RTRS: Ustavna podešavanja

13. – 19. decembar 2022.

NOVA KOALICIJA: Dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji i formalizovanje nove, vladajuće koalicije na državnom nivou politički su događaji koji su obilježili nedjelju iza nas. Ako je suditi na osnovu izvještaja koji su ponuđeni gledateljima, lider SNSD-a Milorad Dodik oba je događaja dočekao/prihvatio s figom u džepu. U Dnevniku 2 emitovanom 15. decembra ističe se da je davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini za članstvo u Evropskoj uniji istorijska odluka za RS, ali pitanje je kakve će uslove EU postaviti. Potom se izdvaja Dodikova izjava u kojoj poručuje da „Evropska unija mora biti partner, a ne nalogodavac, i ako želi da BiH uđe u njeno članstvo, mora to i da plati“.

SARADNJA S RUSIJOM: Da vlastima Republike Srpske nije stalo do članstva u Evropskoj uniji, prevashodno zbog uvjeta koji su pred BiH na tom putu postavljeni, jasno je javnosti dano do znanja u dnevnicima 16. i 17. decembra. U svom izvještaju (16. decembar), Ajdin Cikota u prvi plan ističe da je odluka EU-a geopolitički motivisana, a potom emituje izjavu Lučiana Kaluže, generalnog konzula BiH u Njemačkoj, koji smatra da, bez obzira na kandidatski status, RS treba nastaviti saradnju sa Rusijom.

PA ONDA OPET RUSIJA: O evropskom putu BiH i spremnosti vlasti RS-a da provedu tražene reforme, Dodik se izjasnio 17. decembra. Iako se mastilo na odluci Savjeta Evropske unije nije ni osušilo, lider SNSD-a i predsjednik RS-a već je izašao s tvrdnjom da se postavljenim uvjetima želi centralizovati BiH. Što za RS, istakao je, nije prihvatljivo, kao što „nisu prihvatljivi ni pokušaji da se RS odsiječe od Rusije“.

U vremenu ispred nas bit će jasno kako će koalicija Osmorka – HDZ BiH – SNSD u praksi funkcionirati i hoće li nova vlast početi raditi u interesu građana. Na osnovu onoga što je prezentirano u dnevnicima, jedino je izvjesno da je dogovor oko podjele funkcija/fotelja postignut. Iz izvještavanja o formiranju nove državne vlasti izdvajamo izjavu lidera SDP-a Nermina Nikšića, koji je pojasnio da će se pozicije u državnim institucijama zapravo morati podijeliti između 20 stranaka, koliko zajedno čine Osmorka te koalicioni partneri SNSD-a i HDZ-a.

POSKUPLJENJE STRUJE: Zbog briga Milorada Dodika kako „BiH vratiti na ustavno podešavanje“, za koje novinari RTRS-a ne traže pojašnjenje šta bi tačno podrazumijevalo, te kako Evropsku uniju, figurativno, privoljeti da pleše po njegovim taktovima, ključna životna pitanja guraju se i dalje na marginu. Izdvajamo vijest o poskupljenju električne energije u RS-u od prvog januara naredne godine. Koliko će to biti ozbiljan udar na već osiromašene građane, javni servis ne zanima. Također, kada otvaraju temu o tome mogu li penzije u RS-u podmiriti troškove u domovima za stara lica, ne pitaju ko je odgovoran što su penzije u ovom entitetu najniže u regionu. Stoga je boravak u nekom od domova, ako bi se za to opredijelili, za većinu penzionera tek misaona imenica.

Ocjena: 1

BNTV: Simpatije prema Putinu

13. – 19. decembar 2022.

ELEKTRIČNA ENERGIJA: Usmjereno ka interesima svog ciljanog gledateljstva, 15. decembra uredništvo se opredijelilo da Dnevnik otvori izvještajem o poskupljenju električne energije u Republici Srpskoj, koje stupa na snagu prvog januara naredne godine. Javnost je detaljno upoznata s više nego komplikovanim načinom novog obračuna cijena, uvođenjem dodatnih nameta u vidu plaćanja mrežarine, slijedom čega će struja biti skuplja do 15 posto. Preneseni su i kritički osvrti opozicije, koja pita građane zašto ne izađu na proteste.

OTUĐENOST VLASTI: Zadatak da obrazloži zašto se odustalo od predizbornih obećanja da struja neće poskupjeti povjeren je predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću. Koji lakonski objašnjava da bi „socijalna politika, odnosno subvencije ugroženim kategorijama stanovništva, bila populistička“. I dodaje da su i u Austriji cijene energenata porasle, a potom promrsi da su, „istina, u Austriji plate veće nego u RS-u“. Upoznavanje javnosti sa ovakvim stavovima vlasti tako donosi najjasniju sliku njihove otuđenosti od stvarnosti i krajnje nebrige prema građanima.

KANDIDATSKI STATUS: Vijest da je BiH dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji plasirana je u drugoj polovini Dnevnika istog dana. To ne treba iznenaditi ima li se u vidu da je bila i očekivana, kao i da je tome u udarnim minutama Dnevnika 13. decembra posvećena sveobuhvatna analiza. Oba izvještaja otvorila su pitanje kojim se razlozima, osim geopolitičkim, Evropska unija rukovodila dajući BiH kandidatski status, ima li se na umu činjenica da država nije učinila ništa kako bi provela ranije postavljene uvjete.

KOALICIONI DOGOVOR: I vijest o potpisivanju koalicionog sporazuma o formiranju vlasti na državnom nivou plasirana je u drugom dijelu Dnevnika 15. decembra. Gledateljima je kao ključna informacija poslana poruka da je „potpisan sporazum o podjeli ministarskih fotelja u Vijeću ministara BiH“. Što i nije daleko od istine, u kontekstu emitovane izjave Nermina Nikšića, lidera SDP-a, da „niko nije postavio uslove za dogovor“.

Kako će nova vlast na državnom nivou funkcionirati, pokazat će vrijeme, tj. kada na sto dođu otvorena pitanja. Jedno od njih je izgradnja hidroelektrane Buk Bijela, za koju RS smatra da ima ekskluzivno pravo, dok iz Naroda i pravde ističu da se ona može graditi samo na temelju  međudržavnog sporazuma (Dnevnik 2, 17. decembar).

Ocjena: 2, isključivo zbog prezentiranja vijesti o ruskoj agresiji na Ukrajinu

Komparativna analiza

RTRS ostaje dosljedan praksi ignorisanja ili relativiziranja svih ključnih/egzistencijalnih problema građana. Time u interesu vlasti nastavljaju prikazivati stanje u RS-u u kontekstu koji sve manje ima doticaja sa realnošću. S druge strane, uredništvo Dnevnika 2 BNTV-a političke teme stavlja u drugi plan i fokus drži na temama o kojima građani svakodnevnu brinu. Otuda je i teško praviti komparativnu analizu, jer gledajući dnevnike obje medijske kuće, neko ko ne poznaje prilike u RS-u s pravom bi se upitao da li se odnose na isto područje.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema političkog kadroviranja u obrazovanju koje se ne odnosi samo na direktore škola, nego i na nastavno osoblje. Za posljedicu to ima neograničene mandate politički podobnih direktora, ali i zapošljavanje nastavnog osoblja za koje je važnije da su u nekoj od vladajućih stranaka nego kvalifikacije koje posjeduju.

Minus sedmice

RTRS

Nastavljajući s praksom u kojoj je javni servis RS-a tek glasnogovornik, čak ne ni vlasti u ovom bh. entitetu, već Milorada Dodika, uz povremene izjave Željke Cvijanović, njegovi stavovi o svim ključnim političkim pitanjima javnosti se prezentiraju kao jedini relevantni. Najbolje se to vidjelo na temama dobivanja kandidatskog statusa za članstvo BiH u Evropskoj uniji. Kada se tome doda potpuno ignorisanje stavova opozicije, onda je slika RTRS-a kao produžene ruke Milorada Dodika potpuna.

BNTV

Bez i trunke empatije prema civilima koji trpe posljedice brutalnosti ruske agresije na Ukrajinu, gledateljima se donose vijesti o novim napadima na elektroenergetska postrojenja koja Kijev i druge gradove po hladnoći ostavljaju u mraku. Zašto i temeljem čega su Vladimir Putin i njegova agresorska politika na drugu, suverenu državu zaslužili toliku naklonost  BNTV-a, nije jasno.