RTRS I BNTV: Gdje nestade vijest da je Novak bio pozitivan?

Pažljivom selekcijom vijesti može se radikalno preformulirati javna percepcija stvarnosti. Urednici to znaju i svjesno biraju šta od informacija ne smije ući u program. Na primjer, informacije o rezultatima Novakovog testiranja i o provokacijama u bošnjačkim naseljima

RTRS I BNTV: Gdje nestade vijest da je Novak bio pozitivan?
Foto: BBC

RTRS: Bedem koji čuva Republiku Srpsku

  1. – 16. januar 2022.

BLISTALO JE NEBO: Izvještajima o proslavi Dana RS patriotski zanos u dnevnicima nije okončan. U temi „Šta je Srbima Republika Srpska“, emitovanoj 10. januara, isticalo se da se „devetog januara slavila najveća pobjeda u istoriji, da se slavilo kao nikada ranije, da je blistalo nebo iznad svih gradova i opština u Republici Srpskoj“. I krešendo za kraj, u kojem je poručeno da je „RTRS jedan od bedema koji čuva Republiku Srpsku i istu misiju ima i u narednom periodu“.

ŽIVOT PROTIV STATISTIKE: A taj bedem, na osnovu onoga o čemu se u dnevnicima javnog servisa RS-a ne izvještava, viši je od velikog zida iz Igre prijestolja. I valjda se s tih visina ne vidi realnost, u kojoj su u prvim danima januara uslijedila poskupljenja pšenice, kruha, brašna, ulja, goriva, električne energije za privredu… Umjesto toga, ponovo se emituju samohvale premijera i ministara u entitetskoj Vladi o rastu BDP-a, industrijske proizvodnje, plata, penzija. Samo je problem što to sve kaže statistika, ali ne i realan život.

NOVAKOVA SAGA: Kako po procjenama vlasti i javnog „bedema RS-a“ u ovom entitetu nema problema, onda je, shodno toj logici, bilo i normalno da se dnevnici  otvaraju opširnim izvještajima o sagi „Novak Đoković i australijska administracija“. Istina je da je tema Đokovićeve vize, zbog činjenice da je riječ o najboljem svjetskom tenisaču, praćena diljem svijeta, pa nije sporno da je intrigantna i za ovaj prostor. Ali kada se već cijeli slučaj pažljivo secirao, pitanje je kako se „zaboravilo“ izvijestiti i o Đokovićevoj potvrdi od 16. decembra prošle godine da je COVID-pozitivan te o njegovom nepoštivanju samoizolacije.

Svi izvještaji koji su se bavili političkim temama vrtili su se oko reakcija, kako iz BiH tako i svijeta, na proslavu neustavnog Dana RS. Naime, bilo je to, uz brižljivo birane sugovornike, upinjanje da se pokaže kako je riječ o „miroljubivom“, odnosno, kako to Milorad Dodik navodi, “mirotvornom događaju koji nije imao namjeru da bilo koga vrijeđa i u kojem je učestvovala policija koja svakog dana na ulicama štiti građane RS-a“.

MIROTVORNI DOGAĐAJ: A na taj „mirotvorni događaj“ uzvraćeno je „paravojnim orgijanjem u Federaciji BiH“. Odnosno, u interpretaciji Branke Kusmuk, u „sarajevskim i inim orgijanjima, umjesto u zatvoru kuražili su se po ulicama“. Naime, Kusmuk se referirala na izjave pripadnika Zelenih beretki i pozive novom članstvu, te na skup u Bužimu na kojem je obilježavana jedna od vojnih akcija pripadnika Armije BiH. Koja se u pravilu naziva takozvanom. I dok Kusmuk „tekbiranje“, kako kaže, naziva orgijanjem, o nacionalističkim ispadima i brojnim provokacijama bošnjačkog stanovništva u RS-u u danima božićnih praznika i proslave Dana RS, ni ove nedjelje novinari Dnevnika se nisu bavili.

IZJAVA KOJA NIJE PRENIJETA: Gledateljima je uskraćena i izjava glasnogovornika Evropske unije u kojoj je „osuđena retorika zvaničnika RS-a s proslave Dana RS“, ali i upozorenja „onima iz regiona koji je podržavaju, jer bi se to moglo odraziti na proces njihovog pridruživanja“.

Iako „oni u regionu koji podržavaju retoriku zvaničnika RS-a“ nisu imenovani, veoma su se brzo prepoznali. Uredništvo Dnevnika 14. januara evidentno je ostalo neprijatno iznenađeno porukom koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka u Beogradu uputio Miloradu Dodiku, ali i ostalim srpskim političarima. Ili kako je to Vučić saopštio, molbom „da se vrate radu u institucijama BiH“. Stoga je i izvještaj o ovom susretu izgledao kao da ga je sačinio tek neko ko uči prve korake novinarskog zanata. Pa je rečeno ko se, kada i gdje sastao, koliko je sastanak trajao, o čemu su „razmijenjena mišljenja“, da bi se tek pri kraju izvještaja provukla ključna stvar, tj. „Vučićeva molba“.

RTRS je prenio i paušalne komentare Dodika da je to „realan zahtjev Vučića“ te da o tome treba razgovarati u Narodnoj skupštini. Potom se gledateljima prenose njegove uvrede i optužbe na račun lidera SDS-a Mirka Šarovića zbog, kako tvrdi, „izdajničke politike u interesu  sarajevske čaršije i Alijinog sina“.

Ocjena: 1

BNTV: Brzi povratak u stvarnost

  1. – 16. januar 2022.

POLITIČKE TEME: Uredništvo Dnevnika 2, za razliku od RTRS-a, brže se iz nacionalno-rodoljubne euforije vratilo svakodnevnici.

Od političkih tema, u prvi plan ponovo su stavljene reakcije na zvaničnu politiku Republike Srpske i retoriku koja se čula tokom proslave Dana RS. U tom kontekstu, gledatelji su upoznati s porukom Evropske unije upućene kako vođstvu RS-a tako i „onim koji je podržavaju“, mogućnostima da će za sankcijama osim SAD-a posegnuti i druge države.

Bez taktiziranja je prenijeto i saopštenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nakon sastanka s Miloradom Dodikom, u kojem je uputio „molbu srpskim političarima, uključujući i Dodika, da se vrate radu i odlučivanju u državnim institucijama“.

RAT SAOPĆENJIMA: Vučićev poziv postao je još jedan povod za međusobne optužbe i uvrede na relaciji Milorad Dodik i Mirko Šarović. Rat se vodi saopštenjima, stavovi Šarovića u fokusu su novinara BNTV-a, no nisu se potrudili da uzmu njegovu izjavu i postave ključno pitanje: Hoće li poslušati Vučićevu molbu?

Za razliku od RTRS-a, novinari BNTV-a su u nedjelji iza nas ponovo upozorili na zbilju u kojoj žive građani BiH. Slađana Jašarević je donijela podatke UN-a za 2021. godinu prema kojima pola miliona građana BiH prima neki vid socijalne pomoći, a među njima je čak 120 hiljada djece.

NUKLEARNI OTPAD: Još jedan izvještaj oslikao je zbilju BiH, odnosno nemar onih koji ovu državu vode. Riječ je o nedostatku bilo kakve državne strategije kojom bi BiH preduprijedila izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u susjednoj Hrvatskoj. Tako je borba za zaštitu sliva rijeke Une i građana koji žive na tom području spala tek na predstavnike lokalnih zajednica i ekološke aktiviste.

Od vijesti iz regiona izdvajamo izvještaj o posjeti Aleksandra Vučića Priboju nakon nacionalističkih ispada usmjerenih prema Bošnjacima iz tog grada. Iako smo identičnim dešavanjima svjedočili tokom prošle nedjelje širom RS-a, podsjetit ćemo: uredništvo Dnevnika 2 ih je prešutjelo. A na njih se nije osvrnulo ni tokom ove nedjelje.

Ocjena: 3

Peti talas zaraze

Pandemija koronavirusa u BiH ponovo divlja. Republika Srpska je, zvanično je saopšteno, ušla u peti talas zaraze, tema o broju zaraženih, hospitalizovanih i preminulih ponovo puni minute dnevnika obje medijske kuće. No zanimljivo je da se pri tom zanemaruje činjenica da su tome doprinijela i masovna novogodišnja slavlja, posebno u Banjaluci, ali da se i dalje skijaški centri u BiH stranim turistima reklamiraju kao korona free zona.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema koja se bavila talasom poskupljenja pšenice, brašna, kruha… U anketi, građani koji ionako jedva sastavljaju kraj s krajem su itekako zabrinuti kako preživjeti, a žitoprerađivači i predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da ovo nije kraj dizanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.

Minus sedmice

RTRS

Niz izvještaja koji su se bavili „odbranom prava“ na proslavu Dana RS i pokušajima da se svi neistomišljenici, kako unutar BiH tako i svijetu, proglase neprijateljima RS-a.

BNTV

Milan Tepić, oficir JNA koji je na početku rata u bivšoj Jugoslaviji raznio skladište municije u kasarni u Bjelovaru i sa sobom u smrt odveo 11 mladića koji su bili na odsluženju vojnog roka, za RS je heroj. U Banjaluci jedna od ulica nosi njegovo ime, a gradonačelnik Draško Stanivuković sada mu je postavio i spomen-ploču. I ne može se načuditi, kao ni uredništvo Dnevnika, zašto je Hrvatska na taj čin reagirala diplomatskom notom upućenom Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Dodatni komentar je suvišan.

 

About The Author