FTV: STAV VLADE FBiH DOMINIRA U VIJESTIMA O PROBLEMIMA GRADNJE AUTOPUTA
25. mart 2026. – 31. mart 2026.
JEDNOSTRANO O GRADNJI AUTOPUTA: Vlada bh. entiteta FBiH objavila je da su u ponedjeljak izmirena dugovanja kompanijama koje grade autoput na koridoru Vc. Ranije su ove kompanije obavijestile entitetske vlasti da obustavljaju radove na izgradnji autoputa zbog ogromnih dugovanja. U centralnoj informativnoj emisiji FTV je objavio: “Nakon informacija da su kompanije Čengiz i Euroasfalt obustavile radove na koridoru Vc zbog problema sa finansiranjem koje osiguravaju međunarodni kreditori, iz Vlade Federacije poručuju da izgradnja koridora Vc ni u jednom trenutku nije dovedena u pitanje. Kašnjenje isplata nastalo je zbog proceduralnih pitanja unutar kreditnih aranžmana, a ne zbog prekida finansiranja ili nedostatka sredstava.“ U istoj vijesti je navedeno da je entitetska vlada negirala navode da su kreditori poput EBRD-a i EIB-a tražili smjenu aktuelne uprave Autocesta FBiH. Ova vijest je nastavak kontinuiranog, jednostranog izvještavanja entitetskog emitera o problemima finansiranja i izgradnje autoputa. U ranijim analizama naveli smo da je FTV objavljivala stavove entitetskog premijera, ali ne i druge informacije ili stavove drugih uključenih. Primjerice, gledaoci nisu mogli saznati šta o navodima o obustavi finansiranja kažu finansijeri jer stavovi EBRD-a i EIB-a nisu se mogli naći u emitovanom sadržaju. To se moglo saznati iz drugih medija, ali ne i u programu javnog emitera. Slično je i s ovom informacijom. Vlada kaže da su obaveze izmirene, ali nema informacije o tome da li su izvođači dobili novac te da li su nastavili radove. Vijest je pokrivena kadrovima na kojima se vidi da su radovi u toku, ali nigdje nije naglašeno da li su to aktuelni ili arhivski snimci. S obzirom da je u ponedjeljak veći dio BiH još bio pod snijegom, a na snimcima je vrijeme sunčano, može se zaključiti da se radi o arhivskim snimcima. Pitanje je da li se radi o namjernoj manipulaciji kako bi se gledaoci doveli u zabludu ili FTV nije imala resurse da pošalje ekipu na gradilište i snimi radove!? Također, u ovoj vijesti objavljeno je: “Podsjećamo da su aktuelne istrage pokrenute nakon što je trenutna uprava javnog preduzeća autoceste Federacije BiH podnijela 14 krivičnih prijava koje se odnose na period 2019.-2023. godine.” Druge istrage koje provodi Ured evropskog tužitelja, a koje se odnose na period aktuelne uprave, nisu pomenute. Upravo su ove istrage, kako je ranije objavljeno u nizu drugih medija, razlog zbog kojeg su kreditori obustavili isplate.
NASILJE U MOSTARU: Grupa huligana koje je policija identificirala kao pripadnike jedne navijačke grupe napala je i ozlijedila nekoliko osoba za koje se vjeruje da su pripadnici druge navijačke grupe. Incident se desio u Mostaru, a snimili su ga građani. Vrlo brzo poslije ovog snimka, u javnosti se pojavio još jedan, također zabilježen u Mostaru, na kojem se vidi kako se prodavačica bori s pljačkašem koji ima automatsku pušku. Ova dva incidenta koji su uznemirili javnost u cijeloj zemlji bili su povod da FTV uradi prilog o pogoršanju sigurnosne situacije, uzrocima i rješenjima. Ideja dobra, izvedba i ne baš. Sagovornici u prilogu su ministar unutrašnjih poslova HNK, stručnjak za sigurnost i mnogo građana Mostara. Ministar može biti jedan od sagovornika, ali ne u ulozi koja mu je dodijeljena u ovom prilogu. U prvoj izjavi iznosi operativne policijske podatke o istrazi, iako nema nikakve operativne nadležnosti nad policijom. U drugoj govori o neadekvatnoj kaznenoj politici prebacujući odgovornost na druge čime ostaje neodgovorno pitanje šta uraditi da se ovakvi incidenti ne ponove. Stručnjak kao uzrok također vidi praksu nekažnjivosti uključenih u ranije incidente. A građani opet imaju niz različitih stavova i mišljenja. Prilog izgleda kao da je urađen na način da je autor otišao na press konferenciju na kojoj je bio ministar unutrašnjih poslova, potom nazvao jednog stručnjaka i snimio anketu te sve to ubacio u priču. Rezultat je prilog koji nema novinarski ugao, u kojem nije odgovoreno niti na jedno pitanje i iz kojeg gledaoci nisu saznali ništa novo.
OSNIVAČ NAPUSTIO NiP: “Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović objavio je da je napustio stranku Narod i pravda. U objavi na svom Facebook profilu Ademović je naveo kako napušta sve stranačke funkcije. Oglasio se i lider NiP-a Elmedin Konaković. Među ostalim, kazao je kako je sa Ademovićem prošao kroz teško razdoblje nastanka i razvoja stranke, izražavajući žaljenje zbog njegove odluke.” Ovako glasi vijest emitirana u nedjeljnom Dnevniku FTV-a o odluci Kemala Ademovića da napusti stranku čiji je jedan od osnivača. Gledaoci mogu, ali ne moraju znati, da je prije napuštanja ove stranke Ademović bio prvi zamjenik predsjednika te da je, kao što smo naveli, jedan od osnivača i jedan od ključnih aktera nastanka ove političke organizacije. Više puta smo naveli da je kontekst izuzetno važan pri pisanju i uređivanju medijskog sadržaja. Kao što smo rekli, gledaoci mogu, ali ne moraju znati ulogu i značaj određenog političkog dužnosnika u političkoj organizaciji, ali mediji imaju obavezu da im daju dovoljno informacija o toj ulozi kako bi imali potpunu sliku. Ova vijest im to ne nudi. Naprotiv, površnom poznavaocu prilika moglo bi se učiniti da se radi tek o jednom u nizu dužnosnika koji je odlučio promijeniti stranku. Ademović to nije i zato je ovo tema koja je zaslužila više informacija, jasniji koncept ali i pojašnjenje da su delegati u Domu naroda Parlamenta BiH nosioci mandata pa da izlazak iz stranke ne znači gubitak mandata, nego da ta stranka ostaje bez jednog mandata. To je izuzetno važno jer skoro cijeli aktuelni mandat svjedočimo blokadama u radu ovog parlamentarnog doma pa se, potencijalno, svaka promjena može odraziti i na njegov rad.
Ocjena: 5
BHT1: SLIJEDI LI ODGODA IZBORA U BiH?
25. mart 2026. – 31. mart 2026.
DA LI ĆE OPĆI IZBORI U BIH BITI ODGOĐENI: Naredni opći izbori u BiH trebali bi biti održani prve sedmice u oktobru ove godine. Trebali bi to biti prvi izbori na kojima će se primjenjivati tzv. moderne izborne tehnologije odnosno sistem za biometrijsku identifikaciju birača i skener glasačkih listića. Primjena ovih tehnologija trebala bi spriječiti izborne nepravilnosti poput glasanja osoba koje uopće nisu izašle na izbore, malverzacija s brojanjem glasova, ubacivanje popunjenih glasačkih listića u kutije i slično. Proces nabavke ove opreme ušao je u posljednju fazu, izabran je ponuđač te teče rok za žalbu. Da li je manje od šest mjeseci dovoljno da se nabavi i instalira ova oprema te osposobi osoblje za promjenu ovih tehnologija niko sa sigurnošću ne može reći. Pokušali su to istražiti i novinari BHT1. Rezultat je vrlo pristojan prilog u kojem smo vidjeli da opozicija iz bh. entiteta RS-a podržava ideju odgode izbora ako ovi sistemi ne budu spremni za upotrebu. Zbog niza utvrđenih nepravilnosti na ranijim izborima, predstavnici opozicije ne vjeruju da bi izbori bez primjene novih tehnologija bili pošteni, pa im je odgoda sasvim prihvatljivo rješenje. Autor priloga ide tragom ove ideje i gledaocima vrlo brzo postaje jasno da će do odgode teško doći ukoliko se u cijelu priču ne uključi visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH. Za odgodu je potrebna izmjena izbornog zakona, a predstavnici SNSD u parlamentu mogu blokirati te promjene. Upravo su kadrovi ove stranke u proteklom periodu na sve načine opstruirali proces uvođenja modernih izbornih tehnologija. U tome ih je ranije spriječio visoki predstavnik, a da li će ponovo intervenirati i odgoditi izbore trenutno nije poznato. Svi aspekti ove priče su posloženi u prilogu koji, bez obzira na dužinu trajanja, nije izgubio na dinamičnosti, a tokom trajanja priloga prepoznavao se jasan novinarski ugao.
ODLUKE USTAVNOG SUDA BiH: Ustavni sud BiH protekle sedmice održao je dvodnevno zasjedanje na kojem je donio niz odluka. Najviša sudska instanca u našoj zemlji, između ostalog, poništila je niz odluka vlasti bh. entiteta RS od nacrta entitetskog ustava do zakona kojima se otimaju nadležnosti države. Ustavni sud BiH nastavio je dakle praksu da iz pravnog sistema briše pravne akte različitog ranga koje su u procesu koji je, prema ocjeni velikog broja stručnjaka, imao sve odlike rušenja ustavno-pravnog poretka usvojile vlasti RS-a. Radi se o izuzetno važnom procesu koji i ne izaziva zasluženu pažnju medija i javnosti. BHT1 je jedan od izuzetaka koji dosljedno prati i izvještava od odluka Ustavnog suda BiH. Tako je bilo i prošle sedmice. U centralnim informativnim emisijama oba dana zasjedanja Ustavnog suda izdvojen je značajan prostor za izvještavanje o svim donesenim odlukama. Urađeno je to kroz, čini se, snimljena javljanja reportera koji su nabrojali sve ključne usvojene odluke. Iako postoji zamjerka, onda je to način prezentacije urađenog na sjednici Ustavnog suda BiH. Reporteri su, žargonski rečeno, u kameru govorili o odlukama i trudili se pojasniti ih, a dijelovi su bili pokriveni arhivskim snimcima sjednica Ustavnog suda BiH te drugim kadrovima koji ilustriraju donesene odluke. Gledaoci se u ovakvim formama lako izgube jer izgovoreni sadržaj zvuči bezlično i kruto. Možda bi efektniji način bio izdvojiti jednu ili dvije najvažnije odluke te ih tematski obraditi, a za ostale uraditi grafičku prezentaciju.
RUDARI U ŠTRAJKU GLAĐU: Rudari rudnika Nova Ljubija u Prijedoru stupili su u štrajk glađu jer je za tu kompaniju, kako kažu u sindikatu, pokrenut predstečajni postupak, a proizvodnja obustavljena. Radnici se plaše da to znači da im neće biti isplaćene ni zarađene plaće te da su male šanse da proizvodnja bude nastavljena. BHT1 je o ovom štrajku izvještavao kroz živo javljanje svog reportera. Problemi rudara u Prijedoru bili su dio dnevničkog bloka u kojem je emitiran prilog o mogućem gašenju proizvodnje u zeničkoj željezari. To je logična urednička odluka jer su ove dvije kompanije ovisne jedna o drugoj. Željezara je već godina najveći kupac rude iz Prijedora. Novinari su u oba slučaja izvijestili o novim informacijama u obje kompanije, ali je emitirano i sasvim dovoljno informacija koje omogućavaju gledaocima da imaju potpunu sliku o posljedicama gašenja ove dvije kompanije. Primjerice, u željezari u Zenici radilo oko dvije hiljade osoba, ali je s tom kompanijom povezano desetine drugih firmi te ukupan broj radnika koji bi mogli osjetiti posljedice gašenja premašuje 11.000. Također, gašenje proizvodnje u ovim kompanijama znači i značajan gubitak za entitetske željeznice, elektroprivrede… Sve je to fino pojašnjeno u par minuta dnevnika BHT1.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
Snijeg i kiša koji su padali u cijeloj zemlji krajem prošle sedmice izazvali su probleme u više mjesta. U nekim mjestima poplavljeni su objekti, dok je u drugima došlo do prekida snabdijevanja električnom energijom. Oba emitera uradili su veoma dobar posao izvještavajući o problemima izazvanim poplavama. Gledaocima su pružili dovoljno jasnih, preciznih i korisnih informacija o stanju u nepogodama pogođenim mjestima, mjerama koje vlasti poduzimaju te svim ostalim aspektima ove priče. Oba emitera posvetila su približno jednaku pažnju ovim događajima, pokrivanje su odradili na sličan način i u oba slučaja može se reći da se radi o uglavnom profesionalnom pristupu.
BHT1 i FTV imali su vrlo sličan pristup i kod izvještavanja o posljedicama rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. U tim su prilozima gledaoci mogli saznati da rast cijena nafte izaziva lančanu reakciju pa je izvjestan rast cijena većine proizvoda i usluga od osnovnih životnih namirnica preko taksi usluga do usluga brze pošte. Ukratko, sve ili skoro sve će poskupjeti. Problem je što su svi ovi prilozi izgledali kao opis stanja ili priprema gledalaca na neminovno poskupljenje. U prilozima oba emitera nedostajalo je da, uz jasno navođenje uzroka problema, bude jasno adresirana i odgovornost domaćih institucija za ublažavanje posljedica rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Dio priča u tom segmentu bio je fokusiran na odbijanje ukidanja akciza, a mogle su se čuti i uopćene rečenice da ostale zemlje nešto i poduzimaju, domaće vlasti rade jako malo. Bilo bi korisno čuti šta su druge zemlje uradile da ublaže posljedice, da li postoje neke zajedničke mjere koje mogu poduzimati zemlje regije ili EU, koje su druge mjere na raspolaganju domaćim vlastima… Prilozi su, dakle, korektni i građani su u ovim pričama mogli vidjeti otprilike ono čemu svjedoče svakodnevno.
U nedjelju su u nekoliko mjesta u Srbiji održani lokalni izbori. U toj zemlji praksa je da se izbori za odbornike u lokalnim skupštinama ne održavaju istovremeno u cijeloj zemlji. Zbog toga su predstavnici EU aktuelnu vlast u Srbiji često optuživali da se bavi migracijom birača, a aktivisti su u prošlosti znali pronaći primjere desetina osoba s prebivalištem u trafostanici i sličnim objektima. Ovo je samo mali primjer optužbi za neregularnost izbornog procesa za koje opozicija optužuje vlast, a ispravljanje ovih nepravilnosti dio je zahtjeva studenata u blokadi i građana koji duže od godinu dana protestuju u Srbiji. U takvoj atmosferi i izbori u malim mjestima izazivaju dodatnu pažnju. Posebno ako ih prate incidenti kao što je to bio slučaj s nedjeljnim. BHT1 ovim je izborima posvetio skromnu pažnju, tek nekoliko vijesti o tome. S druge strane, FTV je mnogo detaljnije informisao svoje gledaoce o dešavanjima tokom izbornog dana u susjednoj zemlji. Prilozi o tim izborima bili su sasvim korektni.
Plus sedmice
FTV
Vlada bh. entiteta RS-a zadužila se posredstvom Londonske berze za oko milijardu KM uz kamatu od preko šest odsto. FTV je uradila jako dobar prilog o ovom zaduženju u kojem je autor uspio da ovaj proces dovoljno pojednostavi i učini ga razumljivim gledaocima, a da istovremeno cijela priča ne bude banalizirana. Uz to, dio sagovornika je objasnio da su najave entitetskih zvaničnika o velikom uspjehu u ovom procesu jednostavno netačne jer će dio novog zaduženja biti iskorišten za vraćanje ranijeg kredita koji je uzet pod mnogo povoljnijim uslovima.
BHT1
Sarajevo je bilo domaćin zanimljivog IT samita koji je, između ostalog, okupio i mlade stručnjake iz ove oblasti. Prilog o ovom samitu je urađen jako lijepo posebno jer je značajan prostor u centralnoj informativnoj emisiji izdvojen i za ovakve priče.
Minus sedmice
FTV
Nastavljena je praksa najava posjeta zvaničnika BiH i susreta s dužnosnicima drugih država. Prošle srijede tako je kao vijest emitirana najava posjete predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto Vatikanu i susreta s Papom Lavom XIV. Radi se, naravno, o važnoj posjeti, ali sama najava posjete nije vijest.
BHT1
Ustavni sud bh. entiteta RS-a neustavnim je proglasio pravilnik o sufinansiranju troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi na području Banjaluke. U istoj vijesti navedena je još jedna rečenica iz saopštenja entitetskog ustavnog suda i to je to. Ni slova o tome šta ova odluka znači u praksi, šta znači za djecu koja borave u ovom vrtiću, kako će se odraziti na funkcionisanje predškolskog sistema u tom gradu… Niz suhoparnih administrativnih rečenica kopiranih iz saopštenja neke institucije nije vijest. Ako saopštenje nije jasno te traži dodatne provjere, onda se vijest ne objavljuje dok se ne prikupi dovoljno informacija.
