Priča o spajanju UKCS-a i Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” zaokupljala je prethodnih dana medijski prostor u BiH. Dok su neki portali imali jasan kritički otklon prema potezima vlasti i bolničkog menadžmenta, drugi su bezrezervno vjerovali u spajanje kao preporod bh. zdravstvenog sistema. Iako su građanima ponudili mnoštvo činjenica, portali se nisu bavili suštinom, odnosno onim što leži iza ideje o spajanju.
Čija je bolnica?
Portal Klix.ba (urednici: Adisa Pobrić, Ermina Skorupan–Husejnović, Amer Džano i Nedžad Novalić) imao je seriju informativnih tekstova o ovom problemu. Tako smo mogli čitati i informaciju s naslovom “Spajanje Opće bolnice sa UKCS: Priča sa bezbroj upitnika” (21. decembar 2015. N.N.). U tekstu se, sa sugovornikom Fahrudinom Kulenovićem, sugerira mogućnost da je kupovina magnetne rezonance, koju smiju imati samo specijalističke zdravstvene ustanove, bila uvod u spajanje bolnica. Iz poređenja ovog s tekstom koji govori o istoj temi na portalu N1.info.ba (urednik Jasmin Mušanović), vidi se i koliko se vlasti i stručnjaci “razumiju” u bh. zakone. U pomenutom tekstu na Klixu stoji: “Osnivačka prava nad UKCS-om, pored FBiH i KS, imaju i Zeničko-dobojski kanton, Unsko-sanski kanton, Srednjobosanski kanton i BPK Goražde. Spajanje bi trebali odobriti i svi pobrojani kantoni, a prema informacijama dostupnim javnosti, njih još uvijek niko nije kontaktirao.”
S druge strane, u tekstu “Vlada Federacije BiH seli u zgradu Opće bolnice u Sarajevu” (7. 1. 2016.), koji je objavljen na portalu N1.info.ba, piše: “Ministrica obrane BiH, Martina Pendeš, nam je potvrdila da je zgrada u kojoj se nalazi Opća bolnica vojni objekat, ali da nije na listi perspektivne vojne imovine, te da njome upravlja Vlada Federacije BiH.” Čija je, zapravo, bolnica? Novinarski tekstovi, čini se, nisu dali odgovor na ovo pitanje.
Inače, u pomenutom tekstu na portalu N1.info.ba zanimljivo je primijećeno kako je jedno saopštenje odalo stvarne namjere vlasti: “Nakon što se formalno-pravno Opća bolnica pripoji Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo, u zgradu bivše Vojne bolnice uselit će ministarstva i službe Vlade FBiH, kazao nam je naš izvor iz Vlade FBiH. Ovo je djelimično potvrđeno i u odgovoru SDA upućenom SDP-u u kojem navode da je ‘panična reakcija SDP–a vjerovatno uzrokovana strahom od gubitka pozamašne kirije koju naplaćuju za smještaj Vlade FBiH i to u zgradi koja nije njihovo već državno vlasništvo’.”
Sukobi interesa?
Novinari nisu imali problema s prepoznavanjem nedostataka ideje o spajanju dvije bolnice i davanju zgrade Opće bolnice administrativnim organima, ali nisu išli u suštinu problema. Tako je u tekstu na Klixu “Opća bolnica Prim. dr. Abdulah Nakaš će do ljeta biti iseljena, ljekari već odlaze na UKCS” (N.N.) dobro problematizirano pitanje zgrade bolnice. Ipak, kada se govori o formiranju Radne grupe, piše: “Od deset osoba imenovanih u Radnu grupu koja radi na spajanju Opće bolnice i UKCS-a, sedam su službenici ministarstava, dvije osobe su zaposlenici UKCS-a te bivša direktorica Opće bolnice i nova direktorica UKCS-a Sebija Izetbegović.” Novinari portala Klix.ba nisu, baš kao ni oni s portala N1.info.ba u tekstu “Formirana radna grupa za spajanje Opće bolnice s UKCS-om” (23. 12. 2015.), postavili pitanje da li u imenovanju Sebije Izetbegović u Radnu grupu ima sukoba interesa. Problematika pretvaranja bolničkog prostora u administrativni je iznimno dobro obrađena u tekstu “Moderni prostor Opće bolnice se napušta, a pacijenti se smještaju u nefunkcionalne i stare zgrade” (9. 1. 2016. N.N.). U tekstu su istaknute činjenice da će se ogromni novci utrošiti u dodatnu izgradnju zgrade DIP-a na UKCS-u dok će se napustiti jedna velika bolnička zgrada, da će pacijenti mnogih klinika na ovoj zdravstvenoj ustanovi i dalje ležati u krajnje neuslovnim objektima, da su velika sredstva već uložena u Opću bolnicu, da je Sebija Izetbegović u Općoj bolnici smanjivala broj pacijenata kako bi se umanjili troškovi (što je u javnim istupima pobornika spajanja prikazano kao veliki korak u izvlačenju Opće bolnice iz finansijske krize). Tekst je opremljen odličnom galerijom slika koja pokazuje neuslovnost pojedinih klinika na UKCS-u.
Novinari su pratili i reakcije građana, no uz određene propuste. U tekstu “Građani ispred Opće bolnice: zatvaranje ove bolnice je skrivena pljačka i ustaljena šema vlasti” (10.1. 2016.), donosi se niz izjava samo jedne građanke, pa se postavlja pitanje da li je tekst reportaža, anketa ili pak intervju.
Hiljade građana i novinari ili PR-ovi?
Na portalu Avaz.ba (urednik Fadil Mandal), pisanje o spajanju bolnica koncipirali su uglavnom kao prenošenje saopćenja. Nakon hapšenja Bakira Dautbašića, priča o spajanju bolnica se mijenja. Tako se u tekstu “SARAJEVO: Hiljade građana protiv gašenja Opće bolnice” (14. 1. 2016.) navodi sljedeće: “Kako se jučer moglo čuti i od građana koji su se okupili ispred Opće bolnice, nije isključeno da su posljednji događaji u vezi sa hapšenjem članova SBB-a pokrenuti s namjerom da se skrene pažnja sa nezadovoljstva građana planiranim gašenjem Opće bolnice.” Suprotno ovome, novinarka portala N1.info.ba Minela Jašar donijela je reportažu ispred Opće bolnice pod nazivom “Opću bolnicu ne dam, spreman sam i poginuti, ali ne dam” (11. 1. 2016.), u kojoj odgovori građana nisu bili ni anonimni niti svedeni na jednog sugovornika, što je bitan iskorak, budući da je opća zamjerka novinarstvu na portalima pravljenje “reportaža” od stotinjak ili dvije stotine riječi s jednim sugovornikom. Postoje portali koji su potpuno nekritički stali uz vlast u namjeri gašenja bolnice. Stoga su svoje pisanje koncipirali uglavnom kao prenošenje saopćenja koja su išla u prilog ideji o gašenju bolnice i pisama “neimenovanih doktora”. Tako na portalu Faktor.ba (urednik Elvir Huremović), pri prenošenju pomenutog pisma: “Pismo uposlenika: Umjesto bavljenja prezimenom dr. Izetbegović, pogledajte njene rezultate” (9. 1. 2016.), u podnaslovu stoji: “Grupa uposlenika i ljekara Opće bolnice ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’ uputila je pismo medijima. Oni su zamolili da njihova imena ne objavljujemo javno s obzirom na atmosferu dirigiranog linča i neutemeljenih napada na prof. dr. Sebiju Izetbegović.” Umjesto da se problematizira činjenica smanjivanja obima usluga kako bi se smanjili troškovi, mogući sukobi interesa ili netransparentnost cijelog procesa, novinari su pisali o navodnom linču nad Sebijom Izetbegović. A postavlja se i pitanje znaju li novinari ovog portala šta je, ustvari, linč? Faktor.ba je prenio i intervju koji je za magazin Stav uradila novinarka Nihada Hasić pod naslovom “Dr. Sebija Izetbegović: Što me brutalnije napadaju, uvjerenija sam da sam u pravu.” (16. 1. 2016.). Osim što novinarka niti jednom ne problematizira stavove sugovornice, već joj u potpunosti povlađuje, u ovom intervjuu se javlja i jedna zanimljivost. Novinarka traži od sugovornice da se izjasni o stavovima opozicije. To je mjesto na kojem se otkriva dubina politiziranosti zdravstvenog sektora koja se intervjuom pokušava negirati.
I portal Balkans.aljazeera.net je popratio spajanje bolnica. Iako su poznati po visokim profesionalnim standardima, ovaj put je bilo nešto drugačije u tekstu “Kolaps prijeti zdravstvu Federacije BiH” (9. 1. 2016.). U tekstu je sve ono o čemu pričaju protivnici gašenja bolnice smješteno u jednu rečenicu (u podnaslovu i pred sam kraj teksta): “Opozicija tvrdi da vlast gašenje Opće bolnice i njeno pripajanje UKCS-u vrši mimo zakona i da je to već završena stvar.” Novinska agencija Patria (urednica Edina Latif) donijela je članak pod nazivom: “Konaković i Novalić obmanjuju javnost: Dokumenti dokaz da je Izetbegović željela ugasiti Opću bolnicu” (16. 1. 2016.), u kojem je naveden dokument koji je navodno Sebija Izetbegović davala uposlenicima Opće bolnice na potpis. Iako je izlazak dokumenta u javnost pohvalan, mnogo bolju analizu cijele priče o “dokumentu” ponudili su na portalu N1.info.ba. u tekstu “Šta građani misle o imenovanju Sebije Izetbegović”, autora Borisa Breze (8. 1. 2016.). Iako je tekst tematski odstupio od naslova, u njemu se moglo saznati o spornom papiru te ko ga je nudio uposlenicima: “A zgrada će biti ispražnjena jer će u nju biti smještene federalne institucije. O opremi još niko ne govori. Autor papira, koji je jučer kružio Neuropsihijatrijom Opšte bolnice, kojim su zaposleni samoinicijativno tražili da pređu u Klinički centar, kako kažu u sindikatu, je šef tog odjela, Hasan Sefo. Zaposleni kažu da je Sefo zbog toga dobio ukor od Sebije Izetbegović, te da je taj papir povučen.”
Ipak, niti jedan od portala nije našao za shodno da problematizira najozbiljniju stvar u cijeloj priči: činjenicu da se spajanje bolnica kao vid ušteda u zdravstvu predstavlja kao dio Reformske agende koju su mediji bezrezervno podržavali. Samo je na portalu Klix, u tekstu “Vlada FBiH: Radna grupa razmatra samo pripajanje Opće bolnice UKCS-u” (15. 1. 2016.), tek pomenuto da je Radna grupa formirana da pokrene jednu od aktivnosti reforme zdravstvenog sistema u FBiH, te da je to definirano Akcionim planom za provedbu Reformske agende.
Zaključak bi mogao biti da su se mediji u slučaju spajanja bolnica podijelili na one koji su bili protiv te ideje, one koji su u potpunosti pristali uz vlast, one koji su politizirali cijelu priču i one koji su nastojali držati poziciju neutralnosti. Bez problematiziranja uzroka.
