RTRS I BNTV: Gdje nestade vijest da je Novak bio pozitivan?

Pažljivom selekcijom vijesti može se radikalno preformulirati javna percepcija stvarnosti. Urednici to znaju i svjesno biraju šta od informacija ne smije ući u program. Na primjer, informacije o rezultatima Novakovog testiranja i o provokacijama u bošnjačkim naseljima

RTRS I BNTV: Gdje nestade vijest da je Novak bio pozitivan?
Foto: BBC

RTRS: Bedem koji čuva Republiku Srpsku

  1. – 16. januar 2022.

BLISTALO JE NEBO: Izvještajima o proslavi Dana RS patriotski zanos u dnevnicima nije okončan. U temi „Šta je Srbima Republika Srpska“, emitovanoj 10. januara, isticalo se da se „devetog januara slavila najveća pobjeda u istoriji, da se slavilo kao nikada ranije, da je blistalo nebo iznad svih gradova i opština u Republici Srpskoj“. I krešendo za kraj, u kojem je poručeno da je „RTRS jedan od bedema koji čuva Republiku Srpsku i istu misiju ima i u narednom periodu“.

ŽIVOT PROTIV STATISTIKE: A taj bedem, na osnovu onoga o čemu se u dnevnicima javnog servisa RS-a ne izvještava, viši je od velikog zida iz Igre prijestolja. I valjda se s tih visina ne vidi realnost, u kojoj su u prvim danima januara uslijedila poskupljenja pšenice, kruha, brašna, ulja, goriva, električne energije za privredu… Umjesto toga, ponovo se emituju samohvale premijera i ministara u entitetskoj Vladi o rastu BDP-a, industrijske proizvodnje, plata, penzija. Samo je problem što to sve kaže statistika, ali ne i realan život.

NOVAKOVA SAGA: Kako po procjenama vlasti i javnog „bedema RS-a“ u ovom entitetu nema problema, onda je, shodno toj logici, bilo i normalno da se dnevnici  otvaraju opširnim izvještajima o sagi „Novak Đoković i australijska administracija“. Istina je da je tema Đokovićeve vize, zbog činjenice da je riječ o najboljem svjetskom tenisaču, praćena diljem svijeta, pa nije sporno da je intrigantna i za ovaj prostor. Ali kada se već cijeli slučaj pažljivo secirao, pitanje je kako se „zaboravilo“ izvijestiti i o Đokovićevoj potvrdi od 16. decembra prošle godine da je COVID-pozitivan te o njegovom nepoštivanju samoizolacije.

Svi izvještaji koji su se bavili političkim temama vrtili su se oko reakcija, kako iz BiH tako i svijeta, na proslavu neustavnog Dana RS. Naime, bilo je to, uz brižljivo birane sugovornike, upinjanje da se pokaže kako je riječ o „miroljubivom“, odnosno, kako to Milorad Dodik navodi, “mirotvornom događaju koji nije imao namjeru da bilo koga vrijeđa i u kojem je učestvovala policija koja svakog dana na ulicama štiti građane RS-a“.

MIROTVORNI DOGAĐAJ: A na taj „mirotvorni događaj“ uzvraćeno je „paravojnim orgijanjem u Federaciji BiH“. Odnosno, u interpretaciji Branke Kusmuk, u „sarajevskim i inim orgijanjima, umjesto u zatvoru kuražili su se po ulicama“. Naime, Kusmuk se referirala na izjave pripadnika Zelenih beretki i pozive novom članstvu, te na skup u Bužimu na kojem je obilježavana jedna od vojnih akcija pripadnika Armije BiH. Koja se u pravilu naziva takozvanom. I dok Kusmuk „tekbiranje“, kako kaže, naziva orgijanjem, o nacionalističkim ispadima i brojnim provokacijama bošnjačkog stanovništva u RS-u u danima božićnih praznika i proslave Dana RS, ni ove nedjelje novinari Dnevnika se nisu bavili.

IZJAVA KOJA NIJE PRENIJETA: Gledateljima je uskraćena i izjava glasnogovornika Evropske unije u kojoj je „osuđena retorika zvaničnika RS-a s proslave Dana RS“, ali i upozorenja „onima iz regiona koji je podržavaju, jer bi se to moglo odraziti na proces njihovog pridruživanja“.

Iako „oni u regionu koji podržavaju retoriku zvaničnika RS-a“ nisu imenovani, veoma su se brzo prepoznali. Uredništvo Dnevnika 14. januara evidentno je ostalo neprijatno iznenađeno porukom koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka u Beogradu uputio Miloradu Dodiku, ali i ostalim srpskim političarima. Ili kako je to Vučić saopštio, molbom „da se vrate radu u institucijama BiH“. Stoga je i izvještaj o ovom susretu izgledao kao da ga je sačinio tek neko ko uči prve korake novinarskog zanata. Pa je rečeno ko se, kada i gdje sastao, koliko je sastanak trajao, o čemu su „razmijenjena mišljenja“, da bi se tek pri kraju izvještaja provukla ključna stvar, tj. „Vučićeva molba“.

RTRS je prenio i paušalne komentare Dodika da je to „realan zahtjev Vučića“ te da o tome treba razgovarati u Narodnoj skupštini. Potom se gledateljima prenose njegove uvrede i optužbe na račun lidera SDS-a Mirka Šarovića zbog, kako tvrdi, „izdajničke politike u interesu  sarajevske čaršije i Alijinog sina“.

Ocjena: 1

BNTV: Brzi povratak u stvarnost

  1. – 16. januar 2022.

POLITIČKE TEME: Uredništvo Dnevnika 2, za razliku od RTRS-a, brže se iz nacionalno-rodoljubne euforije vratilo svakodnevnici.

Od političkih tema, u prvi plan ponovo su stavljene reakcije na zvaničnu politiku Republike Srpske i retoriku koja se čula tokom proslave Dana RS. U tom kontekstu, gledatelji su upoznati s porukom Evropske unije upućene kako vođstvu RS-a tako i „onim koji je podržavaju“, mogućnostima da će za sankcijama osim SAD-a posegnuti i druge države.

Bez taktiziranja je prenijeto i saopštenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nakon sastanka s Miloradom Dodikom, u kojem je uputio „molbu srpskim političarima, uključujući i Dodika, da se vrate radu i odlučivanju u državnim institucijama“.

RAT SAOPĆENJIMA: Vučićev poziv postao je još jedan povod za međusobne optužbe i uvrede na relaciji Milorad Dodik i Mirko Šarović. Rat se vodi saopštenjima, stavovi Šarovića u fokusu su novinara BNTV-a, no nisu se potrudili da uzmu njegovu izjavu i postave ključno pitanje: Hoće li poslušati Vučićevu molbu?

Za razliku od RTRS-a, novinari BNTV-a su u nedjelji iza nas ponovo upozorili na zbilju u kojoj žive građani BiH. Slađana Jašarević je donijela podatke UN-a za 2021. godinu prema kojima pola miliona građana BiH prima neki vid socijalne pomoći, a među njima je čak 120 hiljada djece.

NUKLEARNI OTPAD: Još jedan izvještaj oslikao je zbilju BiH, odnosno nemar onih koji ovu državu vode. Riječ je o nedostatku bilo kakve državne strategije kojom bi BiH preduprijedila izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u susjednoj Hrvatskoj. Tako je borba za zaštitu sliva rijeke Une i građana koji žive na tom području spala tek na predstavnike lokalnih zajednica i ekološke aktiviste.

Od vijesti iz regiona izdvajamo izvještaj o posjeti Aleksandra Vučića Priboju nakon nacionalističkih ispada usmjerenih prema Bošnjacima iz tog grada. Iako smo identičnim dešavanjima svjedočili tokom prošle nedjelje širom RS-a, podsjetit ćemo: uredništvo Dnevnika 2 ih je prešutjelo. A na njih se nije osvrnulo ni tokom ove nedjelje.

Ocjena: 3

Peti talas zaraze

Pandemija koronavirusa u BiH ponovo divlja. Republika Srpska je, zvanično je saopšteno, ušla u peti talas zaraze, tema o broju zaraženih, hospitalizovanih i preminulih ponovo puni minute dnevnika obje medijske kuće. No zanimljivo je da se pri tom zanemaruje činjenica da su tome doprinijela i masovna novogodišnja slavlja, posebno u Banjaluci, ali da se i dalje skijaški centri u BiH stranim turistima reklamiraju kao korona free zona.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema koja se bavila talasom poskupljenja pšenice, brašna, kruha… U anketi, građani koji ionako jedva sastavljaju kraj s krajem su itekako zabrinuti kako preživjeti, a žitoprerađivači i predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da ovo nije kraj dizanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.

Minus sedmice

RTRS

Niz izvještaja koji su se bavili „odbranom prava“ na proslavu Dana RS i pokušajima da se svi neistomišljenici, kako unutar BiH tako i svijetu, proglase neprijateljima RS-a.

BNTV

Milan Tepić, oficir JNA koji je na početku rata u bivšoj Jugoslaviji raznio skladište municije u kasarni u Bjelovaru i sa sobom u smrt odveo 11 mladića koji su bili na odsluženju vojnog roka, za RS je heroj. U Banjaluci jedna od ulica nosi njegovo ime, a gradonačelnik Draško Stanivuković sada mu je postavio i spomen-ploču. I ne može se načuditi, kao ni uredništvo Dnevnika, zašto je Hrvatska na taj čin reagirala diplomatskom notom upućenom Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Dodatni komentar je suvišan.

 

About The Author

VIJESTI

Vijesti

Latest

NAJČITANIJE