RTRS: Slomiše se šireći istinu

20. – 26. april 2026.

PRESUDA: Viši privredni sud u Banjoj Luci donio je drugostepenu presudu prema kojoj bi RTRS trebao BHRT-u isplatiti 5,4 miliona KM na osnovu zadržanih sredstava od naplate takse koja su trebala biti proslijeđena BHRT-u. Ovo je samo jedna od tužbi BHRT-a prema RTRS-u, a presuda je došla nakon dugogodišnjeg postupka u kojem je Vrhovni sud RS ukinuo prvobitne presude nižestepenih sudova, a potom je Viši privredni sud u dva stepena presudio u korist BHRT-a. Međutim, u dva priloga koji su emitirani u dnevnicima RTRS-a u subotu i nedjelju, pravosnažna sudska presuda je opisana kao pritisak i „novi udar na RTRS“, zbog njihovog širenja istine i časnog izvještavanja. Osim što je dugotrajni proces ovdje manipulativno opisan kao „ekspresno donesena presuda“, dok po tužbama koje podnosi RTRS „stvari nisu otišle dalje od pripremnih ročišta“, uvod u prilog je počeo s jednako manipulativnim „pritisci, prijetnje, krađe, bombardovanje“, a ni u jednom od ta dva uratka nismo čuli ništa o pravnoj osnovi presude, argumentima za njeno donošenje, niti bilo šta od činjenica koje bi gledaocima objasnile šta se ustvari desilo. U narativu o udaru pravosuđa na RTRS vješto je zamaskirana i činjenica da je u pitanju pravosuđe RS-a i da se argumenti koje RTRS prezentira svojim gledateljima nisu uspjeli održati ni pred Vrhovnim sudom RS-a ni pred banjalučkim privrednim sudom, ali gledaoci u dnevnicima ove kuće svejedno ni ne traže informacije nego mišljenje.

DISKRIMINACIJA SRBA: Još jedno mišljenje dobili su u dnevniku u nedjelju, u prilogu o „sistemskoj diskriminaciji Srba u zapošljavanju u Federaciji“. Naime, nevjerovatne četiri minute dnevnika RTRS je posvetila oglasu za posao jednog privatnog preduzeća na jednoj privatnoj oglašivačkoj platformi u kojem je traženo „poznavanje bosanskog/hrvatskog ili engleskog jezika“. Oglas je prokomentarisala državna parlamentarka Sanja Vulić, koja je izostanak spominjanja srpskog jezika u ovom oglasu ocijenila kao dokaz da „Srbi nisu dobrodošli u Federaciji BiH i da se radi o realizaciji ciljeva Islamske deklaracije“. Čuli smo i mišljenje ombudsmana za ljudska prava, kao i nezavisnog pravnog eksperta koji je konstatovao kako se „po njegovom mišljenju radi o namjernom propustu“. Jedini čije mišljenje u ove četiri minute nismo čuli jesu predstavnici kompanije koja je dala oglas i koji bi mogli dati odgovor na to da li je stvarno riječ o namjernom propustu ili možda previdu, ili tek lijenosti službenika koji je zamolio AI da mu generiše tekst oglasa. No, čemu kvalitetan materijal koji odgovara željenom narativu kvariti činjenicama – očiti cilj priloga je (baš kao i u prošlosedmičnom prilogu o migrantima i stanovnicima sela Trubar) stvarati i održavati sliku o konstantnoj ugroženosti Srba u Federaciji, zbog čega je svjesno izbrisana granica između privatno-poslovnog i institucionalnog, pa je oglas jedne privatne firme serviran kao stav cijele Federacije, čime se gledatelji svjesno i namjerno obmanjuju. Međutim, unatoč ovom manipulativnom propagandističkom uratku, hiljade građana RS-a koji svakog jutra na posao idu u Federaciju valjda najbolje znaju koliko su bili diskriminirani pri zapošljavanju.

16 SEKUNDI PREDSJEDNIKA: Za RTRS ni predsjednici RS-a nisu što su nekad bili. Tako je u četvrtak o sastanku Siniše Karana s ambasadoricom Švedske u BiH emitiran prilog u trajanju od svega 16 sekundi. „Institucije Srpske su konstruktivan partner usmjeren na saradnju i očuvanje mira i stabilnosti“, istakao je predsjednik Republike Siniša Karan na sastanku s ambasadorom Švedske u BiH Helen Lagerfeldt. Karan je uspješnim ocijenio saradnju Republike Srpske i Švedske“, glasila je vijest u cijelosti, što se ne može ni porediti s načinom na koji su praćene predsjedničke aktivnosti ranije.

Ocjena: 1

BNTV: Ko sabotira odnose Srba i Bošnjaka?

20. 20. – 26. april 2026.

VUČIĆ U CHANTILLYJU I SARADNJA SRBIJE I BIH: Udarni prilog u dnevniku BNTV-a u subotu bilo je učešće predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na međunarodnoj konferenciji o globalnoj politici u francuskom gradu Chantillyju. U izjavi za medije Vučić je istaknuo potrebu za saradnjom Srbije i BiH, kao i svoje zapažanje kako „neko treći kome to odgovara“ konstantno sabotira uspostavljanje dobrih odnosa Srba s Bošnjacima. Iz ostatka Vučićeve izjave bilo je jasno kako aludira na Hrvatsku, a – zanimljivo – ovaj komentar Aleksandra Vučića RTRS nije spomenula, pa je u posljednje vrijeme sve očitije koliko BNTV daje više prostora perspektivi zvaničnog Beograda nego što to čini RTRS. Nakon ovog priloga BNTV je emitirala i prilog o sličnim porukama o saradnji koje se iz Sarajeva šalju prema Beogradu, pa smo tako dobili četiri minute dnevnika koje su posvećene pozitivnoj atmosferi u odnosima dviju zemalja koje je moguće izgraditi, u čemu bijeljinska televizija pokazuje kako mediji mogu imati konstruktivnu ulogu umjesto djelovanja na stvaranju podjela i polarizirajuće atmosfere.

AMERIKANIZACIJA SNSD: U srijedu je BNTV emitirala opširan prilog o „amerikanizaciji SNSD-a, odnosno vraćanju Milorada Dodika na fabrička podešavanja“, što je očita aluzija na izrazito proamerički karakter rane faze Dodikove političke karijere. Ovaj je prilog bio izrazito kritički i mogu mu se zamjeriti spekulativni elementi poput sugestija kako će Dodikova „trumpizacija“ koštati RS novih prenesenih nadležnosti. Isto se tako nekadašnjim izjavama Milorada Dodika o ratnim zločincima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću daje kontekst u kojem one više pomažu u viktimizaciji zločinaca u očima publike nego kritici Dodikovog prevrtljivog odnosa prema činjenicama – vjerovatno bi prilikom spominjanja „trumpizacije“ bilo efektnije povući paralele koje bi ukazale na sličnosti dva autoritarna načina vladanja, uključujući nepotizam, kronizam, zloupotrebu ovlaštenja, brisanje razlike između privatnog i državnog, manipulaciju medijima… U suštini, riječ je o dobroj temi i dobroj poanti, ali bi prilog bio daleko uvjerljiviji i efektniji da je bio manje adresiran na Dodikovu osobu i njegov politički instinkt, a više na konkretne implikacije onoga što on radi. Može se reći da su u prilogu te implikacije predstavljene kroz prenos nadležnosti, ali bi onda vrijedilo i dokazati koliko su prenesene nadležnosti nanijele štete građanima RS-a – pogotovo u situaciji u kojoj su sve institucije RS-a zarobljene od strane Dodika i njegove politike.

KREDIT NA NAPLATI: Republici Srpskoj dospijeva obaveza od oko 600 miliona KM koje mora platiti na osnovu isplate glavnice na obveznice koje je Vlada RS-a emitirala prije pet godina na londonskoj berzi, uz kamatu od 4,75 odsto. O ovome je BNTV izvijestila u nedjelju, napominjući kako je za servisiranje ove obaveze RS nedavno emitirala novu seriju obveznica vrijednu skoro milijardu maraka, a kamatna stopa je ovog puta bila 6,25 odsto. U prilogu je na razumljiv način objašnjeno zašto je za pribavljanje sredstava odabrano baš emitiranje obveznica, te kako se time zaobilaze određena pravila i uslovi zaduživanja na kojima bi – kao daleko povoljniji finansijer – insistirao MMF. Osim toga, jasno je gledateljima dato do znanja kako se iz rasta kamatne stope može iščitati stvarno stanje kredibiliteta Vlade RS-a kod stranih finansijera: „Kada prvi put uzimate kredit sve je u redu, a ako uzimate novi kredit da biste vratili stari, finansijerima je potpuno jasno da to nije stabilna privredna situacija i cijena je uvijek veća.“ Osim što je situacija sa zaduženjem na londonskoj berzi ovdje objašnjena jednostavno, posebna vrijednost ovog priloga je u dekonstrukciji narativa koji se nameće, a po kojem se sposobnost za zaduživanje po lošim uslovima predstavlja kao dokaz zdrave ekonomske situacije.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Iako po pravilu RTRS i BNTV portretiraju paralelne realnosti, ove je sedmice bilo dosta elemenata za komparaciju, kako po tematici, tako i po hijerarhiji vijesti. Jedan od zanimljivijih je svakako izvještavanje o zdravstvenom stanju generala Vojske RS-a, osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti, Ratka Mladića, koji u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) u Haagu izdržava kaznu doživotnog zatvora.

Za RTRS je Mladićevo zdravstveno stanje dominantna tema koja se u šest od sedam dnevnika našla među udarnim prilozima na početku dnevnika, dok je u tri od ovih šest bila udarna vijest. Ni u jednom slučaju nije spomenuto zbog čega se Mladić nalazi u Haagu, a prilozi su bili u humanizirajućem tonu, o čemu bi, iako nije riječ o implicitnom veličanju i negiranju njegovih zločina, vjerovatno imali šta reći Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće za štampu. Mladić je redovno oslovljavan kao general, a njegovo zdravstveno stanje se koristilo ne samo u svrhu kritike međunarodne zajednice nego i za obračun s pojedinim političarima poput Draška Stanivukovića, kojem je u srijedu imputiran nedovoljan nivo interesovanja za Mladićevo nepuštanje na slobodu.

Zanimljivo je kako je BNTV odabrala da izvještava o ovoj temi, a da ne iziđe iz okvira korektnosti prema svojoj publici i generalnoj javnosti. Ovo je postignuto tako da se zadrži informativna komponenta, ali kroz prizmu djelovanja srbijanske diplomatije na mogućem ishodovanju Mladićevog (uz neutralnu činjeničnu odrednicu „osuđenik“) izlaska na slobodu. Tako je javnost dobila informacije, bez manipulacija i političkih instrumentalizacija kakve je forsirala RTRS, ali i bez zalaska u kršenje profesionalne etike, što bi u svakom slučaju predstavljalo humaniziranje osobe osuđene za najteže ratne zločine. Isto tako, BNTV je vijestima o Mladićevom zdravstvenom stanju davala puno niži stepen u hijerarhiji novosti, držeći se svoje uredničke orijentacije na značajnije i akutnije probleme koji pogađaju društvo.

Tako je, dok se RTRS bavila zdravljem Ratka Mladića, BNTV izvještavala o zahtjevima sindikata zdravstvenih radnika RS-a za poboljšavanje njihovog materijalnog statusa (četvrtak), te milionskim zaduženjima kojima bi bolnice u Gradišci, Trebinju i Prijedoru trebale refinansirati svoje nagomilane dugove (petak). Eksperti upozoravaju kako nova zaduženja neće sanirati stanje u bolnicama RS-a, ali o ovoj temi na RTRS-u možemo čuti samo pohvale na rad Vlade na rješavanju problema za koje nikad nećemo čuti kako su nastali.

I kad krene u pravcu korijena problema, RTRS naglo zastane – u četvrtak je u prilogu o problemima Željeznica RS-a u program „pobjegla“ ocjena kako bi se „radnici oba željeznička operatera lako dogovorili, da je do njih“. Do koga je, nažalost, nismo čuli.

Radnici su bili u fokusu i u srijedu prilikom izvještavanja dvije televizije o gašenju zeničke željezare. Međutim, BNTV je već u uvodnoj rečenici priloga spomenula kako je Federalna vlada nedavno upravljanje željezarom preuzela od grupacije Pavgord, kojom upravlja biznismen Gordan Pavlović, dok je RTRS izostavila ovaj podatak i fokusirala se na izostanak mjera zaštite domaće proizvodnje.

Primjetno je kako se i neslaganja unutar opozicije u RS-u manifestiraju u informativnim programima RTRS-a i BNTV-a. Vrijedi primijetiti kako su kritike na račun Draška Stanivukovića u programu RTRS-a sve frekventnije i intenzivnije, dok ovaj političar na BNTV-u dobija sve više prostora, ali u neutralnom tonu. I predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić sve je češća sagovornica na BNTV-u, uz već poslovičnu naklonost ove televizije ka SDS-u kao najvećoj opozicionoj partiji. Zanimljivo je i da se Nebojša Vukanović sve manje vidi na BNTV-u – ove je sedmice bio prisutniji na RTRS-u kao kritičar Stanivukovićevih poteza nego na opoziciji naklonjenoj BNTV-u. Ova preočita prelijevanja na političkoj sceni na televizijski program ujedno su i razlog nešto niže ocjene za BNTV ove sedmice.

Za kraj, jedno važno zapažanje koje se tiče odnosa BiH prema EU. Ove je sedmice u nekoliko navrata BNTV izvještavala o problemima koje nefunkcionisanje vlasti u BiH donosi na europskom putu, pa je tako u četvrtak potcrtano kako stotine miliona sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan odlaze u nepovrat. O sredstvima iz Plana rasta na RTRS-u nije moguće čuti ništa, što je u potpunosti u skladu s nečim što je ova televizija izvijestila istog dana kada je BNTV govorila o zaostajanju na europskom putu.

Naime, u dnevniku RTRS-a u prilogu s naučne rasprave na Akademiji nauka i umjetnosti RS-a prenesen je zaključak kako su „zvaničnici Srpske prepoznali istorijski momenat i iskoristili priliku da institucionalnim naporima postignu balans između istoka i zapada – ono što je između, poznato kao EU, ostaje problem“. Dakle, EU je za vlast u RS-u ništa drugo osim bespotrebnog problema i ovu rečenicu bi trebalo jednom za sva vremena shvatiti ozbiljno, baš kao i izvještavanje RTRS-a na liniji takvog narativa.

Plus sedmice

RTRS

Ove sedmice RTRS se potrudila odgovoriti svojoj ulozi kao propagandnog servisa, pa je bilo prilično teško naći pozitivne stvari u izvještavanju ove kuće. No, kako u svemu treba tražiti nešto pozitivno, vrijedi izdvojiti prilog o procvalim glicinijama iz dnevnika od četvrtka, kao primjer kako je moguće izbjeći propagandne i manipulativne narative dok god se izvještava o – cvijeću.

BNTV

U vrijeme kada vlast zvanično proglašava EU za „problem“ važno je da mediji skreću pažnju na posljedice zaostajanja za Unijom. Osim priloga o propuštenoj prilici za stotine miliona eura iz Plana rasta, BNTV je ove sedmice nadasve profesionalno izvijestila i o tome šta znači neusvajanje zakona s kojima bi BiH izbjegla stavljanje na sivu listu Moneyvala, i to u udarnom prilogu u dnevniku. Javni servis povlačenje ključnih zakona s dnevnog reda Vijeća ministara opisao je kao još jednu pobjedu RS-a, a za nadati se da ipak nećemo saznati šta bi ta pobjeda mogla donijeti građanima i tog entiteta i cijele BiH.

Minus sedmice

RTRS

Način na koji RTRS pronalazi argumente za kreiranje atmosfere stalne prijetnje i ugroženosti mogao bi se mirne duše opisati kao sulud, kad ne bi bilo riječ o krajnje racionalnom i brižno strukturiranom procesu. U tom slučaju nije riječ o ludilu, nego govorimo o čistom zlu kojeg treba imenovati onim što ono jeste.

BNTV

Minus sedmice za BNTV je nešto što je kontinuirano prisutno u dnevnicima ove televizije, a to je komentatorski govor, naročito u uvodima emisija. Razumljivo je da se kvalifikacijama i komentarima želi privući pažnja publike, ali uvod u informativnu emisiju trebao bi sadržavati najjezgrovitije predstavljene informacije tog dana.