Krajem 2021. godine zabilježeni su alarmantni napadi na civilno društvo u Rusiji, Azerbajdžanu i Bjelorusiji, kao i podrivanje temeljnih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu.
No, godinu je također obilježila osuda u slučaju belgijskog novinara koji je pretrpio devet godina mizoginog uznemiravanja na internetu, te predsjednički veto na zakon “Lex-TVN” u Poljskoj.
Rusija: Demontaža civilnog društva
U Rusiji su sudovi posljednjih dana 2021. godine naložili likvidaciju dviju najistaknutijih i najprestižnijih grupa za ljudska prava u zemlji: International Memorial, koji čuva sjećanja na žrtave sovjetske represije, i njegove sestrinske organizacije Centar za ljudska prava Memorial, koji dokumentira krešenja ljudskih prava.
Za obje organizacije se tvrdilo da su prekršile ruski zakon o takozvanim “stranim agentima”. Odluke su naišle na bijes međunarodne zajednice, a Evropski sud za ljudska prava naredio je Rusiji da obustavi zatvaranje obiju grupa.
Nalozi o ukidanje predstavljaju još jedan napad na civilno društvo u Rusiji, u kojem je tokom prošle godine došlo do velikog porasta broja onih koji su označeni kao “strani agent” (trenutno je na popisu 111 subjekata i pojedinaca), a također je udvostručena internetska cenzura.
Jedna značajna žrtva ovih trendova je nevladina organizacija pravne pomoći, OVD-Info, koju djelomično finansira Centar za ljudska prava Memorial, a koja je u septembru 2021. godine označena kao “strani agent”.
Ruski regulator za internet i medije 25. decembra blokirao je web stranicu organizacije, navodno zato što je zagovarala “propagandu ekstremizma i terorizma”.
Sve veća odlučnost vlasti da ograniče slobodu interneta dovela je do još jednog zlokobnog razvoja u decembru, kada je Putinov saveznik preuzeo VK, najpopularniju društvenu mrežu u zemlji.
Vlasti su vršile pritisak na prethodne vlasnike platforme za pristup podacima korisnika (posebno za informacije o Ukrajincima koji su podržali svrgavanje ukrajinskog predsjednika Janukoviča 2014. godine), a ovaj najnoviji razvoj događaja, piše Polina Sadovskaya iz PEN-a Amerike, riskira „da podaci o stotinu miliona Rusa budu direktno u vladinim rukama”.
Azerbajdžan: Vlasti odlučuju ko je novinar
Azerbajdžanski parlament usvojio je 30. decembra novi zakon o medijima koji uvelike ograničava slobodu medija i učinkovito daje vladi ovlast da odlučuje ko je novinar.
Prema zakonu, država će stvoriti registar novinara, koji će morati zadovoljiti neodređene kriterije da bi bili priznati kao novinari, vlasti će tada imati pristup njihovim adresama i pojedinostima o njihovim bankovnim računima i ugovorima o radu.
Mediji će također morati biti registrirani u Azerbajdžanu da bi tamo radili, što znači da će dopisnici koji rade za medijske grupe u egzilu (kao što je nezavisna Meydan TV) kršiti zakon ako izvještavaju iz zemlje.
Dodatno, novi zakon zabranjuje novinarima da šire informacije koje nisu iz službenog izvora i zahtijeva da njihovo izvještavanje bude “objektivno”.
Poljska: Na zakon o “Lex-TVN” uložen je veto
Krajem decembra dobrodošla je vijest kada je predsjednik Poljske Andrzej Duda najavio da će staviti veto na takozvani amandman “Lex-TVN”, koji je donji dom parlamenta usvojio.
Iako je zakon predstavljen kao pokušaj zaštite poljskih medija od stranih preuzimanja, IFEX i drugi – pozivajući Dudu da iskoristi pravo veta – tvrdili su da je to zapravo direktan napad na nezavisnost kanala TVN u vlasništvu SAD-a, a predstavlja “temeljnu prijetnju slobodi medija”.
Hiljade su se pridružile skupovima širom Poljske u znak protesta protiv amandmana.
U decembru je također došlo do otkrića da su tri osobe iz poljske opozicije, uključujući senatora Krzysztofa Brejzu, bile žrtve hakiranja telefona pomoću špijunskog softvera Pegasus posljednjih sedmica parlamentarnih izbora 2019. godine.
Tokom predizborne kampanje, državna TV emitirala je lažirane SMS poruke ukradene s Brejzinog telefona u okviru klevetničke kampanje.
Bjelorusija: Racije i teške kazne
Prema Bjeloruskom udruženju novinara (BAJ), 2021. godine u toj zemlji uhapšeno je 113 novinara, od kojih su 32 još uvijek bila u pritvoru krajem godine.
Decembar je bio mjesec izricanja teških kazni, kada su nezavisni blogeri i članovi političke opozicije dobili iznimno duge zatvorske kazne pod vrlo sumnjivim optužbama.
Među osuđenima su bili i Siarhei Tsikhanouski, popularni video bloger i suprug prognane opozicione čelnice Sviatlane Tsikhanouskaye; koji je dobio 18 godina zatvora.
Blogeri Eduard Palchys i Ihar Losik, koji su već bili u pritvoru duže od godinu dana, osuđeni su na zatvorske kazne od 13, odnosno 15 godina.
Mjesec je započeo još jednim valom racija usmjerenih na aktiviste za prava i novinare. Sredinom decembra, bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty (RFE/RL) dodan je vladinom rastućem popisu “ekstremističkih” organizacija, što znači da bi se Bjelorusi koji se pretplate na tu uslugu mogli suočiti s do šest godina zatvora.
Ubrzo nakon što je objavljen novi status RSE/RL, jednog od njegovih dopisnika – Aleha Hruzdžiloviča – uhapsili su maskirani ljudi koji su provalili u njegovu kuću u Minsku.
Članovi IFEX-a i druge grupe za ljudska prava vidjeli su plod svog rada je u decembru Radna grupa UN-a za proizvoljno pritvaranje priznala bivšeg blogera NEXTA-e Ramana Pratasevicha kao proizvoljno pritvorenog i pozvala međunarodnu zajednicu da pritisne Bjelorusiju za njegovo oslobađanje.
Pratasevich je trenutno u kućnom pritvoru na nepoznatoj lokaciji i prijeti mu kazna do 15 godina zatvora pod optužbom za “organizaciju masovnih nereda”.
U decembru je otkriveno da se njegovoj djevojci, Sofiji Sapegi, s kojom je Pratasevich uhapšen nakon što je Bjelorusija prisilila njihov let Ryanaira da se preusmjeri u Minsk u maju 2021. godine, prijeti šest godina zatvora zbog optužbi za poticanje društvene mržnje te narušavanje informacijske sigurnosti, loše rukovanje privatnim podacima.
UK: Napad na temeljna prava
Na Dan ljudskih prava (10. decembra), Visoki sud Ujedinjenog Kraljevstva odlučio je da osnivač Wikileaksa Julian Assange može biti izručen SAD-u, gdje mu prijeti kazna do 175 godina zatvora zbog objavljivanja informacija u javnom interesu.
Presudu, koja je poništila prethodnu odluku da se Assangeovo izručenje ne dopušta zbog njegovog lošeg mentalnog zdravlja, oštro su kritizirali Reporteri bez granica i Međunarodni institut za medije koji i dalje pozivaju na njegovo oslobađanje. Assangeovi advokati će se žaliti na tu presudu.
Britanska populistička konzervativna vlada trenutno forsira nacrt zakona koji ugrožava temeljna prava – uključujući pravo na slobodu izražavanja i okupljanja – i koji je opisan kao “napad na demokratiju”.
Drakonski zakon o policiji radikalno bi ograničio pravo na proteste; uključuje naredbe o zabrani protesta sa sveobuhvatnim definicijama koje bi mnoge učesnike protesta ostaviti podložnima krivičnom progonu.
To također uključuje proširenje policijskih ovlasti zaustavljanja i pretraživanja te čini kazneno djelo “zaključavanja” (pri čemu se prosvjednici lancima ili lijepljenjem zalijepe za svoje mjesto prosvjeda), a prijestupnicima prijeti do 51 tjedan zatvora.
Turska: Vijeće Evrope traži oslobađanje Osmana Kavale i Selahattina Demirtaşa
Početkom decembra, Komitet ministara Vijeća Evrope započeo je prekršajni postupak protiv Turske zbog njezina kontinuiranog nepoštivanja odluke Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR) da Osman Kavala bude pušten na slobodu. Čelnik civilnog društva držan je u istražnom zatvoru zbog lažnih optužbi od 2017. godine.
Odbor je također pozvao Tursku da oslobodi zatvorenog kurdskog političara Selahattina Demirtaşa u skladu s drugom presudom ECtHR-a. Očito miješajući Vijeće Evrope s Evropskom unijom, predsjednik Erdoğan je rekao da ne priznaje “odluke koje je Evropska unija donijela o Kavali [ili] Demirtaşu”.
Suđenja i progon novinara u Turskoj nastavljaju se nesmanjenom količinom, iako ima nekih malih trenutaka pravde. Sredinom decembra donesena je odluka ESLJP-a da su turske vlasti proizvoljno uhapsile novinarku Nazlı Ilıcak i povrijedile njezino pravo na slobodu izražavanja kada su je 2016. godine zatvorile zbog neosnovanih optužbi za puč. Sud je naložio Turskoj da plati Ilıcaku 16.000 eura odštete jer je držana u zatvoru do 2019. godine.
U decembru je objavljeno da je Vrhovno vijeće za radio i televiziju (RTÜK) izreklo ukupno 71 kaznu TV kanalima koji su kritični prema vladi u 2021. godini. Ukupni iznos izrečenih kazni iznosio je 1,5 miliona eura. Provladinim kanalima nisu izrečene finansijske kazne.
U decembru je također otkriveno da je Turska zamrznula imovinu 770 osoba za koje se tvrdi da imaju terorističke veze, uključujući akademike, aktiviste i nekoliko novinara koji žive u egzilu.
Ostali postupci vlasti u Evropi
Sud u Belgiji je 21. decembra osudio muškarca na deset mjeseci zatvora kao kaznu za više od devet godina koje je proveo podvrgavajući novinarku Myriam Leroy mizoginističkom i antisemitskom zlostavljanju na internetu. Morat će joj isplatiti i 3000 eura odštete.
U Sjevernoj Makedoniji u decembru sud je izrekao uvjetnu zatvorsku kaznu nakon što je jedna osoba na Facebook stranici Društva novinara Makedonije objavila govor mržnje i prijetnje novinarima.
To je značajan razvoj događaja jer vlasti imaju historijat ili ignoriranja prijetećih poruka i govora mržnje upućenih medijima ili olako tretiranja počinitelja. Novinari i nevladine organizacije često su meta uznemiravanja na internetu i prijetnji nasiljem, uglavnom potaknute političkim strankama.
Zaposlenici Metamorphosis trenutno su podvrgnuti kampanji internetskog uznemiravanja i prijetnji smrću, koja je započela nakon što je organizacija – koja radi na borbi protiv dezinformacija – lažno optužena za brisanje tuđih sadržaja s Facebooka u Sjevernoj Makedoniji.
U Gruziji, vlasti nisu objavile rezultate obdukcije nakon smrti TV snimatelja Aleksandrea “Lekso” Lashkarave, koji je pronađen mrtav u svojoj kući u julu 2021. godine. Lashkarava je preminuo ubrzo nakon što je pretrpio teške ozljede koje su nanijeli krajnje desničarski razbojnici u protu -LGBTQI+ skupu 5. jula 2021. godine.
Vlasti, koje su izvorno tvrdile da je snimatelj umro od predoziranja drogom, kritizirali su zagovornici slobode medija jer nisu na adekvatan način zaštitili više od 50 novinara koji su bili napadnuti na skupu.
Evropska federacija novinara navodi Lashkaravu kao jednog od šest novinara koji su ubijeni u Evropi 2021. godine.
Izvor: IFAX
