Funkcionerima penzije za džeparac
Tokom protekle decenije isplaćeno je skoro 440 hiljada KM za odlazak u penziju 15 bh. političara iz tri državne institucije. Većina njih je nakon toga nastavila raditi te uz penziju primati i plaću.
Bariša Čolak i Jakov Galić, delegat i poslanik u domovima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), dobili su tokom pandemije korona virusa otpremnine za odlazak u penziju, ali su se odmah vratili među stalno zaposlene.
Iako je u ovo vrijeme krize i neizvjesnosti poslanik Damir Arnaut tri puta u Državnom parlamentu predlagao da se umanje primanja funkcionerima kako bi se uštedio javni novac, njegovi prijedlozi nisu prihvaćeni.
Tu ideju nisu podržali ni Čolak ni Galić, koji su u tom periodu iz budžeta dobili po 29 hiljada maraka otpremnine za odlazak u penziju.
Za 15 funkcionera Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH isplaćeno je 436.767 KM za otpremnine od početka 2010. do kraja marta 2021. godine. Većina njih je nakon toga ostala na funkcijama te uz penziju prima i plaću.
Uz Galića i Čolaka i: delegati Sredoje Nović i Dušanka Majkić, zastupnik Nebojša Radmanović te bivši državni parlamentarci Mirsad Mešić, Krstan Simić, Boško Tomić, Petar Kunić i Beriz Belkić su odlučili nastaviti sa radom nakon što su dobili otpremnine.
Tako im je omogućeno da do kraja marta 2021. godine, ne računajući otpremnine, iz budžeta državnih institucija zarade još 2,31 miliona KM.
“Nastaviti biti poslanik, okej, ali nespojiva je, ili bar treba biti, otpremnina i nastavak primanja plate, jer cilj otpremnine je da vam olakša tranziciju iz zaposlene osobe u penzionera. To je svrha otpremnine. To nije nagrada“, kaže poslanik Damir Arnaut za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Izabrani i imenovani funkcioneri, kao i drugi uposlenici u državnim institucijama, imaju pravo na otpremninu na osnovu Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na otpremninu prilikom odlaska u penziju u institucijama BiH.
Iznos u visini šest neto plaća isplaćuje im se po „sili zakona“ nakon navršenih 65 godina života i 20 godina radnog staža ili 40 godina staža.
U državnim institucijama je od početka 2010. do marta 2021. godine isplaćeno 17,5 miliona KM za odlazak u penziju 1.973 uposlenika. Među njima su najveće otpremnine dobili izabrani i imenovani zvaničnici, zahvaljujući prosječnim plaćama od blizu 4.800 KM. (Centar za istraživačko novinarstvo)
HRT forsira Lučića i Raspudića
– Moja osobna iskustva s HRT-om (Hrvatskom televizijom i Hrvatskim radijem) – općenito uzevši – bila su i jesu jako pozitivna. Međutim, nekoliko zadnjih godina – snaženjem utjecaja predstavnika Katoličke crkve na uređivačku politiku HRT-a (barem ja tako mislim) – smanjivali su se i moji nastupi u informativnome programu, ali i u emisijama religijskoga sadržaja, dakle u emisijama koje su odgovarale onome čime se bavim, sociologijom religije.
Do toga je došla zbog mojih javnih nastupa u kojima sam bio nešto kritičniji prema djelovanju pojedinih predstavnika Katoličke crkve u RH, što me je – da budem potpuno iskren – iznenadilo i (za)čudilo.
Na to je zacijelo utjecao i moj tekst o nekadašnjoj emisiji “Nulta točka”, koju je uređivao gosp. Mislav Togonal, a koji je objavljen na portalu Prometej.ba pod naslovom “Nula ‘Nulte točke’” http://www.prometej.ba/clanak/osvrti/nula-nulte-tocke-743 i prenesen na nekoliko drugih internetskih portala.
U tekstu sam napisao da se čudim što HTV nije u stanju u svoje emisije posvećene Bosni i Hercegovini, pozvati i Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini i uistinu je vole, za koje je ona istinska domovina. A ima ih još jako puno, unatoč politici „humanog preseljenja“ koja im je bila namijenila ulogu „divljači“ u rezervatima od posebne hrvatske državne skrbi. No, umjesto njih, poziva se osobe – uz prof. dr. Ninu Raspudića i prof. dr. Ivo Lučić – koje nastupaju ponajviše u ime velikosrpskih i velikohrvatskih, ali što je jako važno, uvijek na štetu hrvatskih bosanskohercegovačkih interesa, a što su pokazali i posljednji izbori. Nažalost, kad je riječ o položaju Hrvata u BiH, HRT je i dalje ostao u službi nesretne HDZ-ove politike. (Ivan Markešić, Teleskop.hr)
Nova studija otkrila da 55 posto plastičnog otpada u svijetu proizvodi 20 kompanija
Istraživanje fondacije Minderoo pratilo je put polimera dok su napuštali fabrike i pretvarali se u plastiku za jednokratnu upotrebu, prije nego što su bačeni.
Trenutno plastika za jednokratnu upotrebu čini većinu plastike koja se godišnje baci. Fondacija je navela da je 2019. bačeno više od 130 miliona metričkih tona – većina toga je spaljena, stavljena na odlagalište ili u najgorem slučaju odbačena u okoliš, piše Euronews.
Plastika za jednokratnu upotrebu često završi u okeanima i čini većinu vidljivog zagađenja.
Izvještaj je otkrio da su kompanije poput ExxonMobila, plinske korporacije i Dowa, proizvođača hemikalija, na vrhu liste zajedno sa Sinopecom, naftnom i hemijskom kompanijom. Zajedno ove tri kompanije pojedinačno čine 16 posto globalnog plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu.
ExxonMobil je na vrhu liste kompanija za proizvodnju jednokratne plastike i zagađivača na svijetu. “Doprinijela” je sa 5,9 miliona tona plastičnih zagađivača, dok je Dow stvorio 5,5 miliona tona plastičnog otpada.
Izvještaj je također otkrio da mnoge svjetske banke i investitori finansiraju stvaranje plastike za jednokratnu upotrebu kupujući dionice u matičnim kompanijama koje proizvode polimere. Od 2011. godine banke poput Barclays, HSBC i Bank of America ovim su matičnim kompanijama posudile blizu 24,5 miliona eura, što je rezultiralo direktno doprinosom klimatskoj krizi i borbi protiv plastike za jednokratnu upotrebu.
Od 20 kompanija za koje je utvrđeno da su najgori zagađivači, tri imaju sjedište u Evropi i kolektivnu štetu od 4,6 miliona tona.
U sljedećih pet godina procjenjuje se da će planirano širenje proizvodnje polimera ometati recikliranje plastike i kao rezultat toga, upotreba plastike za jednokratnu upotrebu mogla bi porasti i do 30 posto.
Ovaj razvoj će negativno utjecati na zemlje u razvoju, jer tu završava većina plastike za jednokratnu upotrebu. (Klix)
Njemački predsjednik: Pandemija će ostaviti dugoročne rane na društvu
PANDEMIJA koronavirusa ostavit će dugoročne rane na društvu, upozorio je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier na ekumenskoj konferenciji u Frankfurtu.
“Društvene posljedice virusa neće jednostavno nestati sa zadnjim cijepljenjem, posljednjom mjerom”, kazao je Steinmeier u završnom obraćanju skupu.
Njemački predsjednik predviđa da neće biti potpunog povratka na staro.
“Međutim, ponovni susret s obitelji i prijateljima, rukovanje, zagrljaj i održavanje misa onakvih kakvima ih poznajemo – svi se tome radujemo”, poručio je Steinmeier.
“Žestoko smo se borili”
“Žestoko smo se borili po pitanju virusa i obveznog nošenja maski, restrikcija i ublažavanja, vrtića i škola, cjepiva i prioriteta za cijepljenje”, dodao je.
Mnogima su propale veze, prijateljstva su se raspala, a obitelji su bile podijeljene, istaknuo je njemački predsjednik.
Ali ekumenska je konferencija pokazala da katolici i protestanti imaju više zajedničkog od onoga što ih dijeli, rekao je Steinmeier, dodavši da se to odnosi i na društvo u cjelini.
Stoga je pozvao na izgradnju mostova među onima koje je pandemija učinila neprijateljima. (Index.hr)
