U Bosni i Hercegovini vrlo je nizak stepen medijske pismenosti, a u takvom društvu, lažne informacije lako je plasirati kao istinite. Društvene mreže nisu mediji, iako mnogi do osnovnih informacija dolaze isključivo putem društvenih mreža, a u društvu gdje se društvene mreže izjednačavaju sa internetom, često se dezinformacije i lažne vijesti uzimaju kao tačne i prihvatljive.
Edukativna platforma o dezinformacijama i verifikaciji sadržaja koja je osmišljena da bi javnost, ali i oni koji se bave online medijima znali prepoznati i provjeriti sumnjive informacije, video sadržaje i fotografije s ciljem smanjenja njihovog širenja i uticaja na društvo, predstavljena je u Banjoj Luci okviru projekta Evropske unije u BiH #NeVjerujNaPrvu.
Doktor komunikoloških nauka i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vuk Vučetić kazao je da su nove tehnologije osigurale uvjet za razvoj i širenje lažnih medija i lažnih vijesti.
– Lažne vijesti nisu novi fenomen, ali s razvojem medija i novih tehnologija, obični ljudi danas mogu kreirati sadržaje i objaviti ih putem društvenih mreža i online platformi i to je jedan od velikih problema s kojim se suočavamo. To je, naravno, prisutno i u BiH – istaknuo je Vučetić.
Međutim, smatra da je u BiH problem nepostojanja zakonske regulative koja bi se bavila vlasništvom online portala i takva situacija omogućava određenu vrstu slobode ili bolje rečeno anarhije u medijskom prostoru.
– Možete besplatno da pokrenete svoj portal, da objavljujete ono što će vam donositi neku zaradu, a ne ono što je u javnom interesu – dodao je.
Budući da nije moguće zamoliti portale da prestanu s objavom lažnih vijesti, Vučetić smatra da preostaje samo da se radi na svijesti ljudi i medijskoj pismenosti, a to će unaprijediti razvoj kritičke svijesti.
Urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić ističe da su lažne vijesti najviše zastupljene u online medijima, a u Republici Srpskoj nažalost je slučaj da zvanične agencije i javni servis prenose takve informacije što daje dodatni kredibilitet takvim lažnim vijestima.
– Od izbora prošle godine, kada je počela poplava divljih portala, to je sve eksplodiralo, a danas smo svjedoci poplave portala koji postavljaju vijesti u cilju širenja mržnje protiv političkih protivnika, ali i nekih prominentnih osoba iz civilnog društva – kazao je.
Ove godine Vijeće za štampu i online medije zaprimilo je 379 žalbi na rad online medija, a većina se odnosi na govor mržnje čiji je izvor s lažnih portala te Vukelić dodaje da se to dešava jer postoje rupe u zakonu koji ne reguliraju vlasništvo online medija u BiH.
Udruženje BH novinari i još nekeorganizacije su pripremile Zakon o transparentnosti vlasništva u medijima i taj zakon je u proceduri, a on bi trebao regulirati i vlasništvo u online medijima te Vukelić izražava nadu da će donošenje ovog zakona dovesti do profesionalizacije takvih stvari u medijskom prostoru
Koordinator ovog projekta Igor Stojanović kazao je da se ovim projektom educiraju novinari i javnost kada su digitalni trendovi i mediji u pitanju. Kroz njega se nastoji fenomen dezinformiranja dovesti na dnevni red i ukazati na važnost odgovornijeg odnosa prema informacijama.
U Banjoj Luci je predstavljena i android aplikacija kroz koju ljudi mogu da pristupe edukativnim sadržajima o ovoj temi.
Prezentacija edukativne platforme i aplikacije „Ne vjeruj na prvu“ u petak, 16. augusta, bit će upriličena u Mostaru, a ranije je predstavljena i u Sarajevu.
Ovom se aplikacijom šira javnost informira se o dezinformacijama, a novinari, urednici i javne osobe se uključuju u raspravu o količini dezinformacija te opasnostima koje one sa sobom donose.
Stavljen je naglasak na populaciju mlađu od 35 godina s obzirom na to da su upravo oni najizloženiji dezinformacijama zbog učestalog korištenja društvenih mreža.
Predstavljanje platforme i aplikacije prvi je korak prema izgradnji otpornosti organizacija i šire društvene zajednice u BiH na dezinformacije te sposobnosti prepoznavanja dezinformacija.
