FTV: POLITIČKA IMENOVANJA U PRAVOSUĐU

18. mart 2026. – 24. mart 2026.

BIVŠI POLITIČARI U PRAVOSUDNIM FOTELJAMA: Zakoni u Bosni i Hercegovini, suprotno praksi EU-a, ne zabranjuju bivšim političkim dužnosnicima da postanu sudije i tužioci. Zabranjeno je da u vrijeme kad apliciraju za određenu poziciju u pravosuđu te za vrijeme trajanja pravosudnog angažmana budu članovi političke stranke ili imaju neki drugi politički angažman, ali politički angažman u periodu prije ulaska u pravosudni sistem nije prepreka za izbor u zvanje sudije ili tužioca. U nedjeljnom dnevniku FTV-a ova je priča urađena kroz primjere kantonalnog tužioca u Tuzli koji je netom prije apliciranja za ovu poziciju okončao politički angažman u jednoj od stranaka te šefa posebnog odjela Federalnog tužilaštva koji je prije desetak godina bio na kandidatskoj listi za lokalne izbore. Prilog je urađen sasvim solidno. Gledaocima su predočeni primjeri, mogli su čuti stavove čelnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, jednog od tužilaca koji je imao politički angažman te usporedbu s praksom u EU-u. Moglo bi se reći da priča ima sve elemente. Ali, kao što je navedeno upravo u ovoj informativnoj emisiji, đavo je u detaljima. A najmanje dva su sporna. Prvi koji se kontinuirano ponavlja u mnogim, pa i ovoj priči FTV-a, jeste miješanje činjenica i komentara te iznošenje vrijednosnih sudova i zaključaka. U jednom dijelu ovog priloga autor kaže: “Preko noći mogu postati politički neovisni i nepristrasni sudije i tužioci koji bi sutra trebali temeljito procesuirati političku korupciju i poslati iza rešetaka krupne političke aktere. Tako politički utjecaj formalno prestaje, ali u stvarnosti vjerovatno nikada.” Autor za ovu tvrdnju nije ponudio nijedan podatak niti se pozvao na relevantan izvor. Mnogo korisnije bi bilo pronaći podatke ili analize nezavisnih analitičara ili institucija koje bi potkrijepile ranije navode o apsurdnosti prakse da politički angažman može biti zamijenjen pravosudnim iako je osnov demokratije trodioba vlasti. Drugi nedostajući detalj jeste ignoriranje najkrupnijeg političko-pravnog imenovanja u posljednjih desetak godina, odnosno imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH iako je dokazano da je bio kandidat političke stranke za Dom naroda Parlamenta BiH. U nadležnosti Ustavnog suda BiH spada i odlučivanje o apelacijama osoba osuđenih u procesima koje se vode pred kantonalnim i entitetskim pravosudnim institucijama pa iako sudije Ustavnog suda BiH imenuju parlamenti, a ne VSTV, teško je ne naći paralelu između u prilogu navedenih i preskočenih imenovanja.

NAJAVA PUTOVANJA POLITIČARA NIJE VIJEST: “Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković boravit će narednih dana u SAD-u gdje će održati niz sastanaka s visokim zvaničnicima administracije i članovima Kongresa i Senata. U okviru posjete, Konaković će biti i jedan od gostiju i govornika na događaju posvećenom promociji sarajevske Hagade u Vašingtonu. Događaj će okupiti predstavnike američke administracije, kao i predstavnike vjerskih zajednica iz Bosne i Hercegovine i SAD-a. Istim povodom preko Atlantika putuje i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.” Ovo je sadržaj emitiran u nedjeljnom dnevniku FTV-a koji bi trebao biti vijest, ali najava putovanja dužnosnika, samo u rijetkim situacijama, je vijest. Više puta smo napisali, ali nije zgoreg ponoviti. Mediji, posebice javni servisi, imaju zakonsku obavezu da rade u interesu javnosti. Interes javnosti nije najava službenog puta bilo kojeg dužnosnika. Postoje, naravno, izuzeci. Hipotetički, to može biti sudjelovanje na nekom samitu najvišeg nivoa ili susret s najvišim političkim dužnosnicima neke od najvažnijih država u svjetskoj politici. Ali i u tom slučaju vijest se ne piše kako je ova napisana. U prvom planu je sam događaj, tema određenog skupa pa onda se navodi ko će od dužnosnika BiH prisustvovati. Vijest bi bila i najava susreta s, primjerice, američkim državnim sekretarom jer je to nešto što se rijetko događa pa ima elemente novosti. U ostalim slučajevima vijest se može emitirati po okončanju susreta s fokusom na dogovor, zaključke i teme koje su od interesa za građane BiH. Ali objavljivanje sadržaja poput ovog ustaljena je praksa FTV-a. Usput, Senat je gornji dom Kongresa i nisu to, kako je ovdje napisano, dvije odvojene institucije.

(NE)BRIGA ZA ANIMALNI OTPAD: Nedavno je u jednom bijeljinskom naselju pronađena vreća s ostacima uginulih životinja. Nije to, kažu sagovornici u veoma dobro urađenom prilogu FTV-a, izuzetak. Prije bi se moglo okarakterisati kao pravilo da animalni otpad, umjesto na propisan i za okolinu i ljude siguran način bude zbrinut, bude razbacan uz ceste, rijeke, u šumi. Razlog je nepostojanje sistemskog rješenja za zbrinjavanje animalnog otpada. U ovom prilogu autor je jasno definirao problem, čuli smo stavove građana, stručnjaka i predstavnika institucija, fokus je bio na javnom interesu, iznesene su jasne, precizne i konkretne informacije, a ton priloga je profesionalan, bez političke ili bilo kakve druge pristrasnosti. Iako se na prvi pogled čini kao da nema ništa posebno u ovoj priči i načinu na koji je urađena, iskustvo nas uči da to nije baš tako. Jer nisu rijetki slučajevi u kojima je u novinarskim prilozima fokus na nekim drugim, a ne javnom interesu. U ovom slučaju to nije tako i zato je ovaj prilog primjer dobro urađene novinarske priče.

Ocjena: 5

BHT1: ŠTURO O NEREDIMA U STOCU

11. mart 2026. – 17. mart 2026.

NEREDI U STOCU: Protekle sedmice u Stocu je došlo do sukoba dvije grupe navodno zbog ispisanih grafita. Na jednom mjestu ispisan je grafit koji se odnosi na Vukovar koji je potom obojen crnom bojom, dok je na drugom mjestu istaknut drugi grafit koji se odnosi na Srebrenicu. Bili su to, navodno, povodi za sukobe na ulicama ovog grada. Policija je reagovala, sukobi su zaustavljeni, a uhapšene su dvije osobe. O svemu ovom BHT1 je izvijestio u ponedjeljak. Objavili su kratku vijest. Stolac je grad u kojem uglavnom žive Bošnjaci i Hrvati i iz kojeg se često mogu čuti vijesti o međunacionalnim tenzijama. U proteklih nekoliko godina javnost je upoznata sa slučajevima prekida izbora, protestima zbog obustave prevoza za jednu grupu djece, odbijanjem lokalnih vlasti da provedu presude o ukidanju segregacijskog modela “Dvije škole pod jednim krovom”… Lista problema koji izazivaju međunacionalne tenzije dosta je duža, ali i ovih nekoliko primjera dovoljni su za analizu odluke da se ovim sukobima posveti tek dvadesetak sekundi u dnevniku. I to dan kasnije. Ovo je tema koja zahtijeva kontinuiranu pažnju, a u konkretnom slučaju bar prilog o situaciji u tom gradu dan poslije sukoba uz podsjećanje na moguće razloge te analizu postupanja policije prije, tokom i nakon sukoba.

PROTESTI RADNIKA ŽELJEZARE IZ ZENICE: Vijeće ministara BiH nije usvojilo odluku o uvođenju tzv. zaštitnih mjera za proizvodnju čelika. To je zahtjev radnika, sindikata i uprave željezare iz Zenice kako proizvodnja u ovoj fabrici ne bi bila obustavljena. Predstavnici uprave i sindikata tvrde da njihovi proizvodi ne mogu biti konkurentni na domaćem tržištu jer je čelik iz uvoza jeftiniji, stoga traže mjere zaštite. U prilogu BHT1 čuli smo stavove radnika, sindikata, uprave i dvojice državnih ministara koji podržavaju ove zahtjeve. Ono što nismo čuli su stavovi ministara iz HDZ BiH koji su glasali protiv ove odluke. Gledaocima nisu predočene ni informacije o tome šta je uzrok problema, da li je uvođenje zaštitnih mjera privremeno ili trajno rješenje, a nedostajao je i stav stručnjaka koji bi dodatno pojasnio uzroke, posljedice i moguća rješenja ovog problema. Primjerice, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac tvrdi da uvođenje zaštitnih mjera nije suprotno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ali ne govori o drugim sporazumima iz ove oblasti koje je BiH obavezna poštovati. Ovo je, bez ikakve dvojbe, važna tema za cijelu zemlju, ali je važno da svaka priča ili prilog budu urađeni na način da gledaocima daju potpunu informaciju. Moguće je da su informacije koje su nedostajele ovom prilogu objavljene u nekim drugim prilozima, ali ne gledaju svi gledaoci svaki dan sve informativne emisije.

OGRANIČENJE MARŽI U BH. ENTITETU RS: Vlada bh. entiteta RS-a, kako smo pisali prošle sedmice, ograničila je maksimalni iznos marži na niz proizvoda. Objasnili su da je odluka donesena kako bi se građani zaštitili od neopravdanog rasta cijena. U prošlosedmičnoj analizi naveli smo da je ovo dobar primjer kako se jedna dnevna informacija može u relativno kratkom roku pretvoriti u zaokruženu novinarsku priču. U prilogu su gledaoci mogli čuti šta je sadržano u vladinoj odluci, navedeni su podaci o provedenim inspekcijskim kontrolama koje su potvrdile, kako je kazao jedan od sagovornika, ogromne marže. Potom je emitirana anketa s građanima o ovoj odluci te sve zaokruženo pojašnjenjem ekonomskog analitičara koji ne očekuje da ove mjere pomognu u obuzdavanju cijena proizvoda koje građani najviše koriste. Prošle srijede emitiran je prilog koji je svojevrsni nastavak priče emitirane nekoliko dana ranije. I to je dobar model rada javnog servisa. Dakle, urednici i novinari opravdano su odlučili da je ovo tema koju vrijedi kontinuirano pratiti i o svim njenim aspektima izvještavati gledaoce. Tako smo u prilogu od srijede čuli da su marže na određene proizvode koji se pominju u vladinoj odluci bile niže nego što su sad ovom odlukom definisane. To praktično znači da je trgovcima ostavljen prostor za povećanje cijena, a ne njihovo zadržavanje na ranijem nivou ili sniženje. I ovaj, kao i prvi prilog na koji smo se referisali, urađen je u skladu s profesionalnim novinarskim standardima. Problem je jasno definisan, čuli smo stavove svih strana tako da je gledaocima ponuđena kompletna informacija. Posebna vrijednost ovog priloga, što je potrebno naglasiti, jeste kontinuitet praćenja ove teme i zadržavanje pažnje javnosti na odlukama vlasti koje, kako reče jedan od sagovornika, često imaju populistički karakter.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Predstavnici bošnjačkih stranaka, Islamske zajednice te institucija koje okupljaju Bošnjake potpisali su protekle sedmice izjavu o osudi islamofobije. Izjava je, među ostalim, reakcija i na javni narativ kreiran s ciljem da se Bošnjaci etiketiraju kao prijetnja, a Milorad Dodik, predsjednik SNSD, lider je u promociji ovog narativa i širenju mržnje prema Bošnjacima. BHT1 i FTV protekle su sedmice izvijestili o ovom događaju, ali na značajno drugačiji način. BHT1 je prilog o potpisivanju ove izjave emitirao u drugom dijelu centralne informativne emisije. Prilog je urađen sasvim korektno, navedeni su ključni elementi izjave, emitirani stavovi većine potpisnika. S druge strane, FTV je ovom pričom otvorio Dnevnik. Već smo ranije pisali da pozicioniranje priča u informativnim emisijama predstavlja pokazatelj uredničkog odnosa prema njihovoj važnosti. Priča koja otvara dnevnik je najvažnija priča. I FTV je kao i BHT1 uradio izvještajni prilog o samom događaju koji je, kao i mnogi drugi, obilovao novinarskim ocjenama i komentarima pa je gledaocima bilo jako teško odlučiti gdje prestaje informacija, a gdje počinje komentar. Nakon priloga, uslijedio je razgovor s gostom. A gost je bio Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN. Zašto je izbor pao baš na njega teško je odgonetnuti jer, bar koliko je u javnosti poznato, nije ni autor ni inicijator potpisivanja ove izjave.

BHT1 i FTV, kao što je to već postala ustaljena praksa, izvještavaju o manje-više istim događajima. Ali, izvještavanje ova dva emitera kad se radi o vanjsko-političkim temama poput napada SAD-a i Izraela na Iran je vrlo slično. Gledaocima su predočene najvažnije informacije date u jasnom kontekstu. A kad se radi o domaćim temama, tu već nastaju razlike. Ove sedmice to se moglo vidjeti na primjeru obustave radova na gradnji autoputa kroz BiH. Konteksta radi, vrlo je važno reći da je ovo prvi put da izvođači obustavljaju radove jer im entitetske vlasti preko nadležne javne kompanije duguju stotinjak miliona eura za izvedene radove. Radovi nisu plaćeni jer su međunarodni finansijeri obustavili isplatu kreditnih tranši zbog sumnji u nepravilnosti u radu domaćih institucija. BHT1 je o ovom problemu napravio prilog u kojem su objavili dokument jednog od izvođača s objašnjenjem o obustavi radova. Naveli su i da je nekoliko puta ranije bila najavljena obustava radova te podsjetili na raniju izjavu premijera FBiH Nermina Nikšića da je problem s kreditorima riješen te da će novac firmama koje grade autoput biti isplaćen. S druge strane, FTV je objavio rečenicu i pol o obustavi radova i izjavu federalnog premijera koja je veoma slična njegovoj izjavi od prije desetak dana. U obje izjave Nikšić tvrdi da je problem riješen, da se radi o birokratskim procedurama te da će novac izvođačima biti isplaćen, kako je rekao, do petka. FTV ranije obećanje entitetskog premijera nigdje nije spomenuo.

Plus sedmice

FTV
Sukobi na Bliskom istoku izazvani napadom SAD-a i Izraela na Iran danima zauzimaju najviše prostora u informativnim emisijama svih domaćih, regionalnih i svjetskih medija. Opravdano. Ove su vijesti, uslovno rečeno, u drugi plan potisnule niz drugih značajnih događaja poput spora Mađarske i Slovačke s Ukrajinom o isporuci nafte iz Rusije koji bi mogao dodatno eskalirati te se odraziti kako na ekonomiju EU tako i na situaciju u ratom zahvaćenoj Ukrajini. Zato je jako važno da je FTV u svojim informativnim emisijama pronašao prostora i za vijesti poput ove.

BHT1
Državni javni emiter u skoro svakoj informativnoj emisiji pronađe prostor za priče koje nisu naslonjene na dnevno-političke događaje. I u protekloj sedmici emitiran je niz ovakvih priča, poput priče o doniranju organa ili klubu za osobe s Down sindromom u Tuzli, koje su urađene vrlo dobro. U ovom segmentu, BHT1 veoma dobro odgovara zadatku javnog emitera.

Minus sedmice

FTV
Predstojeći Bajram čestitao je prvi čovjek sigurnosti u Federaciji, tačnije ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak. Sjetio se i naše televizije. Na izboru torti čestitali bi mu i probrani vrhunski sladokusci. Uz bajramske čestitke, kazao je da smo u sigurnim rukama i da mirno spavamo. Zahvaljujemo se ministru Isaku. Ovako glasi sadržaj objavljen u centralnoj informativnoj emisiji javnog emitera ilustriran kadrovima dvije torte. Svaki segment ove “vijesti” mogao bi se podrobno analizirati te ukazivati na materijalne greške poput navoda da je ministar unutrašnjih poslova prvi čovjek sigurnosti iako nema apsolutno nikakve nadležnosti nad operativnim radom policije ili stilske “probrani sladokusci”, ali možda je bolje ovo iskoristiti kao primjer za mlade ili buduće novinare. Ukratko, nemojte ovako nikad raditi.

BHT1
Posebni odjel za suzbijanje korupcije organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužiteljstva donio je novu naredbu o provedbi istrage u predmetu Donja Jablanica. Nadležni tužitelj posebnog odjela intenzivno će nastaviti poduzimati potrebne istražne radnje s ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti. Kako je priopćeno, glavni tužitelj kantonalnog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona je 12. ožujka donio odluku kojom se iz proceduralnih razloga stavlja izvan snage ranije donesena naredba o provedbi istrage područnog tužiteljstva Konjic da se predmet vraća u prethodnu fazu postupka. Uslijed poplava koje su pogodile BiH u listopadu 2024. godine u Donjoj Jablanici je poginulo 19 osoba. Vijesti napisanoj samo na osnovu saopćenja tužilaštva često nedostaju ključni elementi potrebni da gledaoci dobiju potpunu informaciju. Ovo je primjer takve vijesti.