Brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) objavio je godišnji izvještaj o praćenju stanja u kojem se analizira stanje slobode medija u 35 evropskih zemalja, uključujući 27 država članica EU-a i devet zemalja sa statusom kandidata za članstvo u EU.
Godine 2024. Mapiranje slobode medija dokumentiralo je 1.548 kršenja slobode medija usmjerenih na 2.567 osoba ili subjekata povezanih s medijima što je alarmantan porast u poređenju s 1.153 kršenja slobode medija zabilježena 2023. godine.
U izvještaju se navodi da su kampanje klevetanja, web stranice prerušene u legitimne novinske kuće te opstrukcije i napadi tokom izvještavanja samo neki od glavnih problema s kojima su se medijski djelatnici suočili 2024. godine.
Novinari su se također suočili s verbalnim napadima, fizičkim napadima, napadima na imovinu, cenzurom i pravnim prijetnjama. Posebno je zabrinjavajući stalni porast online napada, uključujući internetsko uznemiravanje, prijetnje smrću, hakiranje, DDoS napade i lažiranje.
Mapping Media Freedom zabilježio je 359 online napada u 2024., što je nagli porast u odnosu na 266 slučajeva u 2023., pri čemu verbalno zlostavljanje čini 60% digitalnih prijetnji.
U 2024. MapMF je zabilježio 17 upozorenja koja su uključivala 21 medijskog djelatnika ili subjekta u vezi s medijima u Bosni i Hercegovini (BiH). U devet incidenata novinari su bili verbalno zlostavljani, uključujući tri slučaja u kojima su bili uključeni javni dužnosnici.
Novinari portala “Capital” iz Banja Luke prijavili su vrijeđanje od strane načelnika općine Šipov Milana Kovača u telefonskom razgovoru, a još dva verbalna napada odnosila su se na Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH.
On je optužio bosanskohercegovačke istraživačke kuće da su “dio medijsko-pravosudne mafije” na konferenciji za novinare, nakon izvještaja o njegovim vezama s međunarodnim narkokartelom “Tito i Dino”.
Konaković je objavio i video koji cilja novinara Avdu Avdića, glavnog i odgovornog urednika Istraga.ba, prikazujući ga kao pristranog i manipulativnog. Kao što su osudili Safejournalists Mreže, Konakovićevi kontinuirani napadi na medijske djelatnike riskiraju normalizaciju neprijateljstva prema medijima.
Novinar Avdić je u decembru od policije saznao da je narkoboss i kriminalac iz Slovenije planirala njegovo ubistvo zbog objavljivanja detalja o njegovim kriminalnim aktivnostima i gdje se skrivao prije hapšenja.
Urednik portala Prometej, Franjo Šarčević je dobio online prijetnje smrću nakon njegove kolumne o proslavi bh. Dan neovisnosti. Nataša Miljanović Zubac, istraživačka novinarka Radio televizije Republike Srpske (RTRS), također je prijećeno smrću u vikendici njenog sina.
Još jedan novinar bio je meta napada, a u pitanju je novinar i bivši urednik Times.ba portala, Mirza Dervišević, kojem je pojedinac zadao nekoliko udaraca šakom u glavu.
Osim prijetnji smrću i fizičkog nasilja, MapMF je pratio i slučajeve kampanja blaćenja. Primjer za to su novinari Slobodne Bosne, koje su srpski mediji označili kao “islamiste” koji vode “kampanju protiv Srbije” zbog izvještavanja o sumnjama da su srpske vlasti finansirale dva medija (Nacionale i Periskop) na Kosovu i u Federaciji BiH.
Drugi slučaj se odnosi na Radio Čapljinu, koja je bila meta lažnog portala “podlupombih.ba” prije lokalnih izbora 2024. godine. Portal je lažno tvrdio da je ovaj radio finansiran od strane muža kandidatkinje HDZ-a za načelnicu Čapljine.
Godine 2024., MapMF je zabilježio četiri pravna incidenta. Od dvije krivične prijave, jednu je podnio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, pozivajući Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu da istraži izvore curenja dokumenata koji su podijeljeni s novinarima Hayat TV-a, Slobodne Bosne i Istrage.ba, otkrivajući pokušaj nezakonite dodjele državnih sredstava.
Jedan zabrinjavajući incident uključivao je pozivanje fotoreportera Nidala Šaljija od strane Tužilaštva u Bijeljini zbog navodnog krivičnog djela korištenja drona prilikom snimanja bivših logora u Republici Srpskoj, iako za takvu optužbu nije postojala pravna osnova.
Suočeni s ovim zabrinjavajućim razvojem događaja, neophodne su hitne mjere, uključujući brže istrage radi zaštite novinara i suzbijanja normalizacije neprijateljstva prema medijima u BiH.
U analiziranim državama, privatne osobe bile su glavni počinitelji kršenja slobode medija u 2024. godini, što predstavlja 467 dokumentiranih slučajeva. Javna tijela i vladini subjekti bili su odgovorni za 256 prekršaja, što odražava sve veće neprijateljstvo prema novinarima od strane državnih i nedržavnih aktera.
Blokirana novinarska aktivnost bila je najčešće kršenje slobode medija u EU-u, s jednim od četiri slučaja u kojima je novinarima uskraćen pristup događajima, odbijena im je informacija ili su suočeni s uredničkim uplitanjem.
Pravni napadi na novinare također su porasli u 2024. godine, s 319 slučajeva koji su utjecali na 556 medijskih profesionalaca ili subjekata. Osim toga, cenzura i uplitanje značajno su porasli, s 23,7 posto u 2023. godine na 35,6 posto prošle godine.
To je bilo posebno vidljivo u izvještavanju o okolišu i izborima, sa 69 prekršaja povezanih s ekološkim novinarstvom, koji se često događaju na klimatskim prosvjedima, i 206 prekršaja povezanih s izbornim praćenjem, a cenzura i verbalni napadi bili su najčešći problemi.
Fizičko nasilje i dalje predstavlja ozbiljan problem, s 266 dokumentiranih napada na medijske djelatnike. U 117 slučajeva novinari su pretrpjeli ozljede, a tragično, službenik Reutersove sigurnosti Ryan Evans izgubio je život u ruskom raketnom napadu dok je bio na dužnosti u Ukrajini.
Zemlja je zabilježila 141 slučaj kršenje slobode medija u 2024. godini, a medijska infrastruktura često je bila meta kibernetičkih napada, hakiranja i DDoS napada.
Taktike prijevare i dezinformiranja, uključujući lažne vijesti generirane umjetnom inteligencijom i cybersquatting, predstavljale su sve veću prijetnju, s 37 dokumentiranih incidenata. U većini slučajeva (83,8 posto) počinitelji su ostali neidentificirani.
Najčešće su novinari bili napadani online, a zabilježeno je 359 slučajeva, uključujući online uznemiravanje i prijetnje smrću, ali i hakiranje ili DDoS napade.
Demonstracije i protesti također su bili među najopasnijim okruženjima za novinare u 2024. godini, s 271 zabilježenim incidentom. U 51 posto ovih slučajeva novinari su bili fizički napadnuti, često od strane policije ili državnih snaga sigurnosti.
Izvještaj o praćenju za 2024. strukturirano je u četiri dijela i to opći pregled koji naglašava glavna pitanja i trendove stanja slobode medija u državama članicama EU i zemljama kandidatima, uključujući kvantitativnu analizu i grafikone sa statistikom.
Tu su i tri tematska poglavlja o istaknutim temama unutar slobode medija u Europi: lažiranje, izbori i izvještavanje o okolišu te analiza stanja slobode medija u šest država članica EU-a: Belgiji, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Slovačkoj i Nizozemskoj te u šest zemalja kandidata za članstvo u EU: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini.
Izvještaj su sastavili Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF), Evropska federacija novinara (EFJ) i Međunarodni institut za štampu (IPI) u okviru projekta Brzi odgovor na slobodu medija (MFRR). Projekt sufinancira Evropska komisija.
Izvor: ECPMF
