu, a donesena je i anketa u kojoj kažu da se sve teže nose s poskupljenjima. No izostalo je ono ključno, a to je otvaranje pitanja da li je i šta vlast ovog entiteta učinila ili planira učiniti kako bi se građanima pomoglo. Ne spominje se ni kolika je inflacija u BiH, a najveća je u regionu, kao ni upozorenja Svjetske banke upućena vladi RS-a da zauzda javnu potrošnju i zaduženja na međunarodnom tržištu kapitala i pozabavi se socijalnim pitanjima.

Ocjena: 1

 

BNTV: NATO i BiH

  1. – 14. novembar 2022.

LICEMJERNA POLITIKA: Ako bi se sudilo na osnovu načina slaganja vijesti u dnevnicima emitovanim 9. i 10. novembra, onda bi pitanje svih pitanja za BiH, a posebno za interese RS-a, bilo usvajanje Programa reformi za NATO, koji je prihvaćen od Vijeća ministara. Iako je BiH i dalje daleko od članstva u NATO alijansi, u skladu s načinom na koji se prema tom pitanju odnosi opozicija u Republici Srpskoj, gledateljima je prihvatanje Programa reformi predstavljeno na način da će BiH koliko sutra biti punopravna članica. No, jasno je da to pitanje ne brine ni uredništvo Dnevnika ni opoziciju u RS-u iz pretjerano patriotskih interesa, koliko je cilj da se javnosti predstavi, kako je i u izvještajima isticano, „licemjerna politika SNSD-a i lidera te stranke Milorada Dodika prema euroatlantskim integracijama“.

NOVI SAZIV: Od političkih tema, gledatelji su informisani o pripremama za konstituisanje novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske, ali i o činjenici da je u međuvremenu Milorad Dodik saopštio i ime mandatara za sastav vlade i imena članova rukovodstva entitetskog parlamenta.

Donijeti su i izvještaji o sjednicama predsjedništava SDS-a i PDP-a na kojima se raspravljalo o ostavci Mirka Šarovića, bez duljih analiza odnosa unutar dvije najveće opozicione stranke.

NAJBOLJI DIO PROGRAMA: Ono po čemu su dnevnici BNTV-a prepoznatljivi i što smo uvijek isticali kao najbolji dio informativnog programa jesu teme koje su od interesa za građane. Izdvajamo istraživanja koja su se bavila razlozima sve većeg odlaska mladih ljudi iz BiH, a što se negativno odražava na ukupnu demografsku sliku naše zemlje. Kao primjer, navedeno je da BiH svake godine izgubi jedan cijeli grad.

Razlog ekonomskih migracija, upozoravaju demografi i ekonomisti, jeste i nestabilna politička situacija, koja istovremeno odbija i strane investitore. BiH je tako država s najmanjim nivoom stranih ulaganja u regionu, a u ovoj godini nivo tih investicija manji je za 254 miliona KM nego 2021. godine.

Izdvojeno

BNTV jeste komercijalna medijska kuća, no prvi put smo u Dnevniku 2 svjedočili marketinškom izvještaju posvećenom grupaciji Bingo. A potom je uslijedio još jedan izvještaj koji se, istina, bavio političkim temama, odnosno odlikovanjima koja je predsjednik Srbije uručio srpskim policajcima koji su u znak protesta zbog neprovođenja Briselskog sporazuma napustili policiju Kosova. Ovo navodimo jer je prilog svojim sadržajem bio ništa drugo do politički marketing (Dnevnik 2, 9. novembar).

Ocjena: 3

Komparativna analiza

Već duže vremena, u dnevnicima obje medijske kuće, rat u Ukrajini gurnut je u drugi plan. Ništa se nije promijenilo ni nakon što su ruske trupe napustile Herson. Ta je odluka u dnevnicima RTRS-a i BNTV-a prenijeta kao „manji preokret na ratištu“. I dok se uredništvo Dnevnika 2 BNTV-a na tome i zadržalo, zabilježivši tek posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Hersonu, RTRS ponudio je gledateljima isključivo vijesti sačinjene u ruskim vojnim propagandnim krugovima.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Izvještaj koji je otvorio pitanje da li se u energani Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske spaljuje medicinski otpad. Građani Banjaluke svjedoče smradu koji se širi naseljem u blizini UKC-a, crnom dimu koji se ispušta u nekoliko navrata tokom dana, ali i inertnosti inspekcija za zaštitu životne sredine koje nadležnost prebacuju jedna na drugu i ne čine ništa kako bi utvrdile o čemu je riječ. A na pitanje novinara koju vrstu goriva koriste, UKC je odbio odgovoriti.

Minus sedmice

RTRS

Formiranje vlasti u Federaciji BiH, kako na nivou tog bh. entiteta tako i onih kantonalnih, bilo je povod da Gvozden Šarac uradi izvještaj u kojem je ustvrdio da su „Srbi u Federaciji BiH svedeni na nivo statističke greške“. Predstavnici, kako se u izvještaju navodi, srpskih stranaka u Federaciji nezadovoljni su što u vlasti neće biti „pravih Srba, nego će srpski narod predstavljati Srbi koje će naći bošnjačke i hrvatske stranke“. Na taj način, zaključuje Šarac, samo se nastoji dati privid konstitutivnosti naroda, dok Bošnjake u RS-u zastupaju njihove stranke.

Nesporno je da je Pokret za državu, koga čini blok probosanskih stranaka, osvojio dovoljno mandata da ima poslanički klub u Narodnoj skupštini RS. Ali pri tom Šarac prelazi preko činjenice da Bošnjake i Hrvate ni u rukovodstvu parlamenta ovog bh. entiteta kao ni u vladi neće zastupati predstavnici „njihovih stranaka“, već, po istom principu kao i u FBiH, „Bošnjaci i Hrvati koje će iz svojih redova imenovati SNSD“, što je najavio i Milorad Dodik.

BNTV

Otvoreni sukob unutar PDP-a koji je započela potpredsjednica te stranke Jelena Trivić, na čijem su se udaru našli i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i njen stranački šef Branislav Borenović, upadljivo je ignorisan u dnevnicima u nedjelji iza nas i nije spomenut nijednom riječju.

About The Author