PORODIČNA MANUFAKTURA – PRAVOSUĐE

Al Jazeerina emisija „Kontekst“, posvećena stanju u bh. pravosuđu, bila je odlična. Dinamičan razgovor s tri kompetentna sagovornika, bez Tegeltije, koji se nije odazvao pozivu

PORODIČNA MANUFAKTURA – PRAVOSUĐE

Al Jazeera Balkans: „Kontekst“, 30. novembra

TEGELTIJINI TVITOVI: Predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija nije se odazvao pozivu za gostovanje u emisiji o stanju bh. pravosuđa. Novinari „Konteksta“ iznose i traže činjenice, suočavaju različite stavove i postavljaju pitanja o ključnim problemima u pravosuđu, kao i o slučaju „Potkivanje 2“. Ali, ono što želi reći, Tegeltija može elaborirati u monolozima na RTRS-u ili objaviti na Twitteru. Oboje bez napornih novinarskih pitanja i prekidanja. Bez kontraargumenata i oponenata. Koliko je istinita njegova objava da OSCE nema mandat kritikovati rad VSTV-a, a koju su prenijeli mnogi mediji, gledaoci su čuli od gostiju „Konteksta“. Prema Dejtonskom sporazumu, u misiji ove organizacije je praćenje stanja ljudskih prava i procesa suđenja, pojasnila je šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec. Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci i profesor ustavnog prava Milan Blagojević potvrdio je da je to „apsolutna nadležnost OSCE-a“, da je saradnja s ovom organizacijom obaveza pravosudnih institucija. Nije to nikakva samovoljna interpretacija, nego „slovo Ustava“.

PRAVOSUĐE – PORODIČNA MANUFAKTURA: Izvještaj OSCE-a znakovitog naziva „Sindrom nekažnjivosti“ nije iznenadio Blagojevića. Ponašanje predsjednika VSTV-a je, kaže, nedopustivo, a pravosuđe je odavno postalo „porodična manufaktura“. Urednik portala Istraga Avdo Avdić, koji je objavio snimak na kojem se čuje kako Tegeltija obećava imenovanje sutkinje, govorio je o autentičnosti snimka. Na pitanje o tome kako popraviti stanje u bh. pravosuđu, Avdić rješenje vidi u smanjivanju moći VSTV-a, odnosno uvođenju njegove odgovornosti pred Parlamentom BiH. Sada 15 ljudi koji čine VSTV imenuje sve sudije i tužioce na svim nivoima u BiH što omogućava potpunu kontrolu nad pravosuđem, a da nikome ne moraju odgovarati za svoj rad. I Blagojević rješenje vidi u promjeni zakonske procedure o imenovanju sudija i tužilaca, te njegovoj depolitizaciji.

 

N1: „Pressing“, 25. novembra 

ETNICITET KAO PROFESIJA: U intervjuu Amira Zukića s Bogićem Bogićevićem fokus je bio na antifašizmu. Osim Dana državnosti BiH, povod su političke promjene u Sarajevu, odnosno Banjoj Luci. Nazire li se kraj nacionalističkom modelu? Mogu li se promjene desiti i u drugim sredinama u BiH? Bogićević kao umjereni optimista objašnjava da su etničke podjele duboko ukorijenjene, ne samo u narodima nego i u Ustavu, u kojem narod dominara nad građaninom. Osim toga, etnička politika je, kaže, mnogima u ovoj državi postala profesija u posljednjih 30-ak godina. Na promjene u Banjoj Luci, o kojima je Zukić zatražio komentar, gost je dao kratak, ali jasan odgovor: „Sve promjene treba ocjenjivati na osnovu rezultata, a ne riječi i obećanja. Rano je govoriti o tome, jer promjena ljudi ne znači dolazak boljih ljudi.“

BEZ PRIVILEGIJA: Budući da je gost 18 godina bio izvan političke scene, voditelja je opravdano zanimalo šta je presudilo da se nakon toliko vremena vrati u politiku. Ukazujući na probleme koje opterećuju Sarajevo, kao i na to kako teškoće mogu prerasti u konflikte, rekao je da mu je izazov doprinijeti ovom gradu. Na pitanje o očuvanju jedinstva „četvorke“ koja je ideološki raznolika, Bogićević kaže da „nikome ne misli pametovati“. Vjeruje da se odgovornim radom, bez očekivanja privilegija, mogu podstaći i drugi na savjesniji rad. Rješenje za nepotizam i nepravdu vidi u zaživljavanu pravne države.

JEDNOGLASNA PODRŠKA SARAJLIJA: Ovaj put emisija je sadržajno obogaćena anketom i prilogom. Na pitanje šta misle o Bogićevićevom prihvatanju kandidature za gradonačelnika Sarajeva, anketirane Sarajlije su saglasne da je on dobar izbor. Radi podsjećanja gledalaca, posebno mlađih, emitovani su i snimci sjednice Predsjedništva SFRJ odžane 1991. na kojoj je Bogićević glasao protiv toga da JNA uvede vanredno stanje kojim bi bila onemogućena secesija jugoslovenskih republika.

BNTV: „Crno na bijelo“, 29. novembra

NOVA ZADUŽENJA ZA SERVISIRANJE BUDŽETA RS-a: Urednici i novinari emisije nastavljaju se baviti ekonomskim i drugim krucijalnim temama za kvalitet života građana. Udarni je prilog o novim zaduženjima Vlade RS-a koja vode ka sve dubljoj finansijskoj dubiozi. Izjava Milorada Dodika o tome da je novi paket pomoći potreban zbog pandemije kritički je propraćena informacijama o krizi i prije Covida-19. Najoštrija kritika opravdano se odnosi na potpuno zanemarivanje realnog sektora. Objašnjeno je kako se novac od novih zaduženja neće ulogati u privredu niti očuvanje radnih mjesta u realnom sektoru, nego će se trošiti na servisiranje budžeta. O uzrocima i posljedicama takve ekonomske politike govorili su ekonomski analitičari Svetlana Cenić i Slaviša Raković.

OBESMIŠLJAVANJE FUNKCIJE GRADONAČELNIKA: Značajno vrijeme posvećeno je i Dodikovom obračunu s političkim neprijateljima najavljenom promjenom zakona radi ograničavanja nadležnosti gradonačelnika. Mišljenje o tome zatraženo je od više sagovornika: političkih analitičara, politologa, novinara, novoizabranih gradonačelnika Bijeljine i Banje Luke, opozicionih zastupnika. Gledaoci su iz više izvora čuli kako je takav prijedlog skandalozan, da će RS biti nedemokratsko društvo poput sjevernokorejskog, a funkcija gradonačelnika obesmišljena. Tvrdnju da je osveta u Bijeljini već počela, novinar Vladimir Kovačević obrazlaže informacijom o poništenju Odluke Vlade RS-a usvojene prije dva mjeseca kojom je upravljanje preduzećem „Grad“ povjereno gradu Bijeljina. Među izvorima nedostaje druga strana.

NOVI DOKAZI O SMRTI DRAGIČEVIĆA: Novinari nastavljaju pratiti slučaj ubistva Davida Dragičevića. Povod je ovaj put početak suđenja Davoru Dragičeviću, kojeg su za klevetu tužili ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač, njegov savjetnik i bivši načelnik Uprave za organizovani i teški kriminalitet u ovom ministarstvu Darko Ilić te bivši direktor Policije RS, a sada direktor Agencije za istrage i zaštitu Darko Ćulum. Novinari su ukazali na apsurdnost ovakvog razvoja događaja, fokusirajući se na nove dokaze s obdukcije tijela Davida Dragičevića. Advokat Ifet Faraget objašnjava šta oni znače i najavljuje nastavak pravne borbe za rasvjetljavanje ovog slučaja.

 

RTRS: „Pečat“, 26. novembar

DODIKOV HISTORIJSKI GOVOR: Hvalospjev Miloradu Dodiku zbog njegovog historijskog govora na sjednici Vijeća bezbjednosti UN-a. Dodik je, prema tumačenju urednice Nade Veletić, nakon 25 godina cenzure misionarski prenio glas istine diplomatama. Ne zaboravlja naglasiti kako ni Dragan Čović nije bio blagonaklon prema visokom predstavniku Valentinu Inzku. O kritikama predstavnika drugih država na Dodikov govor, vrlo šturo. Kratku izjavu Borislava Borenovića da je Dodika bilo mučno slušati Veletić je propratila izvještavanjem o dodvoravanju zapadnim moćnicima. Potom apeluje na jedinstvo, jer u ovakvoj interpretaciji, svako ko ne misli kao Dodik je neprijatelj srpskog naroda. Nakon priloga o Dodikovom briljiranju, uslijedio je slatkorječiv intervju s odlazećim ambasadorom Rusije u BiH Petrom Ivancovim.

KAKO ZAKONOM BLOKIRATI GRADONAČELNIKA: U prilogu o kohabitaciji, odnosno funkcionisanju gradskih vlasti u kojima gradonačelnik i većina u gradskim skupštinama pripadaju različitim strankama, fokus je bio na pobijanju izjava Draška Stanivukovića. Gledaoci su slušali o tome kako gradonačelnik ne može ništa realizovati bez podrške gradske skupštine. Prilog se ne bavi (ne)opravdanošću opstrukcija, niti funkcionalnošću lokalne vlasti, nego obrazlaganjem o tome kako se zakonski mogu sputati svi prijedlozi gradonačelnika. Izvori su jednostrani, a kritike upućene na račun Stanivukovićevih predizbornih obećanja. Novinari „Pečata“ ne pitaju novog gradonačelnika kako će ispuniti predizborna obećanja, nego emituju izjave predstavnika SNSD-a o njihovoj nerealnosti.

ZAKLJUČAK: Emisija „Kontekst“ posvećena stanju u bh. pravosuđu bila je odlična. Dinamičan razgovor s tri kompetentna sagovornika, bez Tegeltije, koji se nije odazvao pozivu. Na Dan državnosti BiH, gost „Pressinga“ dokazani antifašista Bogić Bogićević. Dok „Crno na bijelo“ kritikuje nova zaduženja i to bez ikakvih ulaganja u privredu, „Pečat“ ignoriše ekonomske probleme. O kohabitaciji izvještavaju obje televizije, ali je tumače potpuno različito. Nešto im je ipak zajedničko – jednostrani izvori.

About The Author

Arhiva

VIJESTI

Vijesti

Latest

NAJČITANIJE

Dnevni komentar, Dnevnici, Fake & Spin, Medijska i informacijska pismenost, Medijsko-političke analize, Naslovnica, Političke emisije, Twitter iz dana u dan

Latest