RTRS: Sankcije, litij i sudske odluke

17. – 23. oktobar 2023.

OBUSTAVLJENA ISTRAGA: Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske obustavilo je istragu u aferi „Kisik“, najvećoj nakon afere „Respiratori“ koja je potresla BiH u vrijeme pandemije koronavirusa. Ova vijest posljednja je emitovana u Dnevniku 17. oktobra uz isticanje da je krivična prijava zbog korištenja tehničkog umjesto medicinskog kisika kao potpore u liječenju pacijenata oboljelih od Covida-19 bila „pokušaj udara na zdravstvo Republike Srpske“. Koliko je oboljelih građana preminulo zbog neadekvatnog liječenja, javnost nikada neće saznati, kao ni argumente RJT RS-a kojima su od odgovornosti oslobođeni direktori Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i kompanije Tehno gas, te više bolnica u ovom bh. entitetu, svi dio vladajućih struktura.

SUĐENJE DODIKU: Novinare javnog servisa RS-a to ne zanima. I tu ne otvaraju pitanje postoje li dvostruki standardi kojima se pravosuđe RS-a rukovodi, da li je politika imala svoj utjecaj na tužilačku odluku. Ovo navodimo jer je u istom Dnevniku 14 minuta bilo posvećeno nastavku napada na Tužilaštvo i Sud BiH u svjetlu početka suđenja predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i v.d. direktoru „Službenog glasnika RS“ Milošu Lukiću. No centralna figura je Dodik i ponavljanje istovjetnih floskula o „politički montiranom procesu u kojem se preko Dodika sudi RS-u i srpskom narodu“. A za tezu kako bh. pravosuđe „koristi dvostruke aršine“, kao primjer su naveli dužinu trajanja sudskog procesa protiv generala Atifa Dudakovića i još 14 pripadnika Petog korpusa Armije BiH i „ekspresnog rada Suda BiH“ u predmetu protiv Dodika.

DISKREDITACIJA SUTKINJE: Nakon brojnih pokušaja diskreditacije Jasmine Ćosić Dedović, sutkinje Suda BiH u prethodnom postupku po optužnici protiv Dodika, sada se na meti napada našao i postupajući sudija Mirsad Strika. Spočitava mu se, kako se navodi, ratna biografija, koja je „oprana“ i „prikriveno da je tokom rata vršio funkciju vojnog sudije“. I ističe se u izvještaju emitovanom u Dnevniku 19. oktobra da ga je „ratna biografija preporučila da u zgradi u kojoj su mučili i ubijali Srbe sudi Miloradu Dodiku u politički montiranom procesu“.

Sankcije koje je SAD uveo djeci Milorada Dodika, Gorici i Igoru, te njihovim kompanijama, samo su dodatno podgrijale ionako neskrivenu netrpeljivost vlasti RS-a prema SAD-u. Identična poruka u Dnevniku 21. oktobra stigla je i s druge strane Drine. Aleksandar Vučić sarkastično je poručio: „Bravo, junaci, hoćete li sankcije uvesti i unucima?!“

Ako je suditi prema izvještaju emitovanom u Dnevniku 21. oktobra, odluka o eksploataciji litija na području opštine Lopare je već donesena i građane koji tamo žive niko neće ništa ni pitati. RTRS po ko zna koji put interese građana i zaštitu životne sredine podredio je interesima krupnog kapitala, navodeći sve navodne benefite koji će se ostvariti otvaranjem rudnika. Iako se u najavi izvještaja navodi da je rudarenje litija podijelilo stanovništvo, a većina njih je protiv, nijednu izjavu nismo čuli. Tek je jedan mještanin kazao da je „dozvolio da se na njegovom zemljištu vrši istraživanje“. Šta o eksploataciji litija misle predstavnici organizacija za zaštitu životne okoline i šta nakon otvaranja kopova ostaje kao trajna devastacija zemlje i vode, nije rečeno. I, nažalost, očekivano, jer bi se rudarenje trebalo vršiti putem kompanije Arkor, koja ima sjedište u Laktašima.

Izdvojeno

Koliko je društvo u Republici Srpskoj dovedeno do apsurda svjedočili smo na protestima na kojima se okupilo nekoliko desetina radnika Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i bivših pacijenata nakon što je obustavljena istraga u aferi „Kisik“. Organizator je direktor UKC-a Vlado Đajić, koji je i predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka i poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Svaki dodatni komentar smatramo suvišnim.

Ocjena: 1, jer nižu nemamo

BNTV: Niko ne zna šta opozicija želi

17. – 23. oktobar 2023.

PORUKE I KLETVE: Zbog čvrstog pozicioniranja uz opozicione stranke u bh. entitetu Republika Srpska, u dnevnicima se i ne otvaraju pitanja njihovog političkog djelovanja. Posljednji u nizu primjera su izvještaji sa sjednice Narodne skupštine RS na kojoj je uz podršku i opozicionih stranaka prihvaćen veto Željke Cvijanović zbog povrede entitetskog vitalnog interesa na zaključke kojima je preglasana u Predsjedništvu BiH. Gledateljima je u izvještaju ponuđen niz izjava opozicionih poslanika kojima je kritikovan rad vlasti RS-a, kao i kletve koje je sa skupštinske govornice uputio Milorad Dodik svim srpskim poslanicima koji za veto ne budu glasali. Sve je to, za očekivati je bilo, trebalo biti povod da se otvori pitanje šta opozicija u suštini želi. Ali, kako smo i naveli, takve teme uredništvo Dnevnika 2 ne smatra bitnim da se njima pozabavi.

NEVJERODOSTOJAN: Ovo je upadljivo tim više jer je i u ovoj nedjelji gledateljima predočena analiza načina na koji Dodik po potrebi mijenja svoje mišljenje i time nevjerodostojnim čini svoje političko djelovanje. Kao primjer navedeno je njegovo pojavljivanje pred Sudom BiH, iako za njega tvrdi da je neustavna kategorija, ali i „tiho“ odustajanje od zaključaka Narodne skupštine RS da srpski predstavnici u državnim institucijama neće usvajati nijedan zakon dok se ne usvoji novi Zakon o Ustavnom sudu BiH.

VUČIĆ I PRUGA: I u nedjelji iza nas svjedočili smo nastavku fascinacije predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Osim izvještaja vezanih za odnos Beograda i Prištine, gdje se u pravilu gledateljima predočava samo stav srpske strane, brižljivo se prate i sve ostale aktivnosti srpskog predsjednika. Makar bila riječ i o otvaranju nove dionice pruge u Srbiji, koja sa BiH, pa time i ovim entitetom, nema nikakvu poveznicu.

Daleko profesionalniji pristup bilježimo u izvještajima koji se bave temama od interesa za građane i ekonomsku opstojnost RS-a. U Dnevniku 22. oktobra tematizirano je pitanje opstojnosti Fonda penzionog osiguranja RS, jer u ovom trenutku u ovom bh. entitetu samo je 10.000 radnika više od penzionera, pa se redovnost ionako mizernih penzija osigurava dodatnim sredstvima iz budžeta.

Izdvajamo i izvještaj o posljedicama koje će trpjeti  prevoznici iz BiH nakon što je Slovenija vratila „Šengen“ na granicu sa Hrvatskom. Iz Udruženja prevoznika u drumskom saobraćaju navode da i bez “Šengena“ gube dragocjeno vrijeme i novac zbog dugih čekanja na ulasku u Hrvatsku i da je to razlog zbog kojeg sve veći broj njih svoje firme registruje u Sloveniji ili Hrvatskj.

Ocjena: 2

Komparativna analiza

RTRS je još jednom potvrdio da uvijek može, više od svega viđenog, sve svoje kapacitete staviti u službu interesa samo jednog čovjeka – Milorada Dodika. Javni servis tako nastavlja s uređivačkom politikom koja je potpuno otuđena od građana i njihovih interesa. Što se ponuđenih političkih tema tiče, i u dnevnicima BNTV-a bilježimo značajan pad kvaliteta. Što zbog izostanka analitičkog pristupa djelovanju opozicije u RS-u, što zbog nastavka potpunog ili negiranja ili relativiziranja ratnih zločina koje su počinili pripadnici srpskog naroda tokom rata u BiH.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Zahtjev privrednika iz RS-a za smanjenje broja parafiskalnih nameta. Privrednici navode da postoji trenutno 900 procedura poreskih i neporeskih davanja, koje im otežavaju poslovanje i RS čine neprivlačnom za nove investitore.

Minus sedmice

RTRS

Kada bi RTRS promijenio ime u RT Milorda Dodika, niko se ne bi iznenadio. Jer nikako drugačije ne možemo obrazložiti činjenicu da je suđenje predsjedniku ovog bh. entiteta postalo prioritet, a sam Dodik izjednačen sa cjelokupnim srpskim narodom i Republikom Srpskom. I da se pitanja od interesa za građane i njihovu egzistenciju u dnevnicima ili ne spominju ili su od avgusta, kada je optužnica podignuta, skrajnuta na marginu. Kao najbolji primjer bilježimo potpisivanje peticije podrške Dodiku na Palama. U izvještaju emitovanom u Dnevniku 23. oktobra posebno se podvlači ključna poruka i slogan skupa „I mi smo porodica Milorada Dodika“.

BNTV

Odnos javnosti prema suđenju Srbima pred Sudom BiH je tema koja je otvorena u kontekstu široke podrške Miloradu Dodiku, kojem je počelo suđenje za krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Kao primjer je istaknut izostanak reakcija i podrške javnosti „srpskim oficirima i vojnicima kojima je suđeno u montiranim procesima“. Osim čitanja imena samo nekih od osuđenih, izdvojen je general Vojske RS Novak Đukić. Zašto su Đukić i ostali osuđeni, a riječ je o krivičnim djelima ratnog zločina, uključujući i zločin genocida, nije navedeno. Stoga poređenje smatramo i više nego neprimjerenim te još jednom potvrdom svjesnog odbacivanja svake odgovornosti za zločine koje su činili pripadnici Vojske RS tokom rata u BiH.