Televizija N1 previše je pažnje poklonila hrvatskom bjeguncu, a Al Jazeera ne pokazuje nikakav interes za vijesti iz kulture
N1: Pozitivne priče i teorije zavjere
7. – 14. juni 2018.
MNOGO POLITIKE NI OKO ČEGA: U Dnevniku u 19 sedmog juna, voditelj Vlado Marić je u najavi priloga o izvještaju PIC-a akcenat stavio na implementiranje presude Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”. Tek je novinarka Tina Jelin Dizdar u prilogu razjasnila da je bilo govora i o Zakonu o krivičnom postupku i Zakonu o OSA-i te nesrazmjernom nabavljanju oružja. U istom izdanju bio je veoma temeljit izvještaj Aleksandre Tolj povodom sastanka o migracijama te ministarske konferencije u Sarajevu, s posebnim akcentom na BiH. Novinarka je prenijela najave bh. vlasti da će se za migrante u Krajini koji su bolesni “morati naći prostor u koji će se smjestiti”, ali bez imalo kritičkog stava prema činjenici da neko bolesne ljude neće hospitalizirati nego – ograđivati.
U prilogu Borisa Breze o kandidaturama za hrvatskog člana Predsjedništva BiH (osmi juni, voditeljica Marijana Kršo) mogla su se čuti predviđanja dva analitičara o padu Dragana Čovića na izborima. U prilogu nema realnih pokazatelja o tome niti bilo kakvih aktuelnih predizbornih statistika, tek podaci o glasovima koje je Čović dobijao na prethodnim izborima. Prilog zasnovan na izjavama analitičara postaje kompilacija mišljenja, makar imao dobru intenciju. U istom izdanju Dnevnika u 19, voditeljica Marijana Kršo je od objavljivanja Zakona o državnoj imovini u Narodnim novinama u Hrvatskoj napravila priču od jedan minut, pružajući sve relevantne informacije, problematiku uknjižbe te navodeći moguća rješenja.
Televizija N1 imala je niz priča o ljudima koji su uspjeli pokrenuti uspješne biznise s hranom. U Dnevniku u 19 desetog juna (voditelj Darko Savić) takva je priča Anđelke Marković o carstvu luksuzne čokolade u Derventi. Đenana Kaminić je osmog juna donijela priču o profesorici engleskog jezika iz Hercegovine koja se okrenula ekološkoj proizvodnji hrane, od čega živi sedam porodica.
POSKUPLJENJA, AKCIZE, ŠTRAJKOVI: U Dnevniku u 19 devetog juna, voditelj Darko Savić je u najavi priloga o protestima zbog poskupljenja goriva rekao da su “već u regiji izazvali polemike da li iza njih stoje opozicione stranke ili je riječ o opravdanom buntu građana”. Postavlja se pitanje zašto se u najavi priloga koristi klasičan spin i zašto se u pitanje dovodi opravdanost protesta zbog poskupljenja? Ovo posebno važi kada se uzme u obzir prilog u kojem se vidi da je ovo stav Aleksandra Vulina koji u maniri teorije zavjere poredi proteste nezadovoljnih građana sa scenarijem nasilja u Ukrajini po nalogu “zapadnih obavještajnih službi”. Mnogo bolji blok o poskupljenjima goriva i onome što su ona izazvala bio je 12. juna (voditelj Amir Krivošija), s javljanjima novinara Esmira Milavića iz Sarajeva te Snežane Mitrović iz Banjaluke uz sugovornike, kritičke otklone te nove informacije.
U Dnevniku u 19 emitiranom 11. juna (voditeljica Ajla Šabanović), umjesto stavova političara koji graniče s teorijama zavjere, novinarka Adisa Imamović je istakla saopštenja stranaka o neopravdanosti poskupljenja goriva, ali i podsjetila gledatelje da su upravo te stranke donijele sporni Zakon o akcizama. U istom izdanju Dnevnika u 19, novinar Zvonko Komšić je napravio uspješan prilog o izmjenama Izbornog zakona te je problematiku pomakao s razine dnevne politike na priču o sukobima dva koncepta. Veoma dobar je bio i prilog Tine Jelin Dizdar o sporovima građana s budžetskim korisnicima uz precizne infografike.
Devetog juna, Nataša Tadić imala je prilog o štrajku ljekara u Tuzlanskom kantonu. Priča je proširena i na HNK, BPK te općenito na Federaciju BiH. Ipak, nije bilo ni riječi o položaju ljekara u RS-u i Brčko distriktu.
Ocjena: 9
AL JAZEERA BALKANS: Vijesti iz globalnog sela
7. – 14. juni 2018.
SVIJET NIJE SAMO ZAPAD: Al Jazeera Balkans i ove je sedmice imala sadržajne Vijesti u 20. Posebna pažnja posvećena je dvjema globalnim temama: sastanku G7 te sastanku Donalda Trumpa s Kim Jong Unom. Iako su ove priče popraćene nizom priloga i sugovornika, nisu bile teške za pratiti. U Vijestima u 20 desetog juna (voditelj Saša Delić), priča o globalnim problemima nije svedena samo na sukobe unutar grupe G7, već je bio odličan prilog o sastanku članica Šangajske organizacije za saradnju u Kini koji je izuzetno bitan u makroekonomskim kretanjima, a istovremeno prešućen u većini regionalnih medija. U istom izdanju bila je odlična priča Zorana Kosanovića iz Bujanovca na jugu Srbije o tome kako nesaradnja srbijanskih i kosovskih vlasti koristi teškim kriminalcima.
Emisiju je obogatila i priča novinara Emira Skenderagića o djeci koja prose, njihovom zbrinjavanju u centrima širom BiH, ali i pogrešnim tužilačkim praksama u tretiranju dječijeg prosjačenja s pojašnjenjem stručnjaka. Urađena u stilu ozbiljnog istraživačkog novinarstva, priča ima i prednost što nije svedena samo na Sarajevo i prikazuje sudbinu djece iz Bijeljine. U Vijestima u 20 emitiranim 13. juna (voditelj Saša Ćeramilac), Emir Skenderagić je u prilogu o cijenama goriva za sugovornika imao samo Zlatka Hurtića, savjetnika u Vladi FBiH, ako se izuzme saopštenje portparola UIO. Prilog je, ipak, bio informativan i novinar je napravio odličnu poentu – da vladajuće stranke traže da reagiraju vlasti u kojima sjede upravo ljudi iz tih stranaka. Preciznom statistikom razbijen je mit o tome da građani BiH plaćaju najjeftinije gorivo u Evropi.
OD BiH DO JEMENA I SIRIJE: U Vijestima u 20 od 11. juna (voditelj Saša Ćeramilac) nije bilo priče iz Bosne i Hercegovine. Tek su blokade saobraćajnica i uništavanje municije u BiH tretirani kao kratke vijesti, bez priloga. Ovo je ujedno bilo najsiromašnije izdanje Vijesti u 20 ove sedmice.
Nešto bogatije izdanje Vijesti u 20 bilo je 12. juna (voditeljica Anne Marie Ćurčić), s posebnim blokom o regionalnom poskupljenju goriva. Izdvajamo dvije veoma dobre priče. Prva je ona Ivana Pavkovića o izgradnji naftovoda TANAP te njegovom značaju za region. Prilog je fokusiran na saradnju regiona, benefitima koji iz nje mogu proisteći, ali i na politizaciju pitanja energetike i to sve uz mnogo podataka i relevantne sugovornike. Drugu dobru i ozbiljnu priču je napravio Boris Gagić i to potaknut viješću da su u zvaničnom Londonu nedavno postavljena pitanja o tome da li je 30 miliona metaka koje je BiH izvezla u Saudijsku Arabiju završilo u Siriji i Jemenu.
Ocjena: 9
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Televizija N1 previše je pažnje poklonila Zdravku Mamiću i njegovim izjavama, praveći svojevrstan spektakl od stavova bjegunca pred pravdom.
U Dnevniku u 19 na N1 nerijetko na kraju emisije bude pokoja vijest i čak priča iz kulture. U Vijestima u 20 Al Jazeere Balkans ne postoje bilo kakve vijesti iz ove oblasti.
Obje televizije su veoma pažljivo izvještavale o susretu Donalda Trumpa i Kim Jong Una, no Al Jazeera je imala malo snažniji kritički otklon s obzirom na permanentna kršenja ljudskih prava u Sjevernoj Koreji.
Jednako dobri su bili prilozi Emira Skenderagića (osmi juni, voditelj Saša Delić) i Aleksandre Tolj (10. juni) o podizanju prve optužnice protiv automafije u BiH. Dok je Skenderagić imao precizne statistike, Tolj je za sugovornike imala stručnjake koji su objasnili najsavremenije metode kojima se lopovi pri krađi služe te savjetovali građane kako se zaštititi.
