POLITIKA I TV EMISIJE: Ko je najveći neprofesionalac među voditeljima?

Kvalitet i relevantnost ovdašnjih političkih emisija kvari „Telering“ poltronskim odnosom voditelja prema sagovornicima i neprofesionalnim reagiranjem na njihove tvrdnje. Ostali su se trudili izvući što bolje odgovore od gostiju

POLITIKA I TV EMISIJE: Ko je najveći neprofesionalac među voditeljima?
Foto: Analiziraj.ba

AL JAZEERA BALKANS: „Kontekst“, 22. novembar

ZAVOD PAZARIĆ: Nepodnošenje ostavke resornog ministra Veska Drljače, ignorisanje izvještaja ombudsmena o alarmantnom stanju u zavodima u kojima borave osobe sa smetnjama u razvoju, zloupotrebe prethodnog menadžmenta Zavoda Pazarić, te smjena direktora Redžepa Salića koji je upozorio na te zloupotrebe – sistemski su propusti u institucionalnom zbrinjavanju djece i omladine s mentalnim smetnjama u BiH kojima je Irena Kuldija počela emisiju (urednica Žana Kovačević). Pažnja gledalaca privučena je i odgovorima Sabine Ćudić iz druge emisije AJB u kojima govori o autentičnosti snimaka koje je objavila, te o lošoj kadrovskoj politici i nenamjenskom trošenju novca u Zavodu. Nakon kontekstualizovanja teme, Kuldija je zatražila odgovore od svojih gostiju. Je li bilo očekivano da nakon zloupotreba novca namijenjenog štićenicima, što je utvrdila PU FBiH, odvođenja štićenika da rade na privatnim objektima bivšeg direktora, te objavljenim snimcima vezivanja djece, resorni ministar podnese ostavku – pitala je šeficu Ureda UNICEF-a u BiH Rownak Khan. Budući da Khan, kako je rekla, nije u poziciji odgovoriti na to pitanje, voditeljica ga je dobro preformulisala pitajući: „Ima li Vlada odgovornost za to što godinama niko ništa ne preduzima?“ Pitala ju je i to da li se dosad susretala sa slučajevima da Vlada ignoriše upozorenja institucije za zaštitu ljudskih prava o njihovim drastičnim kršenjima. Boljem razumijevanju problema doprinijela je i izjava ombudsmenke za ljudska prava u BiH Jasminke Džumhur.

ZAŠTITA DJECE OD SAMOPOVREĐIVANJA: Odgovarajući na pitanje o eventualnoj krivičnoj odgovornosti zbog fiksacije djece, stručni saradnik za prava osoba s mentalnim poteškoćama Lazar Stevanović (Srbija) upozorio je da bi insistiranje na krivičnoj odgovornosti moglo skrenuti pažnju s potrebe unapređenja socijalnih politika i praksi. Na krucijalno pitanje – šta kaže struka o fiksaciji djece radi sprječavanja samopovređivanja, gledaoci, nažalost, nisu dobili odgovor. Naime, iako je postavljeno u emisiji, defektolog Selmir Hadžić je priznao da ono nije iz njegove oblasti. Pripada (neuro)psihijatriji. Kako ni u ovoj emisiji nije bilo mišljenja (neuro)psihijatara, bez odgovora je ostalo i pitanje o procedurama primjene fiksacije, preporučenim metodama u slučajevima samopovređivanja i agresivnosti, te njihovoj dostupnosti u BiH.

 

N1: „Pressing“, 20. novembar

ČIJI JE DODIK? Hoće li Program reformi BiH biti prihvatljiv za NATO? Jesu li čelnici opozicije iz RS-a u pravu kada kažu da vojna neutralnost ovog bh. entiteta više ne postoji? Zašto ministar Dragan Mektić kaže da će Bošnjaci tek sada saznati šta im sprema SNSD? Kakva će biti politička budućnost Milorada Dodika? Ovo su samo neka od pitanja o kojima je Amir Zukić razgovarao sa direktorom Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljanje Zijadom Bećirovićem. Za razliku od oprečnih izjava političara čije se tumačenje ovog dokumenta drastično razlikuje u RS-u, ali i FBiH, zavisno od toga pripadaju li vladajućim ili opozicionim strankama, gledaoci su mogli čuti i stručno mišljenje. Nakon Bećirevićeve tvrdnje da se Dodik ovim vraća Amerikancima kao svojim političkim roditeljima, Zukić je zatražio njenu argumentaciju. Podsjećajući i na izjavu ruskog ambasadora u BiH o tome da Program reformi BiH nije ANP, voditelj je pitao zašto bi Rusi pomagali Dodiku ako je on američki igrač. Zukić je u svakom momentu pažljivo slušao i reagovao na odgovore gosta, pa je od njega zatražio da pojasni i to kako se Dodikova bahatost uklapa u manire američke političke škole koje je Bećirović kod njega prepoznao.

ZAŠTO JE BOSNA „TEMPIRANA BOMBA“? Koncizna pitanja i konkretni odgovori rezultovali su razgovorom o zanimljivim temama, pa i o odnosima u regionu budući da se gost bavi balkanskim studijama. „Zašto bi BiH ušla u tzv. ‘mini Šengen’ kada nije riješeno pitanje njenih granica sa Srbijom?“; „Je li Vučić ključna politička figura na Balkanu?“; „Kako komentarišete stav desničara u Evropi da države s većinskim muslimanskim stanovništvom poput BiH ne mogu biti dio EU jer ne pripadaju kršćanskom klubu?“; „Zašto je Emmanuel Macron rekao da je BiH tempirana bomba?“; „Može li dolazak migranata u BiH postati veliki politički problem?“. Bećirović je rekao da je odnos EU prema BiH licemjeran, objašnjavajući kako se od ove i država regiona traži da ispune uslove koje u ovom trenutku, prema studijama, ne može ispuniti 15 država Unije.

 

RTRS: „Telering“, 20. novembar

POLTRONSTVO U RINGU: Mato Đaković je gosta predstavio samo imenom i prezimenom – Siniša Karan. „Njegovu funkciju neću reći jer mislim da zaslužuje mnogo više, i to sam javno rekao u ovom studiju.“ Vrijedi li nakon ovakvog poltronstva uopće analizirati „Telering“? To ćemo, ipak, uraditi, jer RTRS je entitetski javni servis na kojem novinarske anomalije ne bi smjele ostati neprimijećene. Karan je generalni sekretar Vlade RS-a, član SNSD-a i blizak Dodikov saradnik. U emisiji je objašnjavao kako Program reformi BiH nije dokument koji uvodi RS u NATO, kako je nefunkcionisanje državne vlasti dokazalo koliko je RS samoodrživa, da je BiH sa dva entiteta nova država stvorena u Daytonu, te da visoki predstavnik pogrešno tumači Dejtonski sporazum. U „Teleringu“ je i ovaj put izostao aktivan odnos voditelja prema odgovorima sagovornika, demonstrirajući još jednom neusklađenost sadržaja emisije s njenim nazivom. Evo šta je, između ostalog, kazao Đaković: „Ko je visokom predstavniku dao titulu tumača Dejtonskog sporazuma?“; „Ono što Vi govorite navodi me na zaključak da Dodik nije prekršio nijednu Odluku NSRS-a“; „Opozicija tvrdi drugačije“; „Svi čekaju neke dvije milijarde već 13 mjeseci. Ima li stvarno negdje tog novca za razvoj RS-a i FBiH?“.

 

BNTV: „Izazovi“, 22. novembar

MAĆEHINSKI TRETMAN NAJSIROMAŠNIJIH OPĆINA: Odluka Vlade RS-a od 31. oktobra da najnerazvijenijim općinama u tom entitetu dodijeli po 1000 KM za nabavku materijalno-tehničke opreme bila je povod za gostovanje načelnika četiri općine iz te kategorije. Od 19 najsiromašnijih, u „Izazovima“ su gostovali načelnici Berkovića, Petrovog, Istočnog Starog Grada i Lopara. Ovako mizerni iznosi opravdan su razlog za novinarsko propitivanje kriterija po kojima se troši javni novac i problematizovanje odnosa vlasti prema najsiromašnijim dijelovima RS-a. Voditelji Ljiljana Faladžić-Jekić i Vukašin Nedeljković otvorili su emisiju pitajući goste šta im znači pomoć Vlade od 1000 KM, da bi potom prešli na pitanja u kojima su eksplicirali svoj stav o tome. „Kako na život u Vašoj općini utječe maćehinski odnos Vlade RS-a?“ Gosti su govorili o brojnim problemima i ekonomskoj zaostalosti njihovih lokalnih zajednica. Faladžić-Jekić je konstatovala da ti problemi Vladu očito ne zanimaju. Da bi to potkrijepila, navela je kako u Berkovićima ne postoje čak ni kiosk, kao ni pekara. „Kako toga nema u 21. vijeku?“, pita se.

Koliko god da su ova pitanja opravdana, a gosti relevantni sagovornici, sva četvorica predstavljaju jednu stranu – siromašne općine. Bilo bi mnogo svrsishodnije da su u emisiju pozvani i predstavnici vlasti i da ih se pitalo o kriterijima po kojima raspoređuju javni novac, odnosno odlučuju o projektima i regijama u koje investiraju.

ZAKLJUČAK: U „Kontekstu“ je razgovarano o važnoj temi s tri relevantna sagovornika. U uvodu su koncizno detektovani sistemski problemi u institucionalnom zbrinjavanju djece i omladine s mentalnim smetnjama u BiH. Boljem razumijevanju problema, kao i dinamici emisije doprinijele su i izjave Sabine Ćudić i Jasminke Džumhur. O osjetljivoj temi kakva je briga o mentalno bolesnoj djeci obavezno bi trebalo tražiti i mišljenje psihijatara. U „Pressingu“ je i ovaj put od sagovornika opravdano traženo da svoje tvrdnje konkretnije potkrepljuje. Zadatak novinara je da procjenjuje argumentaciju sagovornika i svojim pitanjima podstiče konkretnije odgovore. U „Teleringu“, i ovaj put, prostor samo za predstavnike vlasti. Umjesto kritičkog propitivanja sagovornika, poltronstvo. Iako su u „Izazovima“ ugošćena četiri sagovornika, svi pripadaju istoj strani. Predstavnike druge strane trebalo je pitati o strategijama razvoja različitih regija RS-a, kriterijima investiranja u njih, te rješenjima za probleme koji prevazilaze ovlasti i resurse lokalnih zajednica.

Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja

About The Author