RADIJSKE STANICE JAVNIH EMITERA: JE LI RAT IKAD ZAVRŠIO?

IZDVAJAMO

Na Radiju Republike Srpske prvog maja, u njihovoj centralnoj informativnoj emisiji, u najavi vijesti dana, Praznik rada zauzeo je tek četvrto mjesto. Niti jednog građanina, niti jednog radnika, zaposlenog ili otpuštenog, niti jednog mladog čovjeka koji traži posao... Nikog ko bi prokomentarisao tržište rada ili poštivanje radničkih prava s ekonomskog, sociološkog, političkog ili bilo kojeg aspekta. Ukratko, nikog.

RADIJSKE STANICE JAVNIH EMITERA: JE LI RAT IKAD ZAVRŠIO?

Razliku između radijskih stanica bh. javnog servisa u prethodna tri dana najbolje pokazuje njihov odnos prema Prazniku rada. Na Radiju Republike Srpske prvog maja, u njihovoj centralnoj informativnoj emisiji, u najavi vijesti dana, Praznik rada zauzeo je tek četvrto mjesto. Do 23. minute sve je bilo posvećeno Vaskrsu, onda još dva priloga o stradanjima Srba u proteklom ratu, zatim jedan o koncesijama za hidroelektrane i konačno Prvi maj. Šturo i protokolarno. Izjava jednog političara, potom izjava predsjednice Sindikata RS, a onda čitanje čestitki radnicima koje potpisuju Željka Cvijanović i Milorad Dodik. Niti jednog građanina, niti jednog radnika, zaposlenog ili otpuštenog, niti jednog mladog čovjeka koji traži posao… Nikog ko bi prokomentarisao tržište rada ili poštivanje radničkih prava s ekonomskog, sociološkog, političkog ili bilo kojeg aspekta. Ukratko, nikog.

Baština totalitarnih režima

Davanje prednosti čestitkama političara nad glasom radnika baštinjenje je novinarstva iz totalitarnih režima. Svečarski ton kojeg mediji prenose, a političari diktiraju, u stanju kad u BiH ima preko pola miliona nezaposlenih, teško je okarakterisati drugačije nego kao režimsko novinarstvo.

S druge strane, davanjem prednosti Vaskrsu, religioznom u odnosu na svjetovni praznik, i pozicioniranjem i količinom vijesti – 23 minute naspram dvije – osim kao režimsko, to novinarstvo se pokazalo i klerikalnim. Mogao se steći utisak da slušate vjerski radio. Pored vjerskih lica, i tu je najveći značaj dat političarima. Osim čitanja, opet, Dodikove čestitke, rečeno nam je u kojim su crkvama za Vaskrs bili političari. Pored toga što je bio u crkvi, za Dodika je rečeno da je s Vučićem bio na doručku s pripadnicima Vojske Srbije. Tu javnog interesa nema i isto je kao da su nam rekli na kojim su liturgijama bile estradne zvijezde. Radi se o populizmu, o fingiranju bliskosti političara s narodom jer je s njim u crkvi i slavi što narod slavi. Crkva, kao prostor sakralnog, “Božja kuća”, na simboličkom planu predstavlja jednakost svih koji su u njoj i koji su joj sljedbenici. Političar u crkvi tako postaje narodni čovjek ma koliko svojim djelima i bogatstvom, u kontekstu opšte nezaposlenosti i siromaštva, bio odnarođen.

Uz toliko srpske nacionalne politike i pravoslavlja, u svrhu mobilizacije mase i stvaranja osjećaja jedinstva, savršeno su se uklopila i dva priloga o stradanjima Srba na svim stranama. Jedan o stradanjima u Hrvatskoj, u kojem ministar rada i boračke zaštite RS-a bez rezerve Hrvatsku u vrijeme akcije Bljesak poredi s NDH. Drugi je prilog o Dobrovoljačkoj u kojem se, opet bez rezerve, barata enormnim ciframa stradalih (42 poginula, 71 ranjen) i zarobljenih, njih čak 200. Napad se, bez obzira na odluku Haškog suda da je kolona u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta, naziva zločinom. A počinile su ga “muslimanske formacije”, što nije novinarska, nego ratnopropagandistička formulacija. Nešto kao kad bi danas novinar na javnom servisu Vojsku RS-a nazvao četnicima.

Ponovo dominacija politike

Na BH radiju 1, prednost je data Prvom maju. I tu je previše prostora dato političarima. Ako politika kreira ambijent za poslovanje, a posla za gotovo polovinu radno sposobnog stanovništva nema, onda se političarima za 1. maj ne može davati medijski prostor. Pogotovo ne za samopromociju. Ako su neophodni, onda je potrebno upitati da argumentovano odgovore šta su učinili da povećaju procent zaposlenih.

O Vaskrsu su također izvještavali. Ono što u tom izvještavanju treba pohvaliti jest da su se, za razliku od Radija RS, sjetili povratnika. Jedan od vaskršnjih priloga snimljen je u povratničkoj obitelji kraj Tuzle, gdje je razgovarano, između ostalog, i o stanju povratnika. I u izvještavanju o obljetnici akcije Bljesak bili su bolji. Date su obje strane i prilog je prošao bez reminiscencija koje se odnose na Drugi svjetski rat.

Centralna informativna emisija na Radiju Federacije za 1. maj protekla je u kraćem izdanju nego inače. Uz naglasak da se radi o prazničnom izdanju. Koncept emisije, odabir tema i način njihove obrade gotovo da se ne razlikuju od BH radija 1. S obzirom da se njihova emituje dva sata kasnije, na razlikama bi morali poraditi jer nema razloga da ih slušamo ako smo prethodno slušali BH Radio 1.

Ni drugi maj na Radiju RS nije mogao proći bez ustaša. Prvo su spomenuti u kontekstu Dobrovoljačke. Policajac, koji je navodno istraživao slučaj, govori da su napadači imali ustaške uniforme. Novinar je rekao da on ima dokaze, a niti jedan od njih nije nam prezentiran. Osim ustaških uniformi, opet se mogla čuti formulacija “paravojne” muslimanske formacije uz jednu novu – “takozvana Teritorijalna odbrana”. Treba li ponavljati da vojne formacije, niti bilo kakve druge, u novinarskom diskursu, pogotovo kad je riječ o informativnom programu, ne možemo zvati drugim imenima osim kako se zvanično zovu. Sve drugo je dezavuisanje javnosti i to 20 godina nakon događaja o kojem se govori.

Drugi put ustaše su spomenuti u kontekstu Drugog svjetskog rata. Prilog je bio posvećen stradanju Srba u Bijelom potoku kod Doboja, a zločin su, navodno, počinili ustaše. S obzirom na tendencioznost i pristranost koju Radio Republike Srpske pokazuje kad je u pitanju srpski nacionalni identitet, neophodno je staviti ogradu “navodno”. Uz to, u prilogu nije navedeno nijedno referentno istraživanje o slučaju niti je data riječ istoričara kako bi tvrdnje izvještača bile potkrijepljene bilo čim osim nepouzdanim sjećanjima. I, naravno, prenosom priča s koljena na koljeno.

Ratni dnevnik, dvije decenije kasnije

Uz obilježavanje Dana branilaca Grada Doboja te godišnjice garde Panteri, može se reći da je to bio ratni dnevnik 20 godina nakon rata.

Među vijestima dana bio je i incident u zeničkom zatvoru. Na Radiju RS bez rezerve su rekli da su napadnuti zatvorenici Srbi i da su ih napali pripadnici selefijske zajednice. Pritom nisu imali izjavu iz Kazneno-popravnog zavoda kojom bi to potvrdili.

U tom smislu, novinarski odgovornije su postupili na BH Radiju 1 i na Radiju Federacije. Rekli su da se nezvanično saznaje da su napadnuti zatvorenici srpske nacionalnosti koji izdržavaju kaznu zbog ratnih zločina. Bez spominjanja selefija. Međutim, i kroz tu informaciju se provlače razne insinuacije. Najpogubnija je ona koja kod slušaoca može izazvati opravdanje za napad na njih jer su ratni zločinci. Pošto ništa sa sigurnošću ne znamo, a vijest je već procurila u javnost, onda svaka medijska kuća hoće o tome da izvijesti. Ako već mora, naglasak je morao biti na tom da se ništa pouzdano ne može tvrditi. Ispravna formulacija glasila bi da se u vezi s incidentom u Zenici u javnosti pojavljuju spekulacije o akterima incidenta. Napadnuti su navodno ratni zločinci, a napadači su navodno selefije. Kontaktirali smo upravu KPZ-a da nam daju više informacija, ali odgovor nismo dobili. Tačka.

Ni na ove dvije radijske stanice nije moglo proći bez tendencioznog izvještavanja o ratu. Drugog maja desila se bitka za Predsjedništvo BiH. BH Radio 1 dat će sebi za pravo da kaže kako je tog dana odbranjena BiH. I time se ušlo u domenu “Šta bi bilo kad bi bilo”, što nije novinarstvo, već proricanje, i to retrospektivno. Ni na Radiju Federacije nisu bili bolji. U njihovom prilogu odbranjeni su nezavisnost BiH i njen glavni grad. A plan napadača bio je da se eliminira tadašnje Predsjedništvo na čelu s Alijom Izetbegovićem. Glagol eliminirati ima više konotacija i neprecizno je upotrijebljen. Osim toga, bilo koju konotaciju da uzmemo u obzir, takvo što ne možemo tvrditi. Pogotovo što nam u istim vijestima kažu da je Alija Izetbegović tog dana bio zarobljen, a nije “eliminiran”.

Ključni detalj: Cvijeće u smeću

No, Dalida Hadžić će trećeg maja napraviti prilog o obilježavanju godišnjice stradanja u Dobrovoljačkoj. Donekle je to primjer kako se u emotivno i politički osjetljivim situacijama postupa. Imala je izjave majke i sestre poginulog borca, ali i izjave članova Zelenih beretki, koji su isti dan obilježavali sjećanje na događaj koji percipiraju kao branitelji grada. Pritom, nije izbjegnut pijetet prema žrtvama, a na kraju je skrenula pažnju na postupak komunalnog radnika koji je nakon komemoracije srpskim žrtvama odmah cvijeće bacio u kontejner. Posljednji detalj nije spomenut u prilogu BH Radija 1 iako je to jedna od ključnih tačaka događaja. Njeno nespominjanje tjera na pomisao o tendencioznosti novinarskog pristupa, tj. predstavljanje događaja u ljepšem svjetlu nego što je uistinu prošao.

Ni jedan ni drugi radio nisu spomenuli da su na događaju bili postrojeni mladići u maskirnim uniformama. Pitanje je ko militarizira i u koje svrhe mlade ljude u Sarajevu?

Začudo, to pitanje nisu postavili ni tendencioznosti radi na Radiju Republike Srpske, a o Dobrovoljačkoj su izvještavali obimno. Napad su okarakterisali kao “kukavički i zločinački”, čime opet imamo upliv emotivnog registra u informativni program. Zahvaljujući, između ostalog, i tome, teško je informativnom programu ovog radija pristupiti kao novinarstvu. Kod njih greške, jednostavno, nisu greške. Učestalim njihovim svjesnim ponavljanjem, one su postale pravila. To je onda nešto drugo. Najpribližniji termin koji se može upotrijebiti za takav izričaj jest propaganda.

Ipak, ima nešto u čemu su bolji od druga dva radija. Na njihovoj internet-stranici postoji streaming programa. Da biste slušali Radio RS uživo preko njihove internet-stranice, dovoljno ju je samo otvoriti. Na stranici Federalnog radija postoji link za slušanje uživo, međutim, klikom na njega ništa se ne dešava. Ili trebate imati specifičan softver, možda i hardverske karakteristike računara, no one nisu navedene. Na stranici BH Radija 1 nude vam softvere za slušanje na odabir, ali klikom na neki od njih ne dobijate ništa. Ako se radi i o pojedinačnom slučaju neuspjeha, rješenje Radija Republike Srpske je bolje.

About The Author