Osnivač WikiLeaksa Julian Assange pušten je iz zatvora u Ujedinjenom Kraljevstvu i trebao bi otputovati kući u Australiju nakon što se izjasnio krivim po jednoj optužbi za kršenje zakona o špijunaži u Sjedinjenim Američkim Državama.
Assange (52) će se izjasniti krivim po jednoj tački optužnice za urotu za dobivanje i otkrivanje povjerljivih dokumenata američke nacionalne odbrane, prema podnesku pred Okružnim sudom SAD-a za Sjeverno Marijansko Otočje.
U ponedjeljak je pušten iz britanskog zatvora Belmarsh visoke sigurnosti i odveden na aerodrom odakle je odletio iz zemlje. Assange će se pojaviti na sudu u Saipanu, američkom pacifičkom teritoriju u srijedu ujutro gdje će biti osuđen na 62 mjeseca već odslužene kazne.
– Julian Assange je slobodan. Napustio je maksimalno osigurani zatvor Belmarsh 24. juna ujutro, nakon što je tamo proveo 1.901 dan. Visoki sud u Londonu odobrio mu je kauciju i pušten je na aerodrom Stanstead tokom poslijepodneva, gdje se ukrcao na avion i napustio Veliku Britaniju – napisao je Wikileaks u izjavi objavljenoj na X-u.
Video koji je Wikileaks objavio na X-u prikazuje Assangea odjevenog u plavu košulju i farmerke kako potpisuje dokument prije ukrcavanja u privatni avion. Vratit će se u Australiju nakon saslušanja, dodaje se u saopćenju Wikileaksa, pozivajući se na saslušanje u Saipanu.
– Julian je slobodan!!!! – njegova supruga Stella napisala je na X-u. “Riječi ne mogu izraziti našu neizmjernu zahvalnost VAMA – da, VAMA, koji ste se mobilizirali godinama i godinama da ovo ostvarite. HVALA VAM. hvala hvala.”
Assange je postao poznat pokretanjem Wikileaksa 2006. godine, stvarajući internetsku platformu za zviždače na kojoj ljudi mogu anonimno slati povjerljive materijale poput dokumenata i videa.
Snimak napada američkog helikoptera Apache na Bagdad, u kojem je ubijeno desetak ljudi, uključujući dva novinara, podigla je profil platforme, dok je 2010. godine objavljeno stotine hiljada povjerljivih američkih dokumenata o ratovima u Afganistanu i Iraku, kao i gomila diplomatskih depeša, čime je porastao rejting stranice.
Wikileaks je objavio materijale o mnogim zemljama, no upravo su ga SAD tokom administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2019. godine odlučile optužiti po 17 tačaka za kršenje Zakona o špijunaži.
Američki advokati tvrdili su da se urotio s Chelsea Manning, bivšom vojnom obavještajnom analitičarkom, koja je provela sedam godina u zatvoru zbog curenja materijala WikiLeaksu. Oslobođena je kada joj je američki predsjednik Barack Obama ublažio kaznu 2017. godine.
Optužbe su izazvale bijes, a Assangeovi pristaše tvrdili su da se, kao izdavač i glavni urednik Wikileaksa, nije trebao suočiti s optužbama koje se obično koriste protiv državnih službenika koji odaju informacije. Zagovornici slobode medija, u međuvremenu, tvrdili su da je optuživanje Assangea prijetnja slobodi govora.
– WikiLeaks je objavio revolucionarne priče o korupciji vlade i kršenju ljudskih prava, pozivajući moćnike na odgovornost za svoje postupke – naveo je Wikileaks u saopćenju najavljujući sporazum o priznanju krivnje.
– Kao glavni urednik, Julian je teško platio za ova načela i za pravo ljudi da znaju. Dok se vraća u Australiju, zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, borili se za nas i ostali potpuno predani u borbi za njegovu slobodu – napisali su.
Assange je prvi put uhapšen u Londonu 2010. godine na osnovu švedske potjernice koja ga je optuživala za seksualni napad. Uz dopuštenu kauciju do slučaja izručenja, Assange se sklonio u ekvadorsku ambasadu u Londonu 2012. godine nakon što je sud presudio da bi mogao biti poslan u Švedsku na suđenje.
Sljedećih sedam godina proveo je u malenoj ambasadi, a za to vrijeme švedska policija povukla je optužbe za silovanje prije nego što ga je policija Ujedinjenog Kraljevstva uhapsila pod optužbom da je prekršio uvjete izlaska iz zatvora. Assange je bio u zatvoru u Velikoj Britaniji dok je slučaj američkog izručenja prolazio kroz sudsku proceduru.
Sporazum o priznanju krivice od ponedjeljka dolazi kao pritisak na američkog predsjednika Joea Bidena da odustane od dugotrajnog slučaja protiv Assangea.
U februaru je australska vlada podnijela službeni zahtjev u tom smislu i Biden je rekao da će to razmotriti, što je potaknulo nadu među Assangeovim pristašama da bi njegove muke mogle završiti. U to je vrijeme australska vlada rekla da se Assangeov slučaj “predugo vukao i da se njegovim daljnjim boravkom u zatvoru ništa ne može dobiti”.
Glasnogovornik australske vlade odbio je odgovoriti na vijest o sporazumu o priznanju krivice, rekavši da “nije prikladno davati daljnje komentare” dok se postupak ne završi.
Assangeova majka, Christine, u izjavi za australske medije, u međuvremenu je rekla da je zahvalna što se “izazovi njezinog sina konačno približavaju kraju”, dodajući da to pokazuje važnost i snagu tihe diplomatije, rekla je u izjavi koju su prenijeli javni servis ABC i drugi mediji.
Jodie Ginsberg, izvršna direktorica Odbora za zaštitu novinara, rekla je za Al Jazeeru da je “oduševljena” viješću o očekivanom oslobađanju Assangea.
– Da je Julian izručen SAD-u i procesuiran prema Zakonu o špijunaži to bi imalo ozbiljne implikacije za novinare širom svijeta koji traže informacije od javnog interesa, povjerljive dokumente i koji ih potom objavljuju u javnom interesu – rekla je.
Podvukla je da Assange nije američki državljanin. On je australski državljanin i da je doveden u SAD i da je bio procesuiran, to bi moglo značiti da bi se novinar koji bilo gdje želi objaviti informacije o kršenjima ljudskih prava, kao što je to učinio Wikileaks, mogao naći u progonu i krivičnom gonjenju.
Dodala je da je nagodba o priznanju krivice način da Bidenova administracija spasi obraz, usred pojačanog pritiska da se Assange oslobodi, posebno iz Australije.
– Bidenova administracija su priznali krivicu za krivičnu prijavu, ali samo za jednu prijavu, naravno, a ne za 18 za koje je bio procesuiran i zbog kojih bi mogao biti suočen s ukupno 175 godina zatvora. Assange je pušten u svoju domovinu i sada će moći provoditi vrijeme s porodicom – dodala je.
Izvor: Al Jazeera
