RTRS: „Aktuelno“, 29. mart
MONOLOG PREDSJEDNICE RS-a: Oko tri minute. Toliko su u prosjeku trajali odgovori predsjednice bh. entiteta Republika Srpska Željke Cvijanović na pitanja novinarke Marijane Đurđević. Postavljeno je devet pitanja. Malo je to za polusatnu emisiju u kojoj je Cvijanović bila jedina sagovornica. Broj pitanja, naravno, nije presudan za kvalitet intervjua, ali on ukazuje na angažman intervjuera, njegovu pripremljenost za temu i odnos prema sagovorniku. Ono što su gledaoci čuli u „Aktuelnom“ više je bio monolog predsjednice nego intervju. Pasivan novinarski odnos, bez ikakvih intervencija i potpitanja, dozvoljavanje sagovornici da opširno govori šta i koliko hoće, da optužuje političke oponente bez konkretnih podataka – obilježili su emisiju. Neslaganje s uvođenjem vanrednog stanja u RS-u Cvijanović naziva atakom na privrednike. Novinarka ne spominje niti pita na šta se odnose zamjerke opozicije na uvođenje vanrednog stanja. Ne pita ni to kada, odnosno po kojim kriterijima će ono biti ukinuto. Pa čak ni onda kada Cvijanović objašnjava kako vlast mora imati „apsolutnu kontrolu građana i mi u RS-u to činimo, ali vidim da često nemamo partnera u Federaciji da završimo neki posao“.
APOKALIPSA EU I BiH: Pitanja su bila izrazito sugestivna. Nadovezujući se na priču Željke Cvijanović o tome kako je zbog političkih opstrukcija izgubljeno 10 dana za uvođenje vanrednog stanja i pomoć privrednicima, Đurđević pita „koliko je 10 dana u ovakvoj situaciji dugačak period“. Odgovor je trajao sedam i po minuta! RS je prilično rano uvela ozbiljne mjere zaštite, konstatovala je novinarka, pitajući koliko je bitno što je ministar zdravlja epidemiolog i što smo mu od samog početka vjerovali, ne precizirajući ko smo to mi. U emisiji nije pojašnjeno koje su sve implikacije vanrednog stanja, odnosno koje dodatne ovlasti ono daje entitetskoj predsjednici. Nije precizirano ni kojim će sve mjerama vlast pomoći privrednicima i građanima, i koliko su one provodive. Umjesto toga, i u ovoj situaciji je propitivana opstojnost Evropske unije, a onda i BiH. Šta možemo da očekujemo od EU i da li uopšte postoji evropska solidarnost – sumnjičava je novinarka. Cvijanović potom objašnjava kako pandemija dovodi u pitanje „cijeli projekat“, misleći na EU i najavljujući „definitivno novi svijet“. Na apokaliptične prognoze za EU nadovezuju se iste takve i za ovu državu. Da li možemo govoriti o BiH prije i poslije korone zbog politikanstva bošnjačkih partija i dijela opozicije i napada na ministra Šeranića, koji su zaista neprimjereni – zanima novinarku. „Nećemo zaboraviti ni na koga ko je napravio problem onda kada smo se toliko trudili da nam glava bude iznad vode“, obećala je entitetska predsjednica. Zaključuje porukom da „ne treba nikad zaboraviti kad vam neko čini veliko zlo“.
BNTV: „Crno na bijelo“, 29. mart
LJUDSKA PRAVA U VANREDNOM STANJU: Novinari BNTV-a propituju opravdanost vanrednog stanja, policijskog sata, kažnjavanja za verbalne delikte i zabranu kretanja starijima od 65 kao mjere suzbijanja zaraze u RS-u. Je li stepen ograničavanja ljudskih prava srazmjeran opasnostima po javno zdravlje – istražio je Vladimir Kovačević. Predstavnici Centra za ljudska prava i Helsinškog parlamenta građana u Banjoj Luci, koji su bili sagovornici u prilogu, ukazali su na neke problematične aspekte ovih mjera, govoreći o tome vrlo odmjereno. Kovačević je kao najsporniju mjeru izdvojio kažnjavanje za širenje dezinformacija i panike za koju su propisane kazne od 1.000 do 9.000 KM. Ovdje vrijedi spomenuti da mjere za suzbijanje lažnih informacija koje mogu ugroziti zdravlje građana nisu a priori loše. Naprotiv. Ipak, da ne bi bile zloupotrijebljene, neophodni su jasni kriteriji i procedure. Stoga je sasvim na mjestu novinarsko pitanje o tome ko odlučuje o tome koja vijest predstavlja laž i neopravdano širi paniku. Ali, na ovo pitanje upućeno MUP-u RS-a Kovačević nije dobio odgovor. Sumnje je potkrijepio s tri primjera prekršajnih prijava fokusirajući se na onu protiv Maje Stojić Dragojević. Doktorica iz Prijedora i članica Predsjedništva SDS-a dobila je prekršajni nalog zbog izjave da određene zdravstvene ustanove u RS-u nisu spremne za epidemiju. Bilo bi vjerodostojnije da su umjesto pisanih citata ministra Dragana Lukača, te saopštenja SDS-a i Freedom Housea, emitovane video odnosno online izjave ovih izvora.
KAKO POMOĆI VOZAČIMA? Može li se pomoći vozačima iz BiH koji u teretnim kamionima na graničnim prelazima čekaju i po nekoliko dana? O ovoj aktuelnoj i značajnoj temi ne samo za transportne kompanije nego i za ukupnu privredu u ovoj zemlji, Slađana Jašarević razgovarala je s Vjekoslavom Vukovićem, predsjednikom Spoljnotrgovinske komore BiH. Razlog agonije vozača su rigorozne kontrole, a one se, kaže Vuković, ne mogu ubrzati nauštrb sigurnosti. Rješenje je u izgradnji tzv. zelenih koridora u skladu s preporukama EU. Sagovornik nije precizirao kada ih vozači mogu očekivati, pa bi bilo dobro da je novinarka zatražila konkretniju informaciju. Na pitanje brine li neko za uslove u kojima čekaju vozači, Vuković je priznao da su pojedinci prepušteni vlastitom snalaženju. Sagledavajući problem iz ugla lokalne sredine i konkretne publike, kako u novinarstvu i treba činiti, Jašarević je skrenula pažnju i na probleme domaćih poljoprivrednika i stočara.
FEDERALNA TV: „Odgovorite ljudima“, 25. mart
KANTONALNE VLASTI: FTV u specijalnom izdanju emisije „Odgovorite ljudima“ tokom pandemije svake večeri od ponedjeljka do četvrtka daje odgovore na najaktuelnija pitanja javnosti o ovoj temi. Prilika je to i za gledaoce da zatraže odgovore na pitanja koja ih zanimaju. U FBiH, mnoga pitanja iz oblasti zdravstva, kao i privrede prvenstveno su u nadležnosti kantonalnih vlasti. Zato je bilo logično u jednoj od emisija ugostiti predstavnike ovog nivoa vlasti. U emisiji u kojoj su premijeri Unsko-sanskog, Sarajevskog i Tuzlanskog kantona te ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona govorili o epidemiološkoj situaciji, moglo se čuti dosta konkretnih informacija. Emisija je bila dinamična, a pitanja direktna. Voditeljica Elma Kazagić pripremila se za emisiju postavljajući pitanja iz oblasti zdravstvene i ekonomske politike.
DIREKTNA PITANJA: Spominjući navode članova porodice preminule pacijentice na Ilidži, premijera Kantona Sarajevo Marija Nenadića pitala je za istinu o ovom slučaju. Koliko novca je Vlada TK izdvojila za borbu protiv zaraze i gdje su ona usmjerena, bilo je pitanje za premijera Denijala Tulumovića. Kazagić je provjerila i je li istina da se osobe za koje se sumnja da su zaražene Covidom-19 mogu testirati u privatnim klinikama i da li ih je obišla inspekcija. Nije izostalo ni pitanje o mjerama za pomoć privrednicima u TK-u.
U razgovoru s premijerom USK-a Mustafom Ružnićem, uz ostale aspekte, pažnja je posvećena i migrantskoj krizi koja dodatno usložnjava epidemiološku situaciju u ovom dijelu države. Osim podataka o kapacitetima zdravstvenog sistema ZE-DO kantona, ministra Adnana Jupića novinarka je pitala i za stručni savjet – kako da građani lakše podnesu izolaciju.
ZAŠTO BANKE NE POŠTUJU VLADINE MJERE? Dobro je što su pitanja gledalaca postavljena u pisanom obliku, što je doprinijelo njihovoj konkretnosti, kao i optimalnijem korištenju vremena u emisiji. Zašto banke ne poštuju mjere koje je usvojila Federalna vlada i kako ih podstaći da to urade? Može li se u ovim okolnostima, umjesto pojedinačnog doniranja dijela plate, kojeg neki političari koriste u promotivne svrhe, uvesti sistemsko umanjenje plate političarima za 10%? Jesu li gradovi spremni da se zatvore u karantin, kako traže neki (grado)načelnici? Gledaoci su dobili odgovore na brojna pitanja.
ZAKLJUČAK: Novinarskim pitanjima i predsjedničinim odgovorima, u „Aktuelnom“ RTRS-a poslane su jasne poruke gledaocima. Za sve probleme koji nastanu u privredi treba kriviti opoziciju – usporili su uvođenje vanrednog stanja. Za sve zdravstvene probleme koje budu imali građani kriva je prvo Federacija – jer je spriječila usvajanje zajedničkog protokola o karantinu na granicama BiH, a implicitno i građani koji ne shvaćaju važnost karantina. O posljedicama ignorisanja državnih institucija po upravljanje ovom krizom, ni riječi. Aspekte krize za koje nema prostora na RTRS-u propituje BNTV. U emisiji „Crno na bijelo“, novinare zanima kako se vanredno stanje može zloupotrijebiti za ograničavanje ljudskih prava, finansijske malverzacije i obračunavanje s političkim neistomišljenicima. Zanimaju ih i problemi vozača kamiona koji danima čekaju na graničnim prelazima, kao i posljedice krize po domaće privrednike. Dinamično izdanje emisije „Odgovorite ljudima“, s konkretnim pitanjima za kantonalne premijere i traženjem odgovora na pitanja gledalaca. Ovo izdanje emisije opravdalo je njen naziv.