BHT1 I FTV: FTV BOLJI ZA TRETMAN MOSTARSKE POLITIČKE KRIZE

PLUS SEDMICE

BHT1
Prilog o Srebrenici, jer je predizborna atmosfera posmatrana okom zainteresovanog promatrača koji uzima u obzir različita mišljenja lokalne javnosti.
FTV
Mostarska politička kriza je dobila atraktivan tretman, kakav je i zaslužila.

MINUS SEDMICE

BHT1
Opet je propuštena prilika da saznamo više informacija o novom kandidatu za ministra saobraćaja i komunikacija.
FTV
Nije ga bilo.

BHT1 I FTV: FTV BOLJI ZA TRETMAN MOSTARSKE POLITIČKE KRIZE

BHT1: ODGOVORNO IZVJEŠTAVANJE IZ SREBRENICE I ZVORNIKA

26. april – 2. maj 2016.

SAŽETI STAVOVI SVIH STRANA: Problemi u isplati penzija izazivaju opravdan bijes najstarijih građana, a u utorak smo saznali da se priprema i politički odgovor ove grupacije jer je federalna Vlada iznevjerila sporazum prema kojem će penzije biti isplaćene do petog u mjesecu (urednica Svjetlana Vučetić). Prilog je ispričan dijelom i kroz lični stav jednog od penzionera, a sažeta je i najava o mogućim protestima. Posebno raduje što su prikazani stavovi svih strana, i to tako da su se iskristalisale njihove preovlađujuće poruke. Ukratko, vlast se brani, opozicija hvali svoj mandat, a penzioneri pričaju o protestima, dok je najvjerovatnije rješenje nova runda pregovora s Vladom. I sve se to lako moglo pročitati u BHT-ovom Dnevniku.

SREBRENIČKE PREDIZBORNE IGRE: Isti dan govorilo se o srebreničkim lokalnim izborima koji, iako će biti održani u oktobru, kao u ostatku zemlje, odavno intrigiraju javnost. A prema mnogima, predizborna kampanja je već uveliko u toku. Za razliku od Federalne televizije, koja se ranije bavila Srebrenicom isključivo iz perspektive nacionalnih tenzija i utvrđenih antagonizama, posebice jer će kandidati za načelnika biti zajednički predstavnici iz reda srpskog i bošnjačkog naroda, BHT priči pristupa drugačije. Inovativnije i odgovornije. To što su birači osuđeni na dva kandidata kao dva etnička predstavnika poslužilo je kao povod za razgovor sa građanima. Srebrenička izborna priča nije se posmatrala iz sarajevske ili banjalučke perspektive, već se opipao puls lokalne javnosti i njeno mišljenje o trenutnoj političkoj ponudi. Tako smo mogli nazrijeti konture stvarnog života grada o kojem se u nacionalnim medijima često izvještava u maniru dominantnih politika, koje ga isključivo posmatraju kao simboličko mjesto na kojem se olako mogu obračunati zarad jeftinih poena.

JEDNOM REČENICOM OTKRIVENA PODVALA: Godišnjica terorističkog napada u Zvorniku u kojem je stradao jedan policajac bila je predmet izvještavanja u prilogu Marka Divkovića u srijedu, 27. jula. Novinar odmah na početku ističe da je obljetnički skup najavljen radi otkrivanja spomenika ubijenom policajcu, ali da se ispostavilo da se radi o spomeniku policajcima Republike Srpske iz posljednjeg rata. Nadalje se nastavlja sa fer i korektnim izvještavanjem u kojem se odmjereno prenose izjave zvanica, sa kratkim podsjećanjem na nemili događaj. Značajno je što je Divković izdvojio očiglednu podvalu organizatora, koji se igraju kulturom sjećanja i namjerno povezuju mirnodopski teroristički čin s ratnim dešavanjima. Novinar nije ulazio u detalje jeftinog komemorativnog trika vlasti omanjeg entiteta, ali pametnom gledaocu je dovoljna i kratka napomena koja je uredno istaknuta.

IZDVOJENO:

Opet se pojavljuje kratka informacija o novom kandidatu za ministra saobraćaja i komunikacija, Ismira Juska. Sada zbog toga što je predsjedavajući Denis Zvizdić uputio njegovu kandidaturu na provjeru, ali javnost je ostala uskraćena za portret ministra kandidata. Čime se bavio? Kakav je eventualni stav upućenih sagovornika o njemu? Vezuju li se za njegovo ime afere? Zašto se SBB odlučio baš za njega? To su pitanja koja javni servis treba postaviti.

OCJENA: 7

FTV: SEDMICA POSVEĆENA MOSTARSKOJ KRIZI

26. april – 2. maj 2016.

TEME PO MJERI GLEDATELJSTVA: Subotnje izdanje federalnog Dnevnika 2 obilježila su dva uratka koja obrađuju teme od neposrednog životnog značaja (nezaposlenost i odlazak medicinskih radnika), a pristup novinarki (Zerina Ćosić Vrabac i Gordana Ristović Muslija) karakterisalo je oslanjanje na lične priče aktera. Gledateljstvo sigurno sa zanimanjem prati priče koje oslikavaju opipljive probleme iz stvarnosti, a kako zadatak novinarstva nije nuditi rješenja teških ekonomsko-socijalnih izazova, možda se nije trebao stavljati akcenat na to da su “sistemske mjere” te koje su nam potrebne kada već nismo više o istima saznali. Osim toga, autentični i upečatljivi pejzaži naše realnosti, utemeljeni u stvarnim ispovijestima ili slikama medicinskih radnika koji uče njemački jezik, bili su pravo osvježenje i pored toga što su oslikali turobnu današnjicu.

SUDEĆI PO NASLOVIMA, SITUACIJA JE DRAMATIČNA: U srijedu i četvrtak, urednice Edina Šečerović i Amra Zaklan posvetile su otvaranje Dnevnika 2 neizvjesnom izbornom statusu Mostara, sve sa udarnim naslovima kojima se pokušalo naglasiti da je politička scena u stanju krajnje napetosti. “Burna cjelodnevna rasprava”, “bura se ne smiruje ni danas”, neke su korištene formulacije kojima se javnosti skretala pažnja na apsurdne okolnosti u kojima se grad Mostar nalazi zbog neodgovornosti trenutne političke većine. Takođe su se u prvi plan stavljale oštre opozicione kritike (“politički bankrot vlasti”), a to se čini kao dobar način da se prikaže srž suprotstavljenosti trenutnih političkih opcija.

O MOSTARU IZ MOSTARA: Dnevnik Amre Zaklan nije samo podgrijavao napetosti dramatičnih mostarskih prilika nego je zašao i u lokalno javno mnijenje, ispitujući poglede iznutra. Sličnu stvar je uradio BHT u slučaju Srebrenice, a radi se o pristupu koji ne ocjenjuje situaciju izvana, već zalazi u lokalne prilike iznutra, pružajući gledateljstvu jedinstven insajderski pogled.

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA:

FTV-ov Dnevnik 2 je u protekloj sedmici bio za nijansu bolji, ponajviše zbog toga što su pronašli način da političku krizu (slučaj Mostara) prate s daškom zdravog senzacionalizma, ali i atraktivnosti (efektni naslovi, isticanje stava opozicije u prvi plan). BHT je pak zabilježio solidnu sedmicu u kojoj se izdvojio odgovorni pristup pri izvještavanju iz osjetljivih sredina (Srebrenica i Zvornik), ali je nedostajala dramatizacija političke krize oko Izbornog zakona. Stvar je praćena uredno i profesionalno, s podužom minutažom, ali se za razliku od federalnih kolega nisu upuštali u zumiranje sad već izoštrenih političkih razlika opozicije i vlasti, koje se lome preko izbornog statusa Mostara.

About The Author