Kako se nevjerojatno realni i uvjerljivi lažni videozapisi sve više množe na internetu, uključujući i onaj koji je nedavno objavio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, škole novinarstva pokušavaju se prilagoditi eri dezinformacija odnosno lažnim vijestima.
Stručnjaci iz oblasti medija i novinarstva upravo o ovoj temi te načinima kako pripremiti novinare za ove nove izazove, razgovarali su u okviru Svjetskog kongresa o novinarskom obrazovanju upriličenog prošle sedmice u Parizu.
Taj trodnevni događaj nazvan “Podučavanje novinarstva u uznemirujućem dobu” okupio je oko 600 edukatora i istraživača iz 70 zemalja.
– Imamo edukatore novinarstva iz različitih mjesta kao što su Bangladeš i Uganda, ali u suštini svi se suočavamo s istim izazovima – kazao je organizator skupa Pascal Guenee ujedno i voditelj novinarske škole Dauphine u Parizu.
Kada je u pitanju Narodna Republika Kina, i toj zemlji vlada ne skriva da ima veliki uticaj na medije, piše danas francuska novinska agencija AFP.
No, ono što zabrinjava je činjenica da lažne vijesti sve više dopiru do tradicionalnih medija putem Weibo, WeChat i drugih kineskih društvenih platformi, a potom drugi mainstream mediji dolaze do tih vijesti, kaže profesorica novinarstva Peiqin Chen sa Univerziteta za međunarodne studije u Šangaju.
– Mainstream mediji imaju najveću ulogu u potvrđivanju činjenica i sprečavanju širenja lažnih vijesti – dodala je.
Predsjednik SAD-a Donald Trump prvi je put popularizirao izraz “lažne vijesti” napadajući medije.
No, u maju Trump je objavio videozapis predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi koji je uređen tako da bi se fokus stavio na dijelove obraćanja u kojima je mucala i pogrešno izgovarala određene riječi.
Još jedan video na kojem se pojavljuje Pelosi, a koji je postao viralan, usporio je njezin govor kako bi se stekao dojam da je pijana.
Ipak motivacija za plasiranje lažnih vijesti nije uvijek politička, smatra Gifty Appiah-Adjei sa Univerziteta za obrazovanje u Gani.
– Često je riječ o financijskoj dobiti od plasiranja vijesti na internetu ili se lažne vijesti plasiraju iz zabava – kazala je ona AFP-u, iznoseći mišljenje da je stalna edukacija novinara i budućih novinara najučinkovitije sredstvo kojim se može riješiti širenje i plasiranje lažnih vijesti.
Međutim, dodala je, donedavno je otkrivanje i suzbijanje lažnih vijesti rijetko podučavano kao samostalni predmet u školama novinarstva.
Provjera izvora vijesti oduvijek je bilo dio kurikuluma u školama, naglasila je Kamilla Nigmatullina, viša asistentica na ruskom Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu, ali današnji sve sofisticiraniji načini dezinformiranja, uključujući i snimke s fotografijama i fotografije, zahtijeva novi pristup.
Kina organizira kurseve u okviru kojih se vrši edukacija kako pravilno provjeravati činjenice, ali edukatori iz Kine smatraju da je ova zemlja još uvijek daleko od dostizanja cilja uklanjanja lažnih vijesti zbog čega treba razvijati nove discipline.
U projektu koji provodi Evropsko udruženje za edukaciju novinara (EJTA), učenici iz gotovo 20 novinarskih škola u 13 zemalja učestvovali su u edukaciji o provjeri činjenica u člancima objavljenim uoči izbora za Evropsku uniju.
Jedan od ciljeva tog projekta, kazala je voditeljica projekta Nadia Vissers sa Univerziteta Artesis Plantijn u Belgiji, bio je da se nauči razlika između “pogrešnih informacija” i “dezinformacija”.
– Pogrešna informacija je lažna informacija koja se prenosi bez namjere da se nanese šteta – objasnila je, ali dezinformacija ima namjeru širiti laži i napraviti određeni uticaj.
Pogrešne informacije u medijima, na primjer o migraciji, klimatskim promjenama i Brexitu, klasificirane su kao “većinom istinite”, “većinom lažne”, “lažne” ili “neprovjerljive”.
Stoga je najvažniji cilj obučiti novinare, kazali su organizatori ovog skupa u Parizu, dodajući da tehnološka rješenja nisu odgovor nego postoji potreba za obrazovanim novinarima.
Izvor: AFP agencija
