N1 I AL JAZEERA: KAD DNEVNICI POSTANU UŽITAK ZA PUBLIKU

Ovog tjedna N1 se pokazala boljom kad je riječ o praćenju događaja iz zemlje i regiona, a Al Jazeera je i dalje nedostižna u pokrivanju vijesti iz svijeta, osobito Bliskog istoka i Afrike. Obje TV-kuće pokazuju visoku profesionalnost i pravo je zadovoljstvo pratiti dnevnike N1 i Al Jazeere N1: ODLIČNO IZVJEŠTAVANJE O DOMAĆIM TEMAMA 5. […]

N1 I AL JAZEERA: KAD DNEVNICI POSTANU UŽITAK ZA PUBLIKU

Ovog tjedna N1 se pokazala boljom kad je riječ o praćenju događaja iz zemlje i regiona, a Al Jazeera je i dalje nedostižna u pokrivanju vijesti iz svijeta, osobito Bliskog istoka i Afrike. Obje TV-kuće pokazuju visoku profesionalnost i pravo je zadovoljstvo pratiti dnevnike N1 i Al Jazeere

N1: ODLIČNO IZVJEŠTAVANJE O DOMAĆIM TEMAMA

5. – 11. april 2015.

STRANAČKO UHLJEBLJIVANJE U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA: U ponedjeljak, šestog travnja, novinar Boris Brezo bavio se temom nezakonitog zapošljavanja u državnim institucijama BiH. Obrađen je primjer najvjerojatnije nezakonitog zapošljavanja stotinu ljudi u Elektroprenosu BiH. Problematizirana je mogućnost da rukovodioci institucija imaju mogućnost s lista za imenovanje izabrati onog kandidata koji njima odgovara, a ne onoga koji je najbolje rangiran. Novinar prigodno zaključuje prilog napomenom da smo nedavno dobili novu vlast i da “slijedi trka za uticaj na određene institucije i agencije. I tu će igrati stranačka križaljka. Samo se čeka da pojedinim direktorima istekne mandat”. Problem stranačkog zapošljavanja u državnim institucijama svima je poznata tema, ali time ne prestaje obaveza novinara da javnost uvijek i iznova podsjeća na ovu negativnu društvenu pojavu. Osobito nakon što se formira nova vlast.

KOLIKO KOŠTA ČAMAC?: “Direkcija za robne rezerve Federacije platila je firmi Ris-Sportnautik iz Gradačca 556 hiljada maraka. U Službenom glasniku BiH je objavljeno da se radi o nabavci gumenog čamca i motora od 25 KS. To znači da je Direkcija čamac koji košta šest hiljada maraka platila pola miliona.” Kako dolazi do ovakvih nelogičnosti u procesu javnih nabavki istražio je opet novinar Boris Brezo. Još jedan odličan prilog koji pokazuje koliko i na koje načine korupcija guta milijune maraka novca nas poreznih obveznika.

KAD SIPA HAPSI ZBOG SUŽIVOTA I DOBROSUSJEDSKIH ODNOSA: Utorak, sedmog travnja, imali smo priliku pogledati pomalo komičan prilog o suživotu u BiH. Priča novinarke Anđelke Marković bavi se odnosima Bošnjaka i Srba u selu Bočinja kraj Maglaja. Prilog je koncipiran tako da gledatelj dobije utisak da u Bočinji nema problema između dviju etničkih zajednica. I, istina, sugovornici s obje strane govore samo s poštovanjem o svojim susjedima, te kako su za vrijeme prošlogodišnjih velikih poplava pomagali jedni drugima. Da je bilo prije nekih problema u selu tek se nešto stidljivo spominje na samom kraju priloga riječima: “Ovo mjesto, kaže (komšija Imamović), najčešće se spominje kao stjecište potencijalnih terorista. ‘Sve što ljudi o nama govore, oni barataju sa poluinformacijama. Ja uvijek nastojim da dokažem novinarima i drugim ljudima da me ne razlikuju od drugih Bošnjaka’, rekao je zamjenik predsjednika Savjeta MZ Bočinja Enes Imamović. Imamović, kaže, ne razumije pojam vehabija. Za njega izgled ne predstavlja ništa, osim držanja do vjerskih načela.” Neupućenom gledatelju ostaje nejasno zbog čega Imamović, koji izgledom podsjeća na pripadnika vehabijske zajednice, izgovara tu tvrdnju? Naime, nekako je iz priloga “kliznula” informacija da je SIPA u rujnu prošle godine u akciji “Damask” u ovom selu izvršila hapšenja osumnjičenih za terorizam i vrbovanje, organiziranje, financiranje i slanje bh. državljana na ratišta u Irak i Siriju. Izostavljanjem ove informacije, prilog ostavlja utisak da je tek riječ o malo tradicionalnijim i duboko religioznim muslimanima prema kojima drugi ljudi gaje predrasude.

Plus nedjelje:

Oba priloga Borisa Breze. Dvije za javnost iznimno važne teme.

Minus nedjelje:

Priča o dobrosusjedskim odnosima u selu Bočinja. Prvo što su priče o suživotu postale izlizana tema, drugo što je zanemarena činjenica da je SIPA u ovom selu hapsila ljude zbog sumnje za terorizam.

Ocjena: 9

AL JAZEERA: NEDOSTIŽNA U POKRIVANJU VIJESTI IZ SVIJETA

5. – 11. april 2015.

DOBRA EKOLOŠKA PRIČA IZ CELJA: Dobro je da i ekologija dobije svoje mjesto u dnevnicima, što se kod nas dešava rijetko. Ukoliko se nije izlio tanker s naftom ili je nešto pošlo ukrivo u kakvoj svjetskoj nuklearnoj elektrani, ekologija kod nas nije tema za dnevnike. Al Jazeera je u ponedjeljak, šestog travnja, napravila zanimljiv prilog o spaljivanju otpada u dvjema sredinama, u prigradskom zagrebačkom naselju Resniku i u Celju u Sloveniji. Mještani Resnika su protiv izgradnje spalionice otpada u njihovom mjestu jer vjeruju da bi to bilo opasno po njihovo zdravlje. Novinarka Martina Kiseljak u svom nas prilogu vodi u slovenski grad Celje, gdje postoji spalionica otpada koja radi po najvišim ekološkim standardima. Novinarka nas vodi u tvornicu, te upoznaje s procesima sortiranja, recikliranja i spaljivanja otpada koji nije moguće reciklirati. Također, imamo priliku čuti i komentare stanovnika Celja koji su zadovoljni radom spalionice. Novinarka je mudro odabrala pozitivan primjer iz Celja da pokaže kako postoje pametna i ekološki prihvatljiva rješenja, koja mještani Resnika mogu primijeniti da riješe svoj problem. Takvom koncepcijom novinarka je pokazala dobru pripremljenost za temu koju je u svom prilogu obradila.

HOĆE RADIJACIJA PREKO UNE, NEĆE NOVINARKA: I u petak, 10. travnja, Al Jazeera je našla vremena za ekologiju. Ovoga puta riječ je o peticiji građana Novog Grada, mjesta na sjeveru Bosne i Hercegovine uz granicu s Hrvatskom, koji su protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u susjednoj općini Dvor u Hrvatskoj. Imali smo priliku čuti zašto se građani Novog Grada bune protiv odlaganja radioaktivnog otpada, ali ostali smo zakinuti za komentar nekoga s druge strane Une, bilo da je riječ o općinskim vlastima ili mještanima Dvora u Hrvatskoj.

U RAT IZ SOLIDARNOSTI: U utorak, sedmog travnja, novinar Ivan Čorkalo napravio je videoprilog o Miroslavu Mašiću, koji je jedan od petnaestak hrvatskih dobrovoljaca koji su se borili na strani ukrajinske vojske u posljednjem ratu. Na samom početku videopriloga kamera pokazuje tri vojna amblema s nacističkim znakovljem, među kojima se nalazi i stilizirana svastika. Saznajemo da je dobrovoljac Mašić bio član Azovske pukovnije u sastavu koje su se borili i dobrovoljci iz drugih zemalja. Ostatak priloga Mašić govori o svom iskustvu u Ukrajini, te o motivima da se ode boriti u Ukrajinu. Kako kaže, motiv za odlazak u rat nisu novac i avanturizam, već isključivo solidarnost s ukrajinskim narodom. Gledatelji su ostali zakinuti za objašnjenje o amblemima, novinar nije upitao dobrovoljca Mašića da objasni nacističko znakovlje na amblemima Azovske pukovnije, niti smo iz priloga mogli saznati o kakvoj je to organizaciji riječ. S obzirom da je riječ o ekstremno desničarskoj paravojnoj formaciji koja se inspirira neonacističkim idejama, novinar Čorkalo je trebao ili tražiti komentar od Mašića ili objasniti sâm gledateljstvu o kakvoj je organizaciji riječ. Ovako, nakon odgledanog priloga, pitanje o stvarnim motivima, te o ideološkim uvjerenjima stranih boraca u Ukrajini ostaje u zraku.

Plus nedjelje:

Plus ide novinarki Martini Kiseljak koja se dosjetila napraviti usporedbu problema rješavanja otpada u Celju i Resniku i time pokazala da je pravljenju priloga o problemu odlaganja otpada u Resniku prethodila dobra novinarska priprema.

Minus nedjelje:

Prilog o hrvatskom dobrovoljcu u Ukrajini. Trebalo je dublje istražiti motive zbog kojih stranci odlaze ratovati u Ukrajinu.

Ocjena: 9

IZDVOJENO:

Vjerojatno se nijedna TV-kuća koja emitira svoj program na Balkanu ne može mjeriti s kvalitetom Al Jazeerinog programa kad je riječ o izvještavanju o događajima iz svijeta. Zadnji tjedan svijet je potresla vijest o ubistvu 147 studenata u Keniji od strane militantnog islamističkog pokreta Al-Shabab. U utorak, sedmog travnja, Al Jazeera je gledateljima ponudila detaljan prilog o pokretu Al-Shabab. Gledatelji su tako mogli saznati više o tom pokretu, o njihovom nastanku, povijesti, odnosima s Al-Kaidom, o načinu na koji regrutiraju članove, o izvedenim terorističkim napadima, utjecaju na Somaliju, Keniju i širi region, itd. Za one gledatelje koji govore samo hrvatski/srpski/bosanski jezik, Al Jazeera se iz dana u dan potvrđuje kao najbogatiji izvor informacija o dešavanjima u svijetu izvan tog govornog područja.

KOMPARATIVNA ANALIZA

Ovog tjedna N1 se pokazala boljom kad je riječ o praćenju događaja iz zemlje i regiona, a Al Jazeera je i dalje nedostižna u pokrivanju vijesti iz svijeta, osobito Bliskog istoka i Afrike. Obje TV-kuće pokazuju visoku profesionalnost i pravi je užitak pratiti dnevnike N1 i Al Jazeere.

(U utorak, 14. aprila čitajte analizu Amera Tikveše: TV1 i TV Hayat)

About The Author