HAYAT TV I NAŠA TV: Čovićeva kandidatura i blokade saobraćajnica

Plus sedmice

HAYAT TV

Odličan prilog u Vijestima u 7 12. juna novinara Emerina Ahmetaševića o usporedbi cijena goriva i prosječne plate u BiH i drugim zemljama. Tabelarni prikaz, izjava ekonomskog stručnjaka, kao i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, te zaključak kako novac od goriva koji odlazi državi teško može otići na autoputeve, jer ih skoro i nemamo. Plus: nastavak praćenja situacije s bh. studentom u Turskoj – Selmirom Mašetovićem.
NAŠA TV
U Dnevniku od 12. juna, urednika i voditelja Damira Bliznaca, dobar prilog o najavljenom smanjenju cijene goriva – sa izjavama federalnog ministra trgovine Zlatana Vujanovića, kao i Mirka Šarovića koji je upozorio da entitetske vlade trebaju ograničiti gornji limit cijena nafte i naftnih derivata.

Minus sedmice

HAYAT TV

Čak i uz činjenicu da se radi o manje-više neformalnom šefu države, visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, razgovor koji je s njim vodila novinarka Dženeta Sariž-Kozić (9,23 minute) jednostavno je predug za ovu vrstu informativne emisije.
NAŠA TV
Iako u svojoj “dnevničkoj šemi” skoro u pravilu Naša TV nema vijesti iz svijeta, teško je povjerovati da su odlučili prešutjeti svojim gledateljima historijski susret lidera SAD-a i Sjeverne Koreje, Donalda Trumpa i Kim Jong-una.

HAYAT TV I NAŠA TV: Čovićeva kandidatura i blokade saobraćajnica

Bunt građana zbog cijena goriva, te svi efekti ove priče bili su dominantne vijesti na Hayatu, dok su na Našoj TV prednost dali Čovićevoj kandidaturi na predstojećim izborima 

HAYAT TV: Izbori i prava radnika

8. – 14. juni 2018.

SOCIJALNE TEME: Iako izborne teme polako preuzimaju medijski prostor, TV Hayat je ove sedmice u centralnoj informativnoj emisiji mnogo prostora posvetio socijalnim temama. Za početak, bio je tu prilog kao post festum utvrđenih zakonskih rješenja o primanjima – odnosno o najavljenom smanjenju poreza na plate – za koje sindikalisti tvrde da je riječ o prevari. Smanjuje se porez na platu, ali oporezuju topli obrok i sva ostala primanja pa su najveći gubitnici radnici, smatraju sindikalisti, te se ne radi čak ni o neutralnoj reformi. Hayat je sedmicu nastavio u “radničkom tonu”, prateći protest tuzlanskih ljekara, što je stavio kao prvu vijest 9. juna u Vijestima u 7 koje je uređivala i vodila Amela Hodžić-Cviko. Ista urednica je naredni dan, sasvim opravdano, prve minute posvetila blokadi saobraćajnica u više gradova u BiH, odnosno činjenici da su vozači protestovali zbog povećanja cijena goriva. Nastavilo se dominacijom socijalnih tema – prilogom o poskupljenju usluga Sarajevotaksija, što je posljedica povećanja akciza na gorivo. I dalje se prati situacija s izbjeglicama u BiH, ovaj put nije bilo izjave ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, već je napravljen prilog o podjeli iftara na Željezničkoj stanici u Sarajevu, kao i o Bosancu Mirsadu koji je u svoj dom primio četvero ljudi. Urednica Maida Burgić je, sasvim ispravno, procijenila da je 12. juna vijest dana historijski susret Donalda Trumpa i Kim Jong-una, te je napravljen opsežan prilog s pratećim reakcijama iz svijeta.

Izdvojeno

TV Hayat je tokom sedmice nastavio pratiti blokade saobraćajnica zbog povećanja cijena goriva, te su pravili ankete s građanima, konsultovali stručnjake, tražili odgovore na ono što tiši njihove gledatelje.

Ocjena: 8

 

NAŠA TV: Sveprisutni Dragan Čović

8. – 14. juni 2018.

ČOVIĆ I “BOŠNJAČKE” STRANKE: Ako postoji školski primjer ideološki nastrojenog dnevnika, onda je to bio onaj Naše TV osmog juna, koji je uređivao i vodio Milan Šutalo. Mogli bismo otići i korak dalje pa reći: kanal na jeziku HDZ-a. Prva vijest bila je da se Dragan Čović kandidirao na izborima za člana Predsjedništva BiH, a Šutalo je odmah spomenuo i “bošnjačke” stranke koje su kandidirale Hrvate – navodeći da se radi o Boriši Falataru iz Naše stranke i Željku Komšiću iz DF-a. Kako i po čemu se radi o bošnjačkim strankama, nismo dobili obrazloženje. Ali zato jesmo raskošan prilog o tome šta je vodilo doktora Dragana Čovića da se kandidira, te njegov stari govor o jednakopravnosti i legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda, uz nezaobilazno spominjanje presude Ustavnog suda u slučaju Bože Ljubića. Gosti urednika Šutala u Dnevniku bili su Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja, koji je tog dana u Mostaru predstavio svoje prijedloge za izmjenu izbornog zakona, ali i Ugo Vlaisavljević, profesor s Filozofskog fakulteta, koji je govorio o mobingu, te se, kako je najavio Šutalo, usudio promišljati o položaju Hrvata u BiH. Urednički “propust” u ovoj informativnoj emisiji desio se tokom priloga o 25-godišnjici stradanja Hrvata Travnika, u kojem je rečeno kako su strijeljanje Hrvata izvršili pripadnici “takozvane Armije BiH” – što je terminologija koju uporno i tendenciozno promoviraju mediji Milorada Dodika. Nakon vikend-pauze (tokom subote i nedjelje Naša TV ne emituje Dnevnik), ponovo u prvoj vijesti Dragan Čović, i to kroz prilog o naučnoj konferenciji “Hrvati u BiH –  Demografska stvarnost”. Prilog o konferenciji trajao je 4,33 minute. Nažalost, urednik Damir Bliznac nije smatrao potrebnim da se bavi temom zakonskih rješenja o primanjima u FBiH (utvrđeni prijedlozi zakona o doprinosima i porezu na dohodak), što je trebala biti zanimljiva tema svim gledateljima Naše TV, iz praktičnih razloga – da saznaju kakav će efekat novo zakonsko rješenje imati na plate radnika u FBiH. Još jednom je Čović briljirao u programu Naše TV ove sedmice – treća vijest u Dnevniku od 14. juna bilo je osnivanje Udruge Hrvata u BiH “ Prsten”, koju je prigodno otvorio.

Izdvojeno

Ne možemo se oteti utisku da Naša TV jednostavno ne daje prostor običnim ljudima, ili to radi rijetko. Kroz Dnevnik marširaju politički predstavnici, skoro svaka informativna emisija ima prilog o braniteljima, odnosno odbrani hrvatskih prostora, ali nema mnogo priča o svakodnevnoj borbi za život ljudi sa margina.

Ocjena: 3

KOMPARATIVNA ANALIZA

Tokom praćenog perioda skoro da nije bilo dodirnih tačaka u centralnim informativnim emisijama Naše TV i Hayata. Vijesti potonje televizije bile su zaokupljene radničkim pravima, socijalnim temama, dok je Naša TV prednost davala političkim predstavnicima, u pravilu onima iz HDZ-a. Čak i kad su se vijesti ticale Mostara (koji je okosnica sadržaja Naše TV), Hayat je dominirao. Kao, recimo, u slučaju priloga o otpadnim vodama, odnosno problematiziranju činjenice da, iako je još 2015. godine završen višemilionski projekt o prečistaču otpadnih voda u Mostaru, on još nije u funkciji i nije poznato kada će se to dogoditi. Usto, vijesti iz Republike Srpske, koje se na Hayatu uglavnom često pojavljuju, nemaju svoje mjesto u Dnevniku Naše TV.

About The Author