Za potrebe Fondacije Friedrich Ebert i Udruženja BH novinari vanredni profesor odnosa s javnošću i pročelnik Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko uradio je izvještaj o medijskim slobodama u BiH iz perspektive građana.

Ovo istraživanje provedeno je od 27. marta do 8. aprila 2019. godine na uzorku domaćinstava obuhvaćenih slučajnim odabirom fiksnih telefona, CATI metodom (Computer Assisted Telephone Interview).

Istraživanjem je obuhvaćeno 506 ispitanika, 319 s područja Federacije Bosne i Hercegovine te 187 s područja Republike Srpske. Anketari su u domaćinstvima razgovarali s osobom koja je posljednja imala rođendan, a starija je od 18 godina.

Rezultati ovogodišnjeg istraživanja u usporedbi s ranijim godišnjim istraživanjima pokazuju nekoliko veoma zabrinjavajućih trendova u raspoloženju građana BiH prema medijima i novinarima, ocijenjeno je u izvještaju.

– Iako uočeni fenomeni nisu prema rezultatima istraživanja kvantitativno pretjerano značajni u odnosu na višegodišnje prosjeke, u trendovima se uočava ozbiljan zaokret raspoloženja građana prema novinarima i medijima na nekim ključnim pitanjima – napisao je.

Kako je napomenuo nastavlja se trend pada povjerenje u novinare i medije, a sve je više građana sklono okriviti same novinare za učestale napade na pripadnike te profesije, dok istovremeno rastu i sumnje u njihovu profesionalnost.

Ukoliko se ovi podaci usporede sa sličnim istraživanjima u drugim državama u regiji, i dalje je nivo povjerenja u medije i novinare visoka, kao i nivo nepovjerenja u političare i političke stranke, koje građani smatraju najvećim krivcima za loš položaj novinara i medijskih sloboda.

Vjerske zajednice su institucije kojima građani BiH vjeruju najviše u 2019. godini, a prema rezultatima istraživanja, povjerenje u vjerske zajednice ima čak 74 posto građana. Mediji su i dalje visoko pozicionirani na ljestvici, ali se povjerenje u njih urušilo s 77 posto zabilježenih godinu ranije na 66 posto u 2019. godini.

Iako relativno visoko za regiju u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi (u Hrvatskoj medijima vjeruje samo 39 posto građana) povjerenje u rad medija u BiH je u višegodišnjem silaznom trendu s nivoa podrške veće od 80 posto, kakva je zabilježena prije nekoliko godina.

Od značajnijih trendova koje je potrebno izdvojiti iz ovogodišnjeg istraživanja na prvo mjesto stavljen je dramatičan pad povjerenja u rad institucija iz nevladinog sektora – s 72 posto 2018. godine na samo 44 posto godinu dana kasnije. Istovremeno, povjerenje u institucije vlasti poraslo je s 34 posto na 48 posto, što je najviši zabilježeni nivo u proteklih pet godina.

Političke stranke i političari, koji su u istraživanju iz 2017. godine dodirnuli dno s po 12 posto podrške, nastavljaju prošlogodišnji oporavak i do 2019. godine dolaze do 27 posto za stranke i 26 posto za političare. Međunarodna zajednica je na 48 posto podrške.

U presjecima zadovoljstva radom medija na nivou cijele BiH, kao i na nivou entiteta, a bez obzira na to izražavaju li se građani općenito prema medijima u vlastitom entitetu ili u onom drugom zadovoljstvo radom medija i novinara je osjetno palo u odnosu na prošlu godinu u bilo kojoj kombinaciji ispitanika i entiteta.

Vrijedi istaknuti kako je najveći pad onaj građana Republike Srpske u medije u Federaciji BiH – za 35 postotnih poena, ali i to da su sada građani Republike Srpske i Federacije BiH gotovo izjednačeni u zadovoljstvu medijima i novinarima iz entiteta koji nije njihov domicilni – 35 i 34 posto.

Ove brojke, stav je iz istraživanja, mogu biti znakovite za budućnost Bosne i Hercegovine kao države uključujući podatak da kada je o slobodi medija riječ, u njenu prisutnost u BiH ne vjeruje većina ispitanika.

Međuentitetske razlike nisu velike, ali je zanimljivo spomenuti kako građani vide veću slobodu medija u drugom entitetu nego u vlastitom.

Kad je o preprekama slobodnom radu medija riječ, i dalje prednjači mišljenje kako je riječ o političkoj ovisnosti medija i novinara – ta je brojka u trendu rasta i ove godine iznosi rekordnih 55 posto.

Snažno je porastao broj onih koji kao prepreku slobodnom radu medija smatraju neprofesionalnost novinara – sada oni dijele drugo mjesto s financijskom ovisnošću s po 32 posto ispitanika koji se tako izjašnjavaju.

Prethodnih se godina neprofesionalnost novinara kretala u nižem dijelu ljestvice, uglavnom u rasponu od 10 do 20 posto.

Ove godine opet veći broj ispitanika, njih 21 posto, kritizira i neadekvatan zakonski okvir – prošle godine ih je bilo samo četiri posto, ali godinu ranije čak 36 posto.

Autor istraživanja duboko zabrinjavajućim naziva promjenu stavova prema napadima na novinare, jer sve manje ispitanika smatra da su oni neopravdani, njih 79 posto, a sve je više i onih koji smatraju napade na novinare opravdanima.

– Šokantno je pročitati da više od petine ispitanika, njih 21 posto, opravdava napade na novinare. U Federaciji BiH takav stav sada ima 17 posto ispitanika, dok u Republici Srpskoj isto misli čak 27 posto ispitanika – nalaz je iz izvještaja.

Autor zaključuje da građani BiH duboko promišljaju svoje stavove prema medijima. Najnoviji podaci o stavovima prema javnim medijskim servisima vjerojatno su najbolji pokazatelj toga jer su ispitanici iz istraživanja točno znaju što žele, više transparentnosti u poslovanju i manje političkog utjecaja.

Dok se ne bude znalo kuda odlazi svaka konvertibilna marka građana uplaćena medijskim servisima, i dok o ključnim stvarima ne budu odlučivali stručni, dokazani, politički neovisni ljudi izabrani u konsenzusu sa zajednicom, radije ne bi da se njihov novac troši na tri javna medijska servisa u BiH.

Zanimljivo je vidjeti kako ispitanici istodobno prihvaćaju internet kao jačatelja pluralnosti u javnoj sferi, ali i podizatelja tenzija među vjerskim, nacionalnim i političkim skupinama.

Na kraju je naglašeno da će u bližoj budućnosti biti od presudne važnosti da novinarska profesija obrani svoju čast i dokaže se neovisnijom od političkih i drugih pritisaka i motiva nego je percepcija građana sada, a neke blage indicije već iz ovogodišnjeg izvještaja pokazuju da bi daljnji rast povjerenja u pluralnost mišljenja na internetu mogao otvoriti taj prostor.

Izvor: BH Novinari