RTRS: Nas i Rusa…

9. februar 2026. – 15. februar 2026.

„BIJEDNA OPOZICIJA“: Odavno nije potrebno ni napominjati kako je RTRS u potpunosti pod kontrolom i u službi jedne političke stranke i njenog narativa, te da se ova televizija niti ne trudi osigurati kakav-takav balans u predstavljanju političkih stranaka, što se očekuje od javnog televizijskog servisa. Naprotiv, u izvještavanju o rezultatima ponovljenih izbora za predsjednika RS nije ostalo samo na izostanku balansa, nego se RTRS jasno potrudila da stigmatizira opoziciju i doprinese polarizaciji društva. Tako smo u dnevniku u ponedjeljak čuli izjavu građanina koji je ustanovio kako „samo naša bijedna opozicija misli…“, a i kvalifikaciju potpredsjednice vladajuće stranke Željke Cvijanović kako je „opozicija bruka i sramota Republike Srpske“. Ukoliko bismo pomislili da RTRS ovim samo prenosi odjeke javnog diskursa, vrijedi pogledati uvod istog dnevnika u kojem je „vrh SDS-a napao volju birača – za njih je to bruka demokratije“, gdje se zamjenica „njih“, ne koristi nimalo slučajno – riječ je o jasnoj distanci „nas“ i „njih“ tako tipičnoj za propagandni framing.

RUSKI NARATIV: U prethodnim smo analizama već nekoliko puta bilježili potpunu usklađenost RTRS-a s ruskim narativima i na činjenicu da u pitanjima koja se tiču Rusije ova televizija služi kao dio ruskog propagandnog aparata. Ove sedmice nalazimo nekoliko slikovitih primjera za ponovnu potvrdu takvog zapažanja, pa je tako u utorak u prilogu povodom „Dana ruske diplomatije“ u dnevniku RTRS ona opisana kao „diplomatija sa dubokim korijenima u prošlosti, a o kojoj svjedoči i poslovica da „ako u Peterburgu kašlju, Evropu boli glava“. Osim ovog izraza divljenja, nisu izostali ni konkretni elementi narativa Kremlja, pa je u srijedu prenesen stav ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, kako prekoračenja ograničenja u nuklearnom naoružavanju neće biti dok god to ne urade SAD, a sa Minhenske sigurnosne konferencije nam je RTRS u subotu donijela dojam da je „ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao dramatični govor u kojem je tražio pomoć“.

LANDAU: „Da vidimo da li se vi možete uslikati sa predsjednikom Predstavničkog doma Kongresa SAD… …ili da uđete u Bijelu kuću, da budete sa Landauom kao što je bila predsjednica Cvijanović?“, odgovorio je u četvrtak Milorad Dodik na „pokušaje Sarajeva da omalovaži diplomatske uspjehe RS“. Međutim, već sutradan se sa zamjenikom američkog državnog sekretara Christopherom Landauom sastao predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić. „U Washingtonu je pokušaj diplomatskih aktivnosti Željka Komšića – on je iz susreta sa zamjenikom američkog državnog sekretara Christopherom Landauom izdvojio navodno neodobravanje američke administracije prema politikama iz Republike Srpske. Međutim, brzo ga je razotkrilo saopštenje iz State Departmenta u kojem o tome nema ni riječi, već se potvrđuje podrška SAD političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu BiH“, glasila je cijela vijest RTRS o ovom susretu. Ne samo da je ostvarenje onoga što se jučer opisivalo kao nemoguće opisano kao „pokušaj“, nego je ostalo i nejasno šta je to „razotkrila“ potvrda podrške političkoj stabilnosti BiH.

VRAĆANJE IMOVINE PRAVOSLAVNOJ CRKVI: „Znam sigurno da je zakon o stvarnim pravima na koji se treba pozvati i da bukvalno podnesete zahtjev, platite taksu od 30 maraka – bar je to tako u našem sudu – i onda kroz neko vrijeme oni izbrišu državnu svojinu i upišu pravo stanje vlasništva“, riječi su kojima je proces povratka imovine SPC u Zenici opisao lokalni paroh. Ne postoji bolji način da se dekonstruiše mit o otimanju imovine SPC u Federaciji od opisane procedure za njeno knjiženje koja zvuči sasvim jednostavno čak i za zemlju sa predimenzioniranom birokratijom kakva je BiH.

Ocjena: 1

BNTV: Mutni poslovi

09. februar 2026. – 15. februar 2026.

SERDAROV: Dok RTRS standardno forsira promociju vlasti, BNTV i ove sedmice u fokus stavlja afere koje javni servis prešućuje. Jedna od najvećih i najskupljih afera SNSD-ove vlasti je zasigurno koncesija nad RiTE Ugljevik koju je oligarh Rašid Serdarov trebao vratiti Republici Srpskoj. Međutim, iako se povrat koncesije po visokoj cijeni činio kao gotova stvar, došlo je do obrata – Serdarov traži poništenje ugovora o prenosu koncesije jer ga je, navodno, potpisao prokurista koji zakonski nije smio to učiniti. „Serdarov u pismu upućenom premijeru i resornom ministru traži poništavanje ugovora jer – kako prenosi Capital – Aleksandar Lozo nije imao saglasnost Skupštine i nadzornog odbora komsara da potpisuje sporni ugovor“, bila je udarna vijest u dnevniku BNTV-a u utorak. Dok je javni servis tog dana veličao rusku diplomatiju, bijeljinska televizija bavila se mutnim poslovima vlasti RS i ruskog biznismena.

MONEYVAL: „Ako do kraja februara Parlamentarna skupština BiH ne usvoji set ključnih zakona, dospijevamo na sivu listu MONEYVAL-a. To nije samo administrativni spisak, to je crveni alarm za svaku novčanu transakciju građana i privrednika“, riječi su kojima je BNTV počeo opširni prilog o mogućoj finansijskoj izolaciji Bosne i Hercegovine u slučaju da izostane usvajanje neophodnih reformskih zakona. Ovo je jedan od analitičkih priloga kakve uvijek izdvajamo kao primjer kvalitetne kontekstualizacije i truda koji BNTV ulaže da informacije približi gledateljima, što se u ovom slučaju ogleda u opisivanju implikacija mogućih sankcija na život građana. Tako je opisano šta će se dešavati ako vam rođaci pošalju novac iz inostranstva, koliko će trajati provjere uplata u online transakcijama s inostranstvom, kako će se sankcije odraziti na kamatne stope, a kako na povjerenje inostranih partnera s kojima posluju naše kompanije… Jednostavno i razumljivo, poput popularnih explainer videa na internetu.

PROBLEMI MLJEKARA: Segment s izdvojenim prilozima teško može proći bez nekog uratka BNTV-a koji govori o aktuelnim problemima s kojima se susreće društvo ili neka društvena kategorija. Ove sedmice izdvajamo probleme mljekara u RS koji ne prestaju unatoč sporazumu koji je nedavno postignut s entitetskom vladom. Izvjesno je da NSRS neće prihvatiti inicijativu da se problemima mljekara posveti posebna tačka skupštinskog zasjedanja, a BNTV je u subotu izvijestio kako je samo u januaru ugašeno dvadeset malih farmi. Sagovornici u prilogu istaknuli su kako se goveda rasprodaju i kako kupci uglavnom dolaze iz Federacije, što ruši narativ vlade o boljim uslovima za mljekare u RS. Detalje koji, nažalost, ilustruju stvarno stanje ljudi čija je egzistencija ugrožena na javnom servisu ne možemo vidjeti.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Koliko se suštinski RTRS i BNTV razlikuju može se pokazati i dokazati na primjeru samo jednog dnevnika, analizirajući hijerarhiju vijesti u njemu. Uzmimo ovog puta dnevnike od utorka, 10. februara.

Svoj dnevnik RTRS otvorila je poluminutnim prilogom o sastanku predsjednika SNSD-a Milorada Dodika s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, gdje se razgovaralo o Dodikovoj posjeti Washingtonu i razgovorima u SAD. Dakle, udarna vijest u dnevniku je sastanak predsjednika jedne stranke i čovjeka bez ikakve zvanične funkcije u RS s predsjednikom Srbije, odnosno vijest čija je isključiva funkcija legitimizacija Dodika kao figure koja utjelovljuje vlast.

Slijedi skoro četvorominutni prilog o posjeti specijalnog predstavnika SAD za globalnu saradnju Paola Zampolija Banjoj Luci i njegovom obećanju „da će dokumente s brojnim projektima koje mu je uručio premijer predati u nadležne agencije i sektore u okviru administracije SAD“. Analitički okvir u kojem bi se propitala Zampolijeva uloga u američkoj administraciji izgubio se u afirmativnom kalupu koji daje težinu njegovom angažmanu.

Treći segment dnevnika bio je rezervisan za sukob s uvijek neprijateljskim „političkim Sarajevom“ u kojem su „upaljeni svi alarmi“ zbog diplomatskih uspjeha RS u Washingtonu, pa „pokušavaju da na sve načine omalovaže tu važnu posjetu neistinama o susretima po hodnicima i pukim fotografisanjem“. Govor ovog priloga sadržavao je kvalifikacije poput „gluposti“, „frustracije“, a za ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića indirektno je ocijenjeno kako je „šarlatan i da je pukao“.

I ovom segmentu posvećeno je oko četiri minute, nakon čega su uslijedile i četiri minute rezervirane za spomenuto veličanje ruske diplomatije. Prvih dvadesetak minuta emisije zatvorio je prilog o uspjehu specijalaca MUP-a RS na takmičenju u Dubaiju, gdje su federalni policajci razočarali.

Ako pogledamo prvih dvadeset minuta dnevnika BNTV-a istog dana, vidjet ćemo prilično drugačiju hijerarhiju i prioritete.

Naime, ovdje je udarna bila ranije spomenuta vijest o mogućoj propasti dogovora o preuzimanju koncesije za RiTE Ugljevik, koja je obrađena kao centralna tema u prilogu od oko četiri i po minute. Opisani su razlozi za raskidanje ugovora o prenosu koncesije, ali je i sugerisano kako vlasniku koncesije Vlada RS još uvijek nije isplatila sav novac, zbog čega postoji mogućnost da je riječ o pritisku kako bi se ubrzala dinamika isplate: „Pitanje je da li će Serdarov odustati od svog zahtjeva kada mu Republika Srpska uplati preostale desetine miliona ili nas očekuje novi arbitražni spor vrijedan stotine miliona maraka.“

Drugo mjesto u hijerarhiji vijesti toga dana zauzela je izjava iz State Departmenta kako SAD zadržavaju mogućnost sankcija „ukoliko se pojedinci ili subjekti ponovo uključe u destabilizujuće ili antidejtonske aktivnosti“. Ovdje je BNTV doslovno citirala State Department, za razliku od RTRS-a koja je samo prenijela kako je „potvrđena podrška SAD političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu BiH“ bez spominjanja „angažovanja niza diplomatskih i drugih alata“ iz citata emitiranog na BNTV-u.

Nakon ovog uslijedio je dvominutni prilog o trošenju novca građana RS na lobiranje u Americi, te prilog iste dužine o posjeti Paola Zampolija koji je u pomalo skeptičnom tonu opisan kao „biznismen, diplomata, lobista, modni agent i producent“ i „čovjek koji je kumovao vezi između Donalda Trumpa i Melanije Knavs“. Izjava premijera RS nakon sastanka sa Zampolijem prenesena je korektno, kao i izjava samog Zampolija.

Ono što je uslijedilo u dvanaestoj minuti dnevnika bila je izjava opozicionara Nebojše Vukanovića koji je upozorio „da je politička šizofrenija da Rusi tvrde da je Dodik žrtva Zapada, a on se nalazi u Vašingtonu“, a nakon minute i po koje je dobio Vukanović gledali smo trominutni segment u kojem je analitičar Velizar Antić tumačio zloupotrebe javnih resursa u kampanji i odsustvo odvojenosti glavnih stubova vlasti.

Za kraj, gledali smo i vijest o krivičnoj prijavi zbog toga što je uoči izbora s bankovnog računa grada Zvornika za nepoznate svrhe podignuto nekoliko stotina hiljada maraka, te prilog o problemima mljekara koje NSRS ne želi razmatrati.

Ukupno posmatrano, očito je koliko je na RTRS-u izražen obrazac sistemske pristrasnosti u korist vlasti, te koliko BNTV pokazuje sistemsku kritičku pristrasnost prema vlasti. Ova razlika jasno je vidljiva iz opisane hijerarhije vijesti u kojoj je za RTRS prioritet održavanje kulta vlasti, dok BNTV jasno cilja na aktueliziranje konkretnih problema koji prijete građanima. Ne treba biti naročito vispren kako bi se došlo do zaključka koja od ove dvije televizije bolje ispunjava funkciju informativnog servisa i koja pridaje veću pažnju javnom interesu.

Plus sedmice

RTRS
Kao plus sedmice u dnevnicima RTRS-a vrijedi izdvojiti objavu demantija, odnosno „ispravke navoda“ iz dnevnika od 26. januara kojeg je tražila Maja Popović, sagovornica iz priloga o banjalučkoj eko-toplani. U zahtjevu koji je podnijela njena pravna zastupnica stoji kako je Popovićeva potpisana kao „ekolog“ iako je izričito traženo da se uz njeno ime navede „Fondacija Prodiši“, te da je „u navedenom prilogu izvršeno spajanje i montaža dvije odvojene izjave… …čime je stvoren pogrešan i obmanjujući kontekst“. Dakle, RTRS je priznala da se služi manipulacijama izjavama koje im daju sagovornici i da ih stavlja u obmanjujući kontekst, što vrijedi pohvaliti. Međutim, čak i ovo priznanje je manipulativno pošto nije riječ o „ispravci navoda“ (što sugerira na pogrešno naveden citat), kako je rečeno u dnevniku, nego o „ispravci netačno i obmanjujuće plasirane informacije“ – onako kako to stoji u podnesku advokatice Jovane Kisin Zagajac.

BNTV
Iako se nije desilo u samom dnevniku, isključenje BNTV-a iz prijenosa proslave Sretenja u trenutku kada je za govornicu izišao Milorad Dodik je u današnje vrijeme slabljenja demokratija impresivan slučaj medijskog otpora autokratiji. Riječ je o činu protesta vrijednom poštovanja koji će se dugo navoditi kao primjer medijske hrabrosti i odgovornosti.

Minus sedmice

RTRS
„Jedna osoba je poginula, a četiri su povrijeđene kada je tramvaj u federalnom Sarajevu izletio iz šina“, vijest je iz dvadeset pete minute dnevnika RTRS-a od četvrtka. Postoji grad koji se zove Sarajevo, također postoji i Istočno Sarajevo, a „federalno Sarajevo“ je politički termin kojeg RTRS i režim čijoj propagandi služi koriste u pežorativnom maniru kojeg se uredništvo javnog televizijskog servisa RS nije sposobno odreći ni u tragičnim situacijama, te bar tada zadovoljiti princip humanosti kao jedan od elementarnih principa etičnog novinarstva.

BNTV
„Institut za geopolitiku, ekonomiju i bezbjednost pozvao je domaće političke aktere kao i strateške partnere BiH, prije svega Sjedinjene Američke Države, Evropsku uniju i Veliku Britaniju da iskoriste aktuelni politički moment i osiguraju punu integraciju BiH u bezbjednosni sistem NATO-a“, bila je prva vijest u dnevniku BNTV-a od subote. Međutim, gledaoci su ostali uskraćeni za puni kontekst koji bi pružilo objašnjenje o kakvom je institutu riječ, gdje mu je sjedište i zašto bi njegov poziv na bilo šta bio relevantan. Ni bolji poznavaoci politike nisu upoznati s radom i značajem ovog tijela, zbog čega se izostanak kontekstualizacije u kombinaciji s visokim mjestom ove vijesti u hijerarhiji novosti tog dana u dnevniku BNTV-a može uzeti kao popriličan propust i naš minus sedmice.