N1: “Pressing”, 30. aprila

KORUMPIRANI POLITIČARI, ALI I TUŽITELJI: Izvještaj o stanju u pravosudnim institucijama BiH, koji će uskoro objaviti Privremena istražna komisija Predstavničkog doma PSBiH, “odjeknut” će u javnosti. Bar je tako najavio predsjednik Komisije i zastupnik Naše stranke u državnom parlamentu Damir Arnaut odgovarajući na pitanja Amira Zukića o procesuiranju korumpiranih političara, ali i tužilaca i sudija povezanih s njima. Iako je Zukić pitao za sadržaj izvještaja i konkretna imena u njemu, Arnaut kaže da još ne može otkrivati detalje. Zato je novinar preformulisao pitanja pokušavajući ipak dobiti konkretnije odgovore. Nudi li Izvještaj dokaze za ono o čemu se u javnosti godinama priča – da su nosioci najviših pravosudnih funkcija u državi pod direktnom političkom kontrolom? Je li Gordana Tadić bila pod utjecajem HDZ-a, a Milan Tegeltija SNSD-a? Od Arnuata smo čuli da nema dokaze za to, pa je pričao o tome kako su prije 12 godina evropske institucije svrstavale pravosuđe u BiH među najboljim u Evropi, da bi danas bilo među najgorima. Zukića, naravno, zanima zašto je tako, a Arnaut glavni uzrok vidi u političkom utjecaju na pravosuđe.

PROCESUIRANJE DODIKA? Bilo je više aktuelnih pravnih tema zbog kojih je Zukić pozvao Arnauta u emisiju: saslušanje Dodika u Tužilaštvu BiH, Arnautov prijedlog izmjena Izbornog zakona, krivična prijava protiv Rajka Vasića zbog prijetnje da će minirati BHRT. Iako gost nije naročito optimističan, smatra da je Dodik nervozan zbog promjene u Tužilaštvu. Za razliku od ranijeg stava Tužilaštva BiH kako se ne mogu procesuirati slučajevi visoke korupcije, nada se da će Tužilaštvo s novim ljudima na čelu istrajati u tome. Na osnovu razgovora sa stranim diplomatama, Arnaut najavljuje da se očekuje da će Rusija u novembru ove godine u Vijeću sigurnosti UN-a uložiti veto na dalji angažman Ureda visokog predstavnika u BiH.

ZAŠTO ČETIRI NIJE TRI: Pokušavajući opravdati to što je SDA pomogla HDZ-u i SNSD-u da u Domu naroda imaju po četiri umjesto po tri delegata, Bakir Izetbegović je prilikom ranijeg gostovanja u “Pressingu” objašnjavao kako je svejedno jesu li u toj instituciji po tri ili po četiri kandidata ovih stranaka. Zukić je iskoristio priliku da pita Arnauta zašto to nije svejedno. Gost je objasnio na koji način je SDA omogućila HDZ-u i SNSD-u da imaju većinu od osam glasova i tako spriječe usvajanje zakona o sukobu interesa, kao i druge zakone po evropskim standardima.

KO ĆE POBIJEDITI IZETBEGOVIĆA? Iako je cjelokupan odnos Zukića prema Arnautu bio blaži nego prema visokopozicioniranim političarima većine drugih stranaka, nezgodna pitanja nisu izostala. Doduše, u manjem broju i slabijeg intenziteta. Među njima su bila ona koja su se odnosila na neslaganja između Naše stranke, SDP-a i NiP-a u pogledu izbora kandidata “Trojke” za Predsjedništvo BiH, kao i nedjelovanje u sredinama s većinskim srpskim ili hrvatskim narodom. Na pitanje o tome koji kandidat “Trojke” može pobijediti Izetbegovića, Arnaut odgovara da “svako može pobijediti Izetbegovića”. Arnaut je ovim zapravo izbjegao odgovor jer se pitanje nije odnosilo na afere i nerad SDA, nego na kapacitet “Trojke” da se usaglasi oko kandidata koji bi mogao osvojiti dovoljno glasova u utrci za Predsjedništvo.

OBN: “Debata tjedna”, 31. marta

ĆAMILI U SREBRENICI I VOJINI U BANJOJ LUCI: Zvonko Komšić je i ovaj put za sagovornike odabrao donekle atipične osobe iz političkog života BiH: Ćamila Durakovića, koji je prošle godine smijenjen s pozicije predsjednika SO Srebrenica, i Vojina Mijatovića, potpredsjednika SDP-a BiH. Podsjećanja radi, Durakovićevu smjenu je najavio Dodik nakon što je ovaj podnio krivičnu prijavu protiv novinara RTRS-a Branimira Đuričića zbog negiranja genocida u Srebrenici. Najavljeno – učinjeno! S druge strane, Mijatović je često etiketiran kao “izdajnik” svog naroda ili “muslimanski plaćenik”. Zato je jednostavno novinarsko pitanje “Kako je biti Ćamil u Srebrenici i Vojin u Banjoj Luci?” vrlo svrsishodno. Duraković nema dilemu da je uprkos tome što on pripada narodu koji je diskriminisan u RS-u, Mijatoviću ipak teže, jer je “teško Srbinu u Banjoj Luci raditi u interesu države”.

BEZ ALTERNATIVE U RS-u: Gosti su neuvijeno govorili o “sarajevocentričnosti” zvaničnika i institucija u glavnom gradu BiH, licemjerju EU-a prema BiH zbog pritiska da se usvoje izmjene Izbornog zakona po mjeri HDZ-a, pokušaju ubijanja građanske BiH elektorskim izbornim sistemom, odnosu prema Srebrenici, neizvjesnom kandidatskom statusu BiH i zloupotrebi etničkih identiteta za prikrivanje kriminala. Zato novinar nije ni morao postavljati mnogo pitanja, a debata je opet bila relevantna i zanimljiva, s nenametljivim novinarskim usmjeravanjem. U kontekstu odnosa EU-a prema BiH, gosti su zgroženi njenom pasivnošću. Duraković ne vidi alternativu vladajućim strankama u BiH. Razočaran je i opozicijom. Zato Komšić precizira: jesu li Stanivuković i Trivić bolji ili gori od Dodika? Gosti smatraju da su po svom stavu prema državi čak i gori.

BNTV: “Crno na bijelo”, 26. marta

PUSTOŠENJE ŠUMA RS-a: Iako privatna preduzeća duguju oko 10 miliona KM Šumama Republike Srpske, u ovom javnom preduzeću ignorišu novinarske upite o tome kako će naplatiti dugovanja. Vjerovatno nikako, jer većina tih privatnih preduzeća je bila fiktivna i više ne postoje, saznaje autor priloga o uništavanju još jednog javnog preduzeća u RS-u. Zato je novinar Radoš Krstojević mišljenja i podatke prikupio od nezadovoljnih radnika, predstavnika sindikata, Transparency Internationala i portala Capital.ba, koji piše o finansijskim i ekonomskim aferama. Nezadovoljni drvoprerađivači iz nekoliko općina u RS-u pričaju o protežiranju preduzeća  Fabrika ambalaže Šipovo (FAŠ) i Oplenac na javnim tenderima, čiji vlasnici su i predstavnici u Skupštini općine Šipovo. Uprkos dugovima, šumsko gazdinstvo Gorica dalje im isporučuje oblovinu, a iz spomenutih preduzeća su odbili razgovor s novinarom. Štrajkovi upozorenja, gubici i dugovanja i u šumskom gazdinstvu Gorica (Kneževo). Uprava nijema na upite novinara, a Šume RS-a predmet istrage entitetskog Tužilaštva.

ZAKLJUČAK: Sadržajan prvi intervju Zukića s Arnautom. Mnogo pravosudnih tema koje zaslužuju pojašnjenje. Da je novinar i na nekim neprijatnim pitanjima više insistirao, vjerovatno bismo i na njih čuli konkretnije odgovore. U “Debati tjedna” Komšić nije  imao puno razloga za intervenisanje. Iako su Duraković i Mijatović uglavnom istomišljenici, emisija nije bila dosadna. Uglavnom zbog neuvijene kritike ne samo drugih nego i svoje stranke. U “Crno na bijelo” govorilo se o ekonomskom pustošenju RS-a isisavanjem novca iz javnih preduzeća. Ovaj put iz Šuma RS-a.