Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su na ovosedmičnoj sjednici u Sarajevu u prvom čitanju i po skraćenom postupku Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija Bosne i Hercegovine (P.Z.E.I.) kojeg je predložilo Vijeće ministara BiH.
Vijeće ministara BiH je jednoglasno utvrdilo prijedlog ovog zakona, s oznakom EI kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u ovoj oblasti.
Prijedlogom zakona, koji je pripremilo Ministarstvo pravde BiH, preuzimaju se odredbe Direktive (EU) 2019/1024 Evropskog parlamenta i Vijeća iz juna 2019. godine о otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi dokumenata javnog sektora u mjeri u kojoj to omogućava trenutni stadij integracijskog procesa BiH.
Principi na kojima se zasniva predloženi zakon usmjereni su, između ostalog, na jačanje transparentnosti i otvorenosti javne vlasti, slobodan i besplatan pristup informacijama uz pravovremenost i tačnost u njihovom objavljivanju te pojačava odgovornost institucija BiH u ovom procesu, tvrdi predlagač.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza, kadar HDZ-a, je kazao da je bilo potrebno napraviti 11 preporuka da bi ovaj zakon bio usklađen sa međunarodnim standardima, što je i učinjeno.
– Novim zakonom propisano je osam temeljnih načela ovog zakona – načelo transparentnosti, otvorenosti, slobode pristupa informacijama, načelo otvorene vlasti, pravovremenosti, tačnosti informacija, načelo jednakosti stranaka – kazao je Bunoza.
Kaže da je možda najvažnija novina u ovom zakonu što se propisuje proaktivna objava informacije, a što podrazumijeva da će se na internet portalima institucija morati objavljivati i ažurirati svi važni podaci o samoj instituciji.
– Do sada ste te informacije morali tražiti tako što podnosite zahtjev za pristup informacijama. Sada će svaka institucija, pod prijetnjom sankcije, morati to objavljivati i ažurirati na svojim internet stranicama – naveo je, između ostalog, ministar Bunoza.
No, Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama ranije je kritiziralo 16 organizacija civilnog društva, na šta su i podsjetili neki od državnih poslanika, a najviše jer sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti i nije u skladu s međunarodnim standardima i praksama.
U zajedničkom saopćenju 16 organizacija navodi se da je predlagač ovog zakona “evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo“, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja.
– Time je Ministarstvo pravde BiH pokušalo replicirati model iz Republike Hrvatske u kojoj je, za razliku od BiH, ustanovljena nezavisna institucija Povjerenika. Proširenjem liste izuzetaka u pristupu javnim informacija i bez dodatnih garancija za primjenu izuzetaka, mogla bi se pogoršati primjena prava na pristup javnim informacijama, čak i u odnosu na trenutno stanje – kazali su.
Za organizacije civilnog društva nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja – čak 90 dana u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa, a umjesto jačanja, umanjuje se uloga Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.
Članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH sa žaljenjem su konstatirale da je Ministarstvo pravde BiH ignoriralo više od 200 prijedloga i komentara koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresirane strane za vrijeme konsultacija o izmjenama Zakona tokom 2021. godine.
Tvrde da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, ali državni poslanici su nakon usvajanja ovog zakona izrazili zadovoljstvo jer zakon znači ispunjavanja uvjeta koje je EU postavila pred BiH na putu ka članstvu.
