Pravno uznemiravanje istraživačkog medija KRIK

Udruženja civilnog društva izrazila su solidarnost se s redakcijom KRIK-a, koja se trenutno bori s 12 sudskih postupaka

Pravno uznemiravanje istraživačkog medija KRIK
Foto: N1

Proteklih mjeseci srbijanski istraživački medij KRIK suočen je s više tužbi zbog istraga od javnog interesa koje razotkrivaju kriminal, korupciju i druge zloupotrebe ovlasti moćnih ljudi u Srbiji, često povezanih s vladajućom strankom.

Najnoviji alarmantni razvoj događaja došao je od Višeg suda u Beogradu 3. maja. Prvostepenom presudom sud je osudio KRIK jer je u članku imenovao osobe koje su ga tužile – policijskog komandanta Gorana Živkovića i dvojicu njegovih kolega iz Jedinice za zaštitu svjedoka.

U članku objavljenom u decembru 2021. godine, medij je detaljno opisao lavinu tužbi s kojima se trenutno bori: ko je pokrenuo slučajeve, na temelju čega i njihov utjecaj na cijeli urednički tim. Zbog toga KRIK mora platiti oko 3.200 eura na ime odštete za “duhovnu bol” i troškove suđenja. Sud je također presudio da se dio KRIK-ovog članka mora izbrisati, a medij je uložio žalbu.

Udruženja civilnog društva izrazila su solidarnost se s redakcijom KRIK-a, koja se trenutno bori s 12 sudskih postupaka, i upozorili na opetovano i učestalo korištenje SLAPP tužbi u Srbiji, koji se smatraju rastućom prijetnjom nezavisnom novinarstvu.

Reagirajući na presudu, urednik KRIK-a Stevan Dojčinović rekao je da su SLAPP tužbe najveći izazov za taj medij te da ova posljednja presuda jasno pokazuje da su takve tužbe postale osnovni alat režima za gašenje nekoliko preostalih nezavisnih medija.

– Stvari su otišle toliko daleko da se više ne smijemo javno žaliti što nam je redakcija zatrpana tužbama i za to smo proglašeni krivima – kazao je.

Ovaj slučaj posljednji je u nizu od 12 tužbi koje su u većini slučajeva pokrenuli ljudi iz vlasti ili njima bliski biznismeni. Iznos tražene odštete potpuno je nerazmjeran i trostruko premašuje godišnji budžet organizacije.

Iako je finansijski teret ogroman, negativan uticaj na svakodnevno poslovanje jednako je značajan. Vrijeme utrošeno na pripremu odbrane, iznošenje dokaza, analizu stotina stranica pravnih dokumenata zapravo udaljava novinare od njihovog temeljnog posla – istraživanja i informiranja građana.

SLAPP tužbe ozbiljna su prijetnja budućnosti nezavisnog novinarstva – s ciljem zastrašivanja, iscrpljivanja resursa i izolacije novinara kako bi odustali od istraga, upozorile su organizacije u pismu.

Srbija i dalje predstavlja jedno od najplodnijih tla u Evropi za tužbe protiv novinara kao odmazdu za njihov rad. Neprepoznavanjem prijetnji koje nose SLAPP tužbe, posljednja sudska odluka šalje zabrinjavajući signal svim srbijanskim novinarima koji istražuju osjetljiva politička pitanja.

Saopćenje potpisuju Evropska federacija novinara (EFJ), Free Press Unlimited (FPU), Medijska organizacija jugoistočne Evrope (SEEMO), Fondacija Pravda za novinare, Institut za masovne medije, Koalicija za žene u novinarstvu (CFWIJ), Projekt izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), Indeks cenzure, ARTICLE 19, Građanske inicijative, Branitelji građanskih prava, Međunarodni PEN, OBC Transeuropa (OBCT) i Mreža SafeJournalists.

Izvor: MFRR

About The Author