HAYAT TV: Sve o rudarskim protestima

27. juli – 2. august 2023.

PROTESTI RUDARA: Tema kojoj je televizija Hayat u svojim dnevnicima ove sedmice posvetila najviše pažnje jesu protesti rudara koji su održani u utorak (1. august). Nakon što su prošle sedmice kvalitetno pokrili štrajk rudara jame Raspotočje u Zenici, ove sedmice su ispratili i najavu protesta, same proteste, kao i njihovu posljedicu u vidu smjene uprave JP Elektroprivrede BiH. Vrijedi zapaziti kako je, za razliku od većine drugih televizija, Hayat pružio priliku i upravi Elektroprivrede da objasni svoje postupanje, odnosno nepostupanje, kad je isplata plata rudarima u pitanju. Ne ulazeći u moguće političke razloge, za javnost je uvijek dobro da temeljito čuje obje strane i tako lakše stekne svoj sud.

ERASMUS PLUS: U jako dobrom dnevniku od utorka (1. august) našao se opširan i zanimljiv prilog o programu razmjene studenata Erasmus Plus. Iscrpno je predstavljena jedna zapostavljena tema, uz zanimljive sagovornike koji su iskoristili prednosti ovog programa, analizu o povezanosti kvalitetnog obrazovanja i stepena zaposlenosti, te neočekivano pojavljivanje već pomalo zaboravljenog bivšeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, koji je govorio o značaju razmjene studenata za osjećaj pripadnosti široj europskoj zajednici i integrativnim procesima na kontinentu. Dobro utrošenih pet i po minuta programa.

PROBLEMI OBOLJELIH OD CISTIČNE FIBROZE: Već je praksa da u analizama primjećujemo stvari o kojima se propustilo izvijestiti, a jedan od takvih primjera je odluka Vlade Federacije BiH da hitnom preraspodjelom sredstava riješi problem liječenja osoba oboljelih od cistične fibroze. Iako je Hayat u petak (28. juli) izvijestio o protestima roditelja djece oboljele od ove bolesti uz dramatičnu najavu „Dok se glasno vode borbe za pozicije, vlasti ne čuju vapaj roditelja“, izostao je follow-up ove teme kada je četiri dana kasnije vlast ispunila zahtjeve, što bi se dalo protumačiti i kao primjer manipulativnog izvještavanja. Naravno, dobronamjeran gledatelj uvijek treba ostaviti i mogućnost da je riječ o slučajnom propustu.

Ocjena: 6

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Iskorak Josipa Muselimovića

27. juli – 2. august 2023.

ŠTA SMIJE PREKO GRANICE: U sezoni godišnjih odmora je RTV HB imao par jako dobrih informativnih priloga koji mogu pomoći onima koji putuju. Najprije smo u četvrtak (27. juli) imali trominutni prilog koji ne ostavlja nedoumice o tome šta se smije prenijeti preko granice a šta ne smije, da bismo u nedjelju (30. juli) u nešto kraćem prilogu vidjeli i savjete o tome šta je potrebno poduzeti kako bi se izbjeglo da vaš dom bude na meti provalnika dok ste na odmoru. Kad je u pitanju turizam, vrijedi spomenuti i prilog od subote (29. juli) o tome gdje putuju naši građani koji ne ljetuju u Hrvatskoj. Informativno, korisno i zanimljivo – ovakvi prilozi moraju imati mjesta u dnevnicima svake televizije.

MUSELIMOVIĆ O NAPADIMA NA USTAVNI POREDAK: Zanimljiv odmak od apologetike djelovanja političara u RS-u na čelu sa Miloradom Dodikom, a koja je učestalo primjećivana u analizama dnevnika RTV HB-a, desio se u izvrsnom dnevniku od nedjelje (30. juli), u intervjuu s mostarskim advokatom Josipom Muselimovićem. Muselimović je daleko više od advokata, riječ je o osobi koja je bila svjedok i učesnik brojnih značajnih procesa u BiH, koja raspolaže ogromnim iskustvom i znanjem o političkim i pravnim procesima, te koja nesumnjivo uživa poštovanje javnosti. Njegova razmišljanja o nedavnim napadima na ustavni poredak države su jasno strukturirana i pravno argumentirana, te prezentirana ozbiljno i uvjerljivo, za razliku od izjava nekih političkih analitičara koje smo imali priliku slušati na ovu temu, a koje se u poređenju sa Muselimovićevim izlaganjima doimaju kao obično nagađanje i kozerstvo čija je svrha da se opravda Dodikovo djelovanje. Na RTV HB-u su očito svjesni toga, a pitanje je da li stavovi o Ustavu poput Muselimovićevih u njihovom programu nagovještavaju i neki zaokret u politici.

NENAD NEŠIĆ: U dnevniku RTV HB-a od utorka (1. august) mjesto je našla reakcija voditelja Odjela za branitelje i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Mladena Begića na izjavu ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića koji je tražio sankcije za policajca Hrvata koji je veličao Oluju. Zanimljivo u svjetlu već poslovične politike nezamjeranja RTV HB-a kadrovima iz RS-a je da vijest nije bila Nešićeva izjava, nego Begićeva reakcija na nju, dok se RTV HB – za razliku od nekih sličnih situacija – suzdržao od vlastitih vrijednosnih sudova u ovom slučaju.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Za razliku od nekih sedmica u kojima RTV HB i Hayat kao da izvještavaju sa dvije različite planete, ove je bilo nekoliko podudarnih tema iz kojih se daju iščitati različiti uglovi i kutovi gledanja. Već je konstatovano kako je, naprimjer, Hayat dao značajan prostor Elektroprivredi BiH da objasni svoju ulogu u štrajku rudara rudnika u sastavu ovog javnog preduzeća, a RTV HB se nije bavio time.

Kad je u pitanju ekonomska situacija u zemlji, Hayat je sklon slikati stanje pesimističnim tonovima, dok RTV HB prikazuje optimističnije parametre. Tako je RTV HB u srijedu (2. august) donio informacije o rekordnom iznosu prikupljenog poreza na dodanu vrijednost, uz korektnu opasku kako je to zasluga nikad većih cijena i sagledavanje pozitivnih i negativnih strana rasta prikupljenog poreza. Hayat je, s druge strane, u četvrtak (27. juli) analizirao negativne brojke smanjenja obima vanjskotrgovinske razmjene i povećanja deficita.

Fokus dvije televizije se razlikovao i u praćenju ishoda sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH koja je održana u ponedjeljak (31. juli). Dok je Hayat izdvojio kao uspjeh usvajanje zakona o civilnim žrtvama rata, RTV HB se fokusirao na nezadovoljstvo zbog neusvajanja zaključaka koji se tiču neprocesuiranja počinilaca zločina nad Hrvatima u ratu. Ne treba ni naglasiti kako ni jedna od dvije televizije nije niti spomenula ono što je onoj drugoj bilo u središtu interesovanja.

Formiranje vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je bilo zanimljivo i jednima i drugima u četvrtak (27. juli), kada je propao sastanak na ovu temu koji je sazvala stranka HDZ 1990. Hayat je kratko izvijestio kako je sastanak propao zbog neodazivanja stranke HRS, dok je RTV HB ovome posvetio četiri minute vremena, donoseći i razloge zbog kojih se HRS i njegov lider Slaven Raguž nisu odazvali.

I Hayat i RTV HB su sa pažnjom pratili dešavanja u vezi s usvajanjem zakona kojim se kriminalizira kleveta u RS-u, kao i uvođenje sankcija za četvero zvaničnika ovog entiteta od strane Sjedinjenih Američkih Država. Može se ocijeniti kako su obje ove teme propraćene korektno, uz to što je Hayat zaključio kako su sankcije samo simbolička gesta koja će dodatno osnažiti vladajuću strukturu u RS-u i sankcioniranim političarima povećati popularnost, dok se RTV HB zadržao na reakcijama ovih političara na sankcije koje su im nametnute bez iznošenja vlastitog suda.

Plus sedmice

HAYAT TV

Česte oscilacije u formi i sadržaju dnevnika Hayat TV-a čine da se neki dnevnici istaknu svojom kvalitetom, poput onog od utorka (1. august) koji kao cjelina predstavlja ovosedmični plus. Ovaj dnevnik je trajao nekih pet minuta duže od prosječnih Vijesti u 7, ali je u njemu bilo deset tematskih cjelina koje su pokrile aktuelna dešavanja (štrajk zeničkih rudara, zakon koji kriminalizira klevetu u RS-u), dale analitičke osvrte (sankcije SAD-a zvaničnicima RS-a), tretirale određene zapostavljene teme (programi razmjene studenata), teme od značaja za srednji (zahtjev za vanrednu sjednicu skupštine TK) i lokalni nivo vlasti (problemi građana Sarajeva sa radovima na vodovodu i liftom na Ciglanama), a našlo se vremena i za par cjelina kad su u pitanju vijesti iz svijeta i završetak dnevnika prilogom iz kulture (pripreme za SFF). Iako dužeg trajanja, ovaj dnevnik je bio vrlo zanimljiv i gledljiv, te se može uzeti kao primjer dobro urađenog uredničkog posla.

RTV HB

I za RTV HB kao plus sedmice vrijedi izdvojiti jedan kompletan dnevnik, i to onaj od nedjelje (30. juli). Skoro polusatna emisija ispunjena je sa devet cjelina koje su pokrile politiku (namjere vlasti da ispune obaveze prema EU), analitiku (sankcije zvaničnicima RS-a), aktuelnosti (godišnji odmori), kulturu sjećanja (godišnjica osnivanja brigade „Dr. Ante Starčević“), a bili su tu i prilozi koji su pokrili dimenzije duhovnosti (obilježavanje Obiteljskog dana na Kupresu), kulture (smotra folklora) i sporta (skokovi sa Starog mosta, utakmica Prve nogometne lige u Gabeli). Uz decentno vođenje urednika i voditelja Damira Bliznaca, ovaj sadržajni i kompletni dnevnik je bio izuzetno zanimljiv i davao je potpun dojam old school emisije koja je definitivno među najboljim dnevnicima RTV HB-a otkako ih analiziramo.

Minus sedmice

HAYAT TV

U rutinskoj sedmici bez značajnijih propusta Hayatu moramo spočitati ono što smo prošle sedmice izdvojili kao plus, a to je balansiranje minutaže u danima intenzivnije pažnje posvećene važnim događajima iz prošlosti. Prošle sedmice je tako izdvojen primjer kada je dnevnik koji se velikim dijelom bavio godišnjicom zločina u Prijedoru imao značajno veću ukupnu minutažu kako bi se zadovoljio informativni aspekt emisije. Ove sedmice smo u nedjelju (30. juli) ponovo imali situaciju da je čak pola dnevnika odvojeno za dvije godišnjice (probijanje Tunela spasa i pogibija junaka odbrane Sarajeva Čede Domuza), a ako znamo da je u ostatku Vijesti u 7 od nedjelje dominirala analiza implikacija sankcija SAD-a zvaničnicima RS-a od četiri i po minute, uz petominutni blok vijesti iz svijeta i minut i po rezerviran za skokove sa Starog mosta, možemo zaključiti kako smo imali Vijesti u 7 bez vijesti.

RTV HB

Ova sedmica je za RTV HB predstavljala mirnu plovidbu, a relaksacija odnosa na političkoj sceni je vidno djelovala na smanjenje nervoze i ublažavanje retorike koja je bila korištena – ili je korektnije reći dopuštena – u dnevnicima ove kuće do prije nekoliko sedmica. Zbog toga nema ni značajnijih minusa koji bi se morali izdvojiti, osim što se možda treba pribilježiti odustajanje od koncepta koji je uključivao gosta u studiju a koji je vjerovatno testiran u vrijeme smanjene dostupnosti resursa tokom sezone godišnjih odmora. Vidjet ćemo da li je u pitanju kratkotrajno testiranje promjene koncepta emisije, ali u svakom slučaju često poigravanje sa konceptom i strukturom dnevnika gledateljima ne prija i predstavlja minus.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.