Podsjetnik na napad Hamasa na Izrael 7. oktobra stalna je napomena na BBC-jevoj web-stranici.
„Izrael je počeo bombardovati Gazu nakon što je Hamas ubio više od 1.400 ljudi u Izraelu i oteo više od 200 drugih.“
Iznad ovog podsjetnika redaju se vijesti o događajima u Gazi: broj ubijenih, povrijeđenih, bombardovane bolnice, vozila hitne pomoći, izbjeglički kampovi.
„Jedan od glavnih problema u britanskom izvještavanju o tekućem ratu je naizgled univerzalno insistiranje da se on predstavi kao konfrontacija koja je počela tek ujutro 7. oktobra“, piše profesorica i novinarka Zahera Harb. Upravo ovaj interpretacijski okvir prisutan je kroz, sada već više od mjesec dana dugo, izvještavanje BBC-ja o ratu.
Foto: Screenshot portala BBC-ja (8. 11. 2023)
Da li je poređenje naroda sa „životinjama“ govor mržnje?
Izraelski ministar odbrane (Yoav Gallant) citiran je na BBC-ju odmah po izbijanju rata, a kazao je da se Izrael „bori protiv životinja“, ne naglašavajući da se pod ovim ne misli na narod u Palestini. Ubrzo je uslijedio i komentar jednog građanina izraelskog porijekla koji je također kazao „’Mi nemamo posla s ljudima’, tvrdi on. ‘To je gore od životinja; životinje ne bi radile stvari koje oni rade’ [militantima Hamasa]”. Za napomenu u zagradi ne znamo čija je.
FOTO: Screenshot BBC-ja (5. 11. 2023)
David Ben Zion, koji je na Anadoliji i Al Jazeeri opisan kao „ekstremista koji je ranije ove godine pozvao na ‘brisanje čitavih palestinskih sela’“, za BBC je također kazao da su „oni agresivni, kao životinje“.
S druge strane, o izraelskoj vojsci govorili su, također, izraelski vojni dužnosnici. Tako je generalmajor Itai Veruv kazao:
„Siguran sam da se borimo za naše vrijednosti i kulturu… bićemo vrlo agresivni i vrlo jaki, ali zadržavamo svoje moralne vrijednosti. Mi smo Izraelci, mi smo Jevreji.“
Komentari koji se nastavljaju samo produbljuju mit o navodnoj moralnosti izraelske vojske koji su u narednim danima u svojim izjavama podržavali američki zvaničnici, naglašavajući da Izrael „ima pravo i obavezu“ da se brani.
Tokom televizijskog prijenosa na BBC-ju Dan Gillerman, bivši ambasador Izraela pri UN-u, „upitan o pozivima za slanje goriva u Gazu iz humanitarnih razloga, rekao je: ‘Vrlo je teško jer imamo posla s ubicama i lažovima.’ Još jednom, njegove teške riječi o palestinskom narodu voditelj nije osporio“, navodi Zahera Harb, profesorica na Univerzitetu u Londonu.
Historijska dekontekstualizacija sukoba Izraela i Hamasa (i napada na Palestinu) ostavila je dodatni prostor za dehumaniziranje Palestinaca.
Nakon informacija o napadima na Gazu, podsjećaju da je napad uslijedio „kao odgovor na napad Hamasa“. Danima nakon Hamasovog napada rekonstruisani su detalji iz perspektive raznih svjedoka.
Veoma je malo „ljudskih priča“ iz Gaze, a kada ih i ima, uglavnom se odnose na priče građana s američkim ili britanskim državljanstvom koji su „zaglavljeni“ u Gazi. Osim takvih, ličnih priča građana Gaze na BBC-ju objavljeno je nešto više od 20.
Komentari u kojima je napad Hamasa tumačen kao „odgovor na kolonijalizaciju palestinske zemlje“ prihvaćeni su kritički.
Čije zastave ne/trebate isticati?
Kada je predsjedavajuća Parlamenta u Velsu odbila na zgradi Parlamenta istaknuti izraelske zastave dok „pate ljudi i u Palestini i u Izraelu“, BBC je u interpretaciji naveo kako je „velški Parlament istakao zastavu Ukrajine na početku ruske invazije“, ali i da je „Vlada Britanije zatražila da se na njenim zgradama istakne izraelska zastava“, sugerirajući tako nepostojeću analogiju između dva slučaja s obzirom na društveni, historijski i politički kontekst sukoba.
I Fudbalski savez odlučio je da ne osvjetljava stadion u bojama izraelske zastave, jer su, kako kažu, željeli da pokažu saosjećanje sa žrtvama i u Izraelu i Palestini. Na napade koji su uslijedili odgovorili su da su odluku donijeli u saradnji s članovim iz jevrejske zajednice. BBC je, pak, u interpretaciji dodao vlastito tumačenje.
„Međutim, BBC je razumio da su jevrejski lideri također tražili od FA da osvijetli stadion u znak podrške Izraelu“, naveli su, te podsjetili da je stadion bio osvijetljen ukrajinskom zastavom zbog ruske agresije, ali i francuskom i belgijskom zastavom nakon terorističkih napada.
(Dez)informacijski rat
Kada su Palestina i Izrael u pitanju, dezinformacije su neizbježan pratitelj sukoba.
BBC je izvijestio o istrazi koja se vodi protiv platforme X zbog navodnog širenja dezinformacija, „nasilnih i terorističkih“ sadržaja, te o lažnim nalozima na društvenim mrežama koji lažno tvrde da su taoci Hamasa „vojnici“, a ne civili.
Ipak, o lažnoj vijesti o „40 zaklanih beba“ u izraelskom naselju Kfar Aza, koju su prenijeli brojni mainstream mediji nisu dali komentar, premda je vijest raskrinkana kao lažna na factchecking portalu Fachtcheck.org.
Potreba za dodatnom verifikacijom kada je u pitanju ubijanje civila u Palestini stalno se pojavljuje u ovom mediju. Tako je BBC pokušavao „verifikovati“ šta se tačno desilo u napadu na bolnicu Al-Ahli, ali, kako navode, „još uvijek analiziraju snimke i fotografije povrijeđenih kako bi saznali nešto više o eksploziji na osnovu prirode povreda“.
Izvori koji su za BBC analizirali da li je IDF ili, pak, grupa Palestinski džihad uputila projektil uglavnom su američki, britanski i izraelski.
Kada je Izrael negirao da je gađao izbjeglički konvoj, BBC je donio detaljnu analizu snimaka i fotografija s mjesta događaja, bez iznošenja zaključka ko jeste gađao izbjeglički konvoj.
Foto: Screenshot BBC-ja (2. 11. 2023)
U slučaju kada je sam IDF potvrdio da su izveli napade na Gazu, BBC sa sumnjom spominje brojke ubijenih koje se navode.
„Ujedinjene nacije kažu da su brojke žrtava koje stižu iz Ministarstva zdravlja u Gazi – koje su trenutno iznad 9.000 – tačne. Vodeće međunarodne nevladine organizacije također kažu da su tačne. Palestinske vlasti, koje su objavile imena i identifikacione brojeve žrtava, insistiraju da su one tačne. Imamo fotografije. Imamo videozapise. Imamo masovne grobnice“, piše Zahera Herb. Naslovi, ipak, sugerišu da BBC ima sumnje, naprimjer: „Napadi na Gazu: Ministarstvo zdravstva koje vodi Hamas kaže da je 700 ljudi ubijeno u 24 sata“.
BBC često cifre o ubijenima u Palestini pripisuje izvoru koji je očigledno „sumnjive“ kredibilnosti „Ministarstvu zdravstva kojim upravlja Hamas“ („Hamas-run health ministry“). Prethodno su u većini tekstova koji govore o karakteru organizacije Hamas naveli u kojim se državama i zašto Hamas nalazi na listi „terorističkih organizacija“.
U početnim danima rata BBC je informacije o ciframa ubijenih pripisivao samo palestinskim predstavnicima zdravstva ili palestinskim vlastima, a onda su, negdje, od 21-22. 10. informacije počeli pripisivati Ministarstvu zdravstva kojim upravlja Hamas, što je nastavljeno i u narednim danima izvještavanja o ratu.
Druge napade na Gazu BBC je često predstavljao zbirno, ili navodeći snimke i fotografije iz zraka.
Proizraelska bdijenja i pomeni i propalestinski protesti i marševi
U prvoj sedmici rata održano je nekoliko okupljanja u znak solidarnosti sa žrtvama Hamasovog napada koji su interpretirani kao bdijenja ili pomeni (u Manchesteru, Glasgowu, Londonu). Jedino je okupljanje u Londonu na kojem su građani tražili oslobađanje talaca nazvano protestom. Pomenom su nazvana i okupljanja u Izraelu u kojima su građani od izraelske vlade zahtijevali da oslobodi taoce koje drži Hamas. Iz teksta se stiče dojam da su građani ljuti na Hamas i premijera Netanyahua, ali ne i na izraelsku vladu.
S druge strane, kada je riječ o propalestinskim okupljanima građana, pisano je o „protestima ili demonstracijama“ ili „marševima demonstranata“, ponekad s naglaskom da su održani u blizini izraelske ambasade.
„Rulja/masa“ – tako su često nazvani okupljeni na skupovima podrške palestinskom narodu. Propalestinskim „maršem“ nazvano je protestno okupljanje u znak solidarnosti s građanima Palestine u Londonu. Medij je naveo da je „više od 2.200 ljudi u Palestini“ ubijeno otkako je „Izrael pokrenuo uzvratne zračne napade“, a u tekstu su naglasili i da je povećan broj incidenata motivisanih antisemitizmom. U drugoj vijesti objavljenoj istog dana o „maršu“ u Glasgowu BBC navodi da je broj palestinskih žrtava „blizu 2.000“, a u istom tekstu dalje navode drugačiji broj i govore o „2.215 ubijenih“ u „uzvratnim zračnim napadima Izraela“.
„Glorifikujte Hamas i prekršili ste zakon“ naslov je teksta koji obiluje pretpostavkama.
„Govori na propalestinskim skupovima u Velikoj Britaniji možda su veličali terorizam, kaže vladin nezavisni stručnjak za praćenje terorizma“, pišu autori teksta, no ne daju argumente na osnovu kojih temelje ovaj sud koji su i sami oprezno postavili.
Spomenuli su nekoliko fraza koje je „BBC čuo“ na videosnimcima sa protesta, a koje su, navodno, „Hamasov govor“. Jednog od učesnika protesta i suosnivača propalestinske organizacije BBC je „pitao zašto je koristio jezik Hamasa, zabranjene terorističke organizacije“, na šta im je on odgovorio da je to „samo metafora“.
BBC je također analizirao video protesta na kojem je neko od prisutnih uzviknuo „džihad“. Iako su pojam pojasnili u kontekstu njegovog značenja na arapskom jeziku, ipak su ga interpretirali kroz izjave sagovornika koji su kazali kako u ovom slučaju pojam „podstiče na terorizam“. Ponovo su naglasili porast antisemitizma i prenijeli izjave izvora koji sugerišu pooštravanje zakona kada je u pitanju govor mržnje, a sam naslov teksta glasi: „Zakone o zločinima iz mržnje će možda trebati mijenjati, kaže šef Meta Mark Rowley“.
Priliku da govori o propalestinskim okupljanjima građana imao je i urednik medija Jevrejske vijesti. Govoreći o rastućem strahu od antisemitizma, kazao je da su demonstracije „na kojima su učestvovale desetine hiljada ljudi koji su pozivali na prekid izraelskog bombardovanja Gaze neprijateljske, prijeteće i uznemirujuće“. Novinar, pak, pojašnjava da „iako organizatori protesta insistiraju da je fokus bio na masovnoj izraelskoj kampanji bombardovanja u Gazi – i da antisemitizam nije igrao ulogu – mnogi britanski Jevreji ne vide marševe u Britaniji tako“.
Posebnu pažnju BBC-ja privuklo je uzvikivanje ili ispisivanje slogana „od rijeke do mora“, kojim se, prema njihovim sagovornicima, navodno poziva na „uništavanje Izraela“, a zbog spominjanja istog slogana Andy McDonald suspendovan je iz Laburističke partije.
Tek 24. 10, kada je 60 britanskih građana u Londonu izašlo da iskaže svoje protivljenje ubijanju djece u Palestini, ovo okupljanje je nazvano bdijenjem ili pomenom.
U novembru su brojni protesti u Velikoj Britaniji i svijetu bili tema izvještavanja BBC-ja. Iznijeli su priču muškarca jevrejskog porijekla koji je bio „uznemiravan“ nakon „propalestinskih protesta“; priču o hapšenjima nakon protesta, o optužbama ministrice unutarnjih poslova da policija u Velikoj Britaniji, navodno, „favorizira“ propalestinske proteste…
U izvještavanju o propalestinskim protestima BBC je često spominjao da su demonstranti dolazili i ispred zgrada ovog medija u različitim gradovima. „Glasnogovornik BBC-ja rekao je da je korporacija publici širom svijeta ponudila izvještaje i svjedočenja iz prve ruke ‘o zločinima koje je počinio Hamas i stradanjima u Gazi’“.
Izvijestili su i da su propalestinski demonstranti na njihovoj zgradi u Cardiffu napisali „lažovi“, no „nisu htjeli komentarisati“ incident.
Antisemitizam i „malo“ islamofobije
U rubrici „Rat Izraela i Gaze“ našle su se brojne teme u kojima se govori o porastu antisemitizma. Počelo je s upozorenjima univerziteta u Britaniji da se zaštite jevrejski studenti od antisemitizma.
Kada su britanski studenti prava dobili odbijenice za posao nakon što su potpisali pismo podrške palestinskom narodu, BBC je dužim tekstom objasnio da se u pismu navodi kako su „izraelska ekstremistička vlada i zapadne vlade“ odgovorne za napad. Podsjetili su da su i „oba pisma objavljena dok su još uvijek pristizale informacije o posljedicama Hamasovog napada i prije početka trenutnih izraelskih napada u Gazi, u kojima je, navodno, ubijeno više od 3.000 ljudi“. Tek uzgredno, na kraju teksta, uključili su i komentar koji problematizira pitanje slobode govora studenata (isti narativ i o dešavanjima na Univerzitetu Cornell). Slično je bilo i s tekstom o otpuštenoj radnici u Irskoj zbog njenog komentara protiv države Izrael na mreži X.
Nekoliko puta tema vijesti bili su apeli britanskog premijera da se zaštite građani jevrejskog porijekla u Velikoj Britaniji.
U tekstu pod naslovom „UK dozvoljava antisemitizam, kaže savjetnik za borbu protiv ekstremizma“ medij prenosi komentare koje je iznio Robin Simcox o navodnom „neuspjehu“ Velike Britanije da upravlja multikulturalnim društvom, te o navodnoj mreži „Hamasovih i iranskih“ pristalica u Britaniji. Desetine hiljada britanskih građana na internetu koju su izrazili podršku „palestinskom otporu“ „optužio je da ‘uspješno iskorištavaju jednu od najponosnijih britanskih vrijednosti – slobodno izražavanje – da bi slijedili sramnu ekstremističku agendu, normalizaciju i promociju antisemitizma’“.
S dva teksta izvijestili su i o ubistvu dječaka u SAD-u koje je bilo potaknuto islamofobijom, iako BBC nije spomenuo islamofobiju nego ubistvo „zbog trenutnog konflikta između Izraela i Hamasa“.
Ni slučaj ispitivanja londonske porodice ljekara koji je radio u Palestini o tome zašto je, kako, kojim novcem i iz kojih razloga otišao u Palestinu nije nazvan islamofobijom.
Kako je sukob odmicao počeli su pisati o povećanju mržnje i prema muslimanskom i prema jevrejskom narodu u SAD-u, a od novembra spominju i porast islamofobije.
Samo jedan tekst objavljen je o propustima na društvenim mrežama, i to o slučaju kada je Meta korisnicima Instagrama koji su se izjašnjavali kao Palestinci u biografiji dodavala i epitet „teroristi“.
