RTRS: Uloga Milorada Dodika u gašenju požara

7. juli – 13. juli 2025.

KOVIĆEM NA THOMPSONA: Miloš Ković je historičar poznat po skandaloznim stavovima koji se mogu mirne duše okarakterizirati kao širenje međunacionalne mržnje i historijski revizionizam, a zbog toga mu je nekoliko godina bio zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. I koga nam RTRS u ponedjeljak nađe kao sagovornika u prilogu o koncertu Marka Perkovića Thompsona u svjetlu buđenja nacionalizma, radikalizacije mladih i historijskog revizionizma? Pored svih ljudi koji bi o ovim temama mogli govoriti s više civilizacijske stepenice u odnosu na Thompsona, RTRS mikrofon stavi pred Miloša Kovića i tako upropasti rijetku priliku da o nečemu govori s moralnom superiornošću.

NEGIRANJE GENOCIDA: Prema Članu 145a (3) Krivičnog zakona BiH „ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom…  …kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“. Čovjek ne treba biti pravnik kako bi mu bilo jasno da prilog sa opskurne naučne konferencije održane u Beogradu 10. jula sa tvrdnjama kako je „Srebrenica bila potrebna kako bi se naknadno opravdao zapadni humanitarni intervencionizam“ i kako su „događaji u Srebrenici proizvodi zapadne konstrukcije Balkana“ sadrži elemente onoga o čemu govori Krivični zakon.

VATROGASAC DODIK: „Pomoć i podršku borbi sa vatrenom stihijom pružio je predsjednik Dodik – od danas su angažovana dva helikoptera uprave za vazduhoplovstvo MUP-a RS“, naglasila je RTRS u prvim minutama dnevnika u četvrtak. Prema ustavu i zakonu, predsjednik entiteta nema ništa s ministarstvom unutrašnjih poslova kao organom izvršne vlasti, te nije baš jasno kako je u ovom slučaju predsjednik Dodik lično pružio pomoć i podršku borbi protiv vatrene stihije – osim u slučaju da helikoptere smatramo njegovim privatnim vlasništvom, baš kao i televiziju koja izvještava na ovaj način.

Ocjena: 1

BNTV: Radovan i Nenad ponizno ušli u Tužilaštvo

7. juli – 13. juli 2025.

REKLI PA POREKLI: U izvještavanju o ukidanju mjera pritvora premijeru RS Radovanu Viškoviću i predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću BNTV u srijedu nije propustila istaknuti kako je dvojac „ponizno ušao u Tužilaštvo BiH“, a u četvrtak je uslijedila retrospektiva izjava u kojima su Višković, Stevandić i Dodik govorili kako „nikad neće svojom voljom doći u sud“, kako se srpski kadrovi moraju povući iz te institucije i „kako se niko neće odazvati pozivu“. Podsjetili su i na zakone koji su usvojeni u NSRS i postavili pitanje od kojeg javna televizija bježi – da li su ti zakoni još na snazi?

KOMISIJA ZA KONCESIJE: Komisija za koncesije BiH ne radi gotovo ništa, i jedino vrijedno postignuće u zadnjih desetak godina joj je zaustavljanje projekta Buk Bijela. Njen posao je da Vijeću ministara kao regulatorno tijelo dostavlja mišljenja o koncesijama, ali trebala bi davati suglasnost na imovinu s kojom trenutno nema pravo raspolagati. Uz to, trenutno je ovo tijelo u nepotpunom sastavu, jer su aktivna samo četiri od njenih sedam članova. O ovome je BNTV govorila u dnevniku od petka, uz napomenu kako je riječ o instituciji za zbrinjavanje podobnih stranačkih kadrova koja nije jedina takvog tipa, a građane godišnje košta milion i po konvertibilnih maraka.

JOŠ NOVCA ZA LOBIRANJE: I ove sedmice BNTV nastavlja problematizirati velika izdvajanja koja RS planira za lobiranje u Sjedinjenim Državama. U subotu je ova kuća emitirala novi prilog o planovima za dodatnih 40 miliona KM za lobističke usluge, skrećući pažnju da se ova sredstva koriste za privatne potrebe funkcionera RS i u cilju njihovog skidanja s crne liste američkog ministarstva finansija. Da ovaj prilog ne bude puka kritika vlasti, BNTV je poentirala kako angažman čak pet lobističkih kuća ima „efekt za ličnu korist“ i kako bi neko trebao objasniti „kakve će od toga koristi imati građani.“

Ocjena: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA

Požari su bili jedna od rijetkih tema o kojima su RTRS i BNTV izvještavali slično, ali ni u izvještavanju o godišnjici genocida u Srebrenici nisu se proslavili – obje su televizije pokazale isti stepen ignorisanja suštine i izbjegavanja odgovornog novinarstva.

Obje televizije su u live uključenjima u petak pratile stavljanje pod kontrolu požara u blizini Trebinja, i obje su prešutjele vatrene stihije u Srbiji u kojima je vlast Aleksandra Vučića zakazala sa reakcijom. Očito postoji zajednička svijest o tome koje je teme pametno izbjegavati, čak i ako se radi o državi koja je najinteresantnija za gledatelje, a vlasti RS uporno ponavljaju kako su „zagledane u Srbiju“. Ova zagledanost očito ne važi za teme koje ne idu u prilog Vučićevom režimu.

Za RTRS je obilježavanje tridesete godišnjice genocida u Srebrenici događaj važan po tome što je vozilo visokog predstavnika Christiana Schmidta nagazilo na ogradu pa se moralo vratiti unazad, gdje je najvažnije to što novinari iz RS nisu dobili pozivnice, i što je „prema njemačkom jevrejskom magazinu“ neko u knjizi utisaka na jednom mjestu riječ „Jevreji“ prepravio u „Palestinci“. Bukvalno je samo ovo stalo u dvije i po minute koje je RTRS posvetila tridesetogodišnjici genocida.

Ni BNTV se nije baš proslavila praćenjem ovog događaja kojeg su opisali obilježavanjem „trideset godina od tragedije“, bez ikakvog interesa za ulaženje u suštinu same te „tragedije“. Šturi i rutinski prilog koji je ličio na izvještavanje o nečemu što se dogodilo hiljadama kilometara daleko BNTV nije „pokvarila“ pružanjem konteksta ili emitiranjem izjava koje bi ga dočarale.

Međutim, manjak entuzijazma za adekvatno pokrivanje komemoracije u Potočarima nadoknađen je sutradan, kada je RTRS posvetila čak četiri i po a BNTV nešto više od dvije minute na komentare srpskih političara na izjavu člana predsjedništva BiH Denisa Bećirovića koju je ovaj dao u Potočarima. Mala razlika ipak postoji. Dok se RTRS izredala sa komentarima a da uopće nisu gledateljima rekli sadržaj sporne izjave, BNTV je navela kako je Bećirović izjavio da je „u Srbiji nastavljena propaganda režima Slobodana Miloševića“, te kao najvažniju reakciju donijela komentar Aleksandra Vučića – trenutnog predsjednika Srbije koji je nekom koincidencijom bio upravo ministar informisanja (de facto propagande) za vrijeme režima Slobodana Miloševića.

Što se ostalih tema tiče, RTRS nastavlja sa propagandom vladajućeg režima, dok BNTV ne posustaje sa kritikom vlasti i plasiranjem narativa kojeg dijeli opozicija u RS. Dok RTRS slika stanje u RS ružičastim tonovima i ekonomsku krizu nalazi u Federaciji BiH (prilozi o štrajku rudara u petak i zaduživanju Federacije u nedjelju), BNTV skreće pažnju na pad proizvodnje i rast cijena u RS (nedjelja). Dok RTRS ukidanje pritvora liderima RS predstavlja kao njihovu pobjedu, BNTV ukazuje na gaženje principa koje su sami proklamovali i obećanja koja su davali.

Ova polarizacija uvijek se najjasnije vidi u onome što dvije televizije svojim gledateljima donose sa sjednica Narodne skupštine. Tu se vidi koliko je RTRS kreativna u izvještavanju koje ima za cilj da od građana sakrije ono što se stvarno dešava, i koliko je BNTV brutalna u suočavanju sa realnošću onoga o čemu se raspravlja u NSRS.

Kao najbolji primjer toga se može uzeti izvještavanje sa sjednice koja je održana u utorak, gdje su RTRS i BNTV pokazale svoje razlike u redanju prioriteta i načinima prikazivanjima dešavanja na skupštini. Na primjer, RTRS je primat dala tački na kojoj se govorilo o izmjenama zakona o platnom prometu čiji su predlagači „pojedini građani“, te joj je posvetila cijelih pet minuta. S druge strane, BNTV je ovaj zakon nazvala „Prointerovim zakonom“ implicirajući i jasno govoreći da je riječ o zakonu pomoću kojeg kompanije sa američke crne liste žele zaobići sankcije.

O ovome zakonu je BNTV govorila tek nakon priloga o raspravi o pokušaju rasprave o stanju u javnim preduzećima koja nije dobila zeleno svjetlo, a kojem je dala oko četiri minute. Raspravu o stanju u javnim preduzećima koje BNTV opisuje kao „pljačku i uništavanje“ u „fami nekažnjivosti“ RTRS je dotaknula samo usput, u nekih pedesetak sekundi.

Jednako je zanimljiva bila i rasprava o izvještaju o radu RTRS za 2023. godinu, o čemu je RTRS – očekivano – izvijestila u superlativima, prenoseći tek poneku kritiku opozicionara kao zlonamjerne opaske. Pritom su čak i primjedbu opozicije kako „neke privatne televizije imaju veću gledanost“ odbacili sa objašnjenjem da mjerenje gledanosti u BiH ne postoji – iako u godini na koju se izvještaj odnosi to nije bio slučaj.

Bijeljinska televizija je – naravno – dala puno više prostora komentarima opozicionih čelnika, a najkonkretniji je bio poslanik Bojan Kresojević koji je rekao kako RTRS „nije program za informisanje nego dezinformisanje“, te kako je na ovoj televiziji „samo datum tačan, sve drugo podrazumijeva propagandu SNSD-a i vladajuće koalicije“.

Teško je smisliti bolje i jezgrovitije obrazloženje ocjene za dnevnike RTRS u ovoj sedmici od ovog kojeg je neplanski dao poslanik Kresojević. S druge strane, BNTV je imala kvalitetne i informativne priloge koji stvarno posvećuju pažnju onome što zanima građane, ponovo je gledateljima govorila ono što vlast ne želi da znaju, ali se i obrukala kalkulantskim pristupom izvještavanju sa obilježavanja tridesetogodišnjice srebreničkog genocida. Uz poslovično zataškavanje svega onoga što se dešava u Srbiji, prosječna petica je prilično velikodušna ocjena.

Plus sedmice

RTRS

Ako bi se nešto iz načina na koji u svojim dnevnicima izvještava RTRS moglo izdvojiti kao pozitivno, vjerovatno bi to bila činjenica da su čak dva dnevnika otvorili temama koje se više tiču građana nego vlasti. Radilo se o prilozima o požarima u blizini Trebinja, a ima neke simbolike u tome što građani za RTRS nisu na prvom mjestu dok god i bukvalno „ne dogori“.

BNTV

Kod BNTV uvijek vrijedi obratiti pažnju na činjenicu da nema sedmice u kojoj ne otvore neke zanimljive teme u interesu javnosti, a kao ovosedmični plus se nameće dnevnik od subote sa tri vezana priloga od društveno važnog značaja gdje su govorili o cijenama stanova, upisnim kvotama na fakultetima sa preporukama mladima šta studirati, te nejednakosti polova s akcentom na nedovoljnu zastupljenost žena u politici i propuste u donošenju regulative kojom bi se prevenirao femicid.

Minus sedmice

RTRS

Skoro potpuno ignorisanje godišnjice genocida u Srebrenici za RTRS kao javni servis znači da ni u šali nemaju pravo da kažu kako su „servis svih građana“. Uz to, prema važećem Krivičnom zakonu prilog o naučnoj konferenciji o Srebrenici u Beogradu ima elemente krivičnog djela.

BNTV

Iluzorno je od jednog medija iz RS očekivati u potpunosti profesionalno i etično izvještavanje o genocidu u Srebrenici. Čak ni od BNTV bi takvo nešto bilo iznenađujuće, ali korak dalje od priloga koji je tehnički i leksički napravljen čisto da se zadovolji forma, te pozicioniranje ove teme barem u prvu polovinu dnevnika bi zasigurno bio korak u dobrom pravcu.