Od istraživačkog rada do protjerivanja: Kako je Will Neal postao meta vlasti u Gruziji

Od istraživačkog rada do protjerivanja: Kako je Will Neal postao meta vlasti u Gruziji

Od istraživačkog rada do protjerivanja: Kako je Will Neal postao meta vlasti u Gruziji

Nezavisnom britanskom novinaru Willu Nealu, koji od 2022. godine živi u Gruziji, odbijen je ulazak u zemlju nakon povratka s puta u Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Evropsku uniju (EU).

Protjerivanje je uslijedilo nakon kampanje mržnje koju su vodili političari bliski vlasti i provladini mediji kao odgovor na Nealovu istragu o gruzijskim krugovima moći, dok sloboda medija u zemlji nastavlja da opada.

– Moja prva pomisao bila je: ‘eto ga’, iako sam tek u danima koji su uslijedili počeo shvatati realnost zabrane ulaska u zemlju koja mi je tri godine bila dom – rekao je Will Neal za RSF, opisujući svoje protjerivanje na gruzijskoj granici 20. maja, prilikom povratka iz UK i EU preko Armenije.

Neal, koji je od 2022. godine živio u Tbilisiju, zadržan je 45 minuta na kopnenom prijelazu prije nego što mu je odbijen ulazak. Sada se nalazi u Jerevanu, glavnom gradu Armenije, bez pristupa ličnim stvarima koje je ostavio u Tbilisiju. Gruzijske vlasti su kao razlog navele nejasno obrazloženje, pozivajući se na „druge slučajeve predviđene gruzijskim zakonodavstvom“.

Ova mjera uslijedila je nakon višednevne kampanje blaćenja u aprilu, koju su predvodili političari iz vladajuće strukture i njima bliski mediji. Napadi su uslijedili nakon objave Nealove istrage u britanskom magazinu Byline Times, u kojoj je pisao o poslovnim vezama između britanske firme Hunnewell Partners i ruskog oligarha Romana Abramoviča, koji je pod sankcijama EU.

 Hunnewell Partners je blizak poslovni partner Bidzine Ivanišvilija, osnivača vladajuće stranke Gruzijski san, i vlasnik je najveće gruzijske televizijske mreže, provladinog kanala Imedi TV.

– Slučaj Willa Neala označava novu fazu represije nad stranim novinarima u Gruziji i jasno pokazuje kako vlasti odbacuju svaku nezavisnu novinarsku kontrolu struktura moći. Bilo da se radi o kampanjama blaćenja koje predvode provladini mediji i političari, ili o administrativnim preprekama, ovakva zastrašivanja moraju prestati – kazala je Jeanne Cavelier, šefica RSF-ovog odjela za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju.

U danima prije zabrane ulaska, Nealovo izvještavanje – uključujući i ono o protestima protiv vlasti u Gruziji – izazvalo je sve veće neprijateljstvo vlasti. Napadi su se intenzivirali nakon objave njegove istrage o Hunnewell Partners 31. marta. U tekstu su razotkrivene ranije nepoznate veze britanske firme s ruskim milijarderom Abramovičem.

Kao odgovor, više predstavnika stranke Gruzijski san javno je optužilo Neala da je dio „duboke države“ koja djeluje protiv gruzijske vlasti. Ovim političkim napadima pridružila se i medijska ofanziva koja je kulminirala 6. aprila, kada je Imedi TV emitirao jednosatni udarni program pod nazivom „Naručene laži“.

U emisiji su direktno napadnuti Neal i njegovo profesionalno iskustvo, prikazane su i snimke iz sjedišta opozicione stranke tokom parlamentarnih izbora 2024. godine. Neal je za emisiju saznao od izvora citiranog u njegovoj istrazi, a medij ga nikada nije kontaktirao za komentar.

– Ti napadi su očigledno bili dio koordinirane kampanje s ciljem diskreditacije mog teksta i podrivanja mog kredibiliteta kao novinara. U brojnim izvještajima različitih provladinih kanala vidjele su se sličnosti u formatu i terminologiji, kao i u izjavama visokih zvaničnika, koji su me pokušavali prikazati kao ‘Sorosovog agenta’ u sklopu nedefinisane ‘duboke države’ koja navodno ugrožava suverenitet i nacionalne interese Gruzije u saradnji s ‘radikalnim’ dijelovima opozicije – rekao je Neal za RSF.

Od spornih parlamentarnih izbora u oktobru 2024, situacija za novinare u Gruziji znatno se pogoršala. Protjerivanja stranih novinara postala su sve češća, što pokazuju i slučajevi francuskih novinara Clémenta Girardota i Jérômea Chobeauxa, češkog novinara Raya Baseleya i švicarskog novinara Stephana Gossa.

Od novembra su protesti gušeni zastrašivanjem, proizvoljnim hapšenjima i policijskim nasiljem nad gruzijskim novinarima. Istovremeno, pravni okvir postaje sve represivniji usvajanjem novih zakona koji dodatno ograničavaju slobodu medija.

Ovaj pad ogleda se i u RSF-ovom Indeksu slobode medija za 2025. godinu, na kojem je Gruzija pala za 11 mjesta i sada zauzima 114. poziciju od 180 zemalja i teritorija.

Izvor: RSF

About The Author