Kandidaturom Boriše Falatara, Naša stranka odustala je od principa zbog kojih na prošlim izborima nije imala kandidata za člana Predsjedništva BiH
Piše: Nihad Hebibović
Boriša Falatar je i zvanično predstavljen kao kandidat Naše stranke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Time ova stranka po prvi put u jednom izbornom ciklusu ulazi u izbornu trku za mjesto člana Predsjedništva. Nominacija je u javnosti naišla na različite reakcije.
I prije nego što je Falatar zvanično predstavljen, Željko Komšić, kandidat DF-a za istu poziciju, pozdravio je kandidaturu Naše stranke. “Raduje me da će građani, u duhu demokratije, biti u prilici da biraju između više kandidata. Za razliku od onih koji izborni proces zamišljaju u jednom totalitarnom duhu, pri čemu je kandidatura dopuštena samo jednoj političkoj opciji, moje je mišljenje suprotno. Građani zaslužuju što širu ponudu kandidata različitih ideoloških i političkih profila”, naveo je Komšić.
Portal Dnevnik.ba, blago naklonjen HDZ-u, također pozdravlja kandidaturu i piše da je startna pozicija Falatara znatno povoljnija od Komšićeve. “Za razliku od Komšića koji je pripadnik Armije BiH, Falatar nema nikakvu ulogu u ratu i put prema Hrvatima mu je otvoren”, ocjenjuje u redakcijskom osvrtu pomenuti portal. Naša stranka 2010. i 2014. godine nije imala kandidata ili kandidate za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ipak, 2010. godine, Naša stranka neizravno je podržala Martina Raguža (HDZ 1990) kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, dok 2014. godine niti je imala svog kandidata, niti je nekome od kandidata na ovaj ili onaj način pružila podršku.
Izostanak kandidature Naše stranke za člana Predsjedništva tada je objašnjavan postojanjem diskriminirajućeg sistema biranja članova Predsjedništva, pa shodno tome principijelno nisu htjeli nominirati svoga kandidata. Međutim, iako diskriminacija pri izboru članova Predsjedništva nije otklonjena, Naša stranka se odlučila da prekrši vlastiti princip i da ponudi kandidata. Nezvanično, iz stranke potez objašnjavaju uvjerenjem da je Evropska unija odustala od insistiranja na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, čime bi se otklonila diskriminacija pri izboru članova Predsjedništva, iako takav stav od zvaničnika EU nismo bili u prilici čuti. Čak nasuprot tome, evropski zvaničnici u više navrata su podcrtali da se u BiH moraju provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.
Bilo kako bilo, evidentno je da je Naša stranka odstupila od principa iza kojeg je do sada čvrsto stajala, što predstavlja blago iznenađenje, pogotovo kada je riječ o stranci koja svoj politički imidž pokušava graditi na političkoj principijelnosti.
