HAYAT TV: Sve o referendumu

20. – 26. juli 2023.

ŽELJKA CVIJANOVIĆ VS UN: Odgovor generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Guterresa članici bosanskohercegovačkog Predsjedništva Željki Cvijanović bio je jednostavan i jasan, te je otklonio nejasnoće oko procesa imenovanja Visokog predstavnika Christiana Schmidta, ako ih je ikako i bilo. O ovome je Hayat izvijestio u četvrtak (20. juli) u jednominutnoj vijesti, ali ostao je dojam da je ova tema tražila malo opširniji i temeljitiji pristup i analizu kakvu Hayat itekako dobro zna uraditi.

OPOZIV IBRAHIMA HADŽIBAJRIĆA: Jedna od tema kojoj je Hayat posvetio najviše prostora bio je referendum za opoziv načelnika sarajevske općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića. U četvrtak (20. juli) smo tako imali prilog o pripremama za referendum, u nedjelju (23. juli) je sam referendum zauzeo centralno mjesto u Vijestima u 7, a u ponedjeljak (24. juli) je Hayat kvalitetno rastumačio ishod referenduma i objasnio iduće korake u proceduri Hadžibajrićeve smjene. Sve u svemu, kvalitetno i sveobuhvatno pokrivena tema. Možda bi se moglo prigovoriti i kako je ovom referendumu posvećeno i previše pažnje s obzirom na to da je riječ o lokalnoj temi, no moguće implikacije Hadžibajrićeve smjene na buduće političke procese u Sarajevu su dobar argument protiv te zamjerke.

ŠTRAJK RUDARA RASPOTOČJA: Početak Vijesti u 7 u srijedu (26. juli) bio je rezervisan za štrajk zeničkih rudara koji su odbili izići iz jame Raspotočje zbog neisplaćenih junskih plata. Hayat je jako lijepo dao primat problemima rudara nad dnevnopolitičkim temama, iznio njihove stavove, ali i prezentirao i argumente uprave koja je kašnjenje plata objasnila neispunjavanjem zacrtane norme. Tačnost, nepristranost, odgovornost i humanost u jednom udarnom prilogu – to je pristup vijestima kakav trebamo.

Ocjena: 5

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Sudbina migranata  

20. – 26. juli 2023.

SPLITSKI SPORAZUM: Sa velikim značajem, RTV HB je prvih pet minuta dnevnika od subote (22. juli) posvetila godišnjici „Splitskog sporazuma“, koji je potpisan 1994. između vlada republika Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iako je ovaj sporazum danas uglavnom u drugom planu, RTV HB ga nije propustio spomenuti i istaknuti kako je on oživotvorio Vašingtonski sporazum i dao izniman doprinos završetku rata.

MIGRANTI: Osobe iz Afrike i Azije koje na svojem putu prema Zapadu prolaze kroz našu zemlju su dosta zapostavljena tema u posljednje vrijeme i treba je povremeno aktualizirati. U nedjelju (23. juli) je to učinila RTV HB u opširnom prilogu iz kojeg smo mogli saznati mnogo toga o trenutnom broju ljudi u pokretu u BiH, o prihvatnim centrima, uspješnosti procesa vraćanja nekih od njih u njihove matične zemlje i tako dalje, bez senzacionalizma ili neprihvatljivog govora kakav često karakterizira izvještavanje o migrantima i izbjeglicama.

ZGRADA UIO: Kao i uvijek, zanimljivo je baciti oko i na stvari koje izazovu dosta pažnje javnosti a o kojima RTV HB ne izvještava. Ove sedmice je to dogovor vladajuće koalicije da se izdvoji 70 miliona KM za kupovinu nove zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a koja će navodno biti kupljena od Mile Radišića, intimusa predsjednika RS-a Milorada Dodika. Iako RTV HB brižno prati sve odluke novih vladajućih koalicija na nivou države BiH i entiteta Federacija BiH, ova odluka je promakla njihovoj pažnji, što je čudno budući da je riječ o „najskupljoj“ stavci dogovora stranačkih lidera koji je postignut na sjednici održanoj u utorak (25. juli).

Ocjena: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA

Možda je RTV HB propustila izvijestiti o 70 miliona KM za zgradu UIO-a kao skoro jedinom konkretnom postignuću nove državne vlasti ove sedmice, ali je zato pratila sve druge aktivnosti s već poslovičnom posvećenošću i entuzijazmom. O sastanku lidera vladajuće koalicije na državnom nivou ova televizija je izvijestila kao o sastanku koji vodi ka deeskalaciji krize kojim su dominirali vedriji i optimističniji tonovi, te je istaknula kako je postignut dogovor o tri reformska zakona, dok će za ostale biti formirane radne grupe. Nimalo iznenađujuće, Hayat u ovom sastanku nije vidio ništa više od spašavanja političke pozicije Milorada Dodika novcem građana kojim će se finansirati paralelni sistem secesionističkih planova.

I na sjednicu Doma naroda državnog parlamenta dvije televizije su gledale drugačije, pa je RTV HB hvalio usvajanje zakona o pristupu informacijama u institucijama BiH u prvom čitanju. S druge strane, Hayat se fokusirao na podatak da je ovo bio jedini prijedlog zakona među 16 tačaka dnevnog reda, kojeg su gotovo u cijelosti činile razne informacije i izvještaji.

Pitanje formiranja Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona je još jedna tema koja zanima obje televizije koje pratimo u ovim analizama. Ova politička sapunica sa elementima misterije još nije došla do raspleta, koji se najavljuje sedmicama unazad. Ni nakon ove sedmice nije ništa jasnije: RTV HB je u nedjelju (23. juli) donijela izjavu iz redova HDZ-a kako je ostalo da se riješe samo sitna kadrovska pitanja, prema SDP-u rješenje nije baš tako jednostavno, dok je SDA u srijedu (26. juli) javila kako se spremaju novi razgovori gdje SDA vjeruje kako može doći do približavanja stavova između njih i HDZ-a. Sapunica se nastavlja i valjda ćemo uskoro saznati ko je u njoj Esmeralda koja treba progledati.

I televizija Hayat i Radiotelevizija Herceg-Bosne su, svaka na svoj način, u subotu (22. juli) ispratile otvaranje džamije u mjestu Rabrani kod Neuma. Dok je Hayat izvještavao u svečanim tonovima o džamiji koja je otvorena nakon brojnih komplikacija, RTV HB je javio kako je otvorena džamija čiji je jedan dio izgrađen bespravno. U tu svrhu su ugostili i načelnika općine Neum Dragana Jurkovića, koji je najprije ocijenio kako je izgradnja džamije politički čin, ali na kraju ipak izrazio nadu da će se naći model da se spor oko nje riješi.

Za kraj, treba spomenuti kako je Hayat u četvrtak (20. juli) opširno pratio sve u vezi s obilježavanjem godišnjice zločina nad nesrpskim stanovništvom Prijedora, dok je RTV HB godišnjicu najvećeg zločina nad bh. Hrvatima u proteklom ratu – masakra 67 civila u Briševu kod Prijedora – tretirao samo kao usputnu crticu koja nije vrijedna značajnije pažnje. Naime, ovom zločinu je posvećeno svega sedamdeset sekundi (!) pripremljenog priloga kojeg su pratile snimke preuzete sa internetskog portala Nedjelja.ba.

Ako iz nekih prethodnih analiza znamo koliko prostora RTV HB daje kulturi sjećanja i obilježavanju raznih obljetnica iz proteklog rata, ovakav odnos prema žrtvama najvećeg pokolja počinjenog nad Hrvatima u BiH devedesetih može se jedino objasniti političkim motivima, odnosno željom HDZ-a BiH da njeguje dobre odnose sa današnjim političkim rukovodstvom RS-a. Iako smo u BiH navikli da narodi ne poštuju žrtve „onih drugih“, za potpun moralni bankrot etnonacionalističkih politika i medija treba se vidjeti svjesna diskriminacija žrtava vlastitog naroda u zavisnosti od toga ko im je bio dželat.

Plus sedmice

HAYAT TV

Hayat je temeljito ispratio sve u vezi s obilježavanjem godišnjice zločina nad nesrpskim stanovništvom Prijedora. Ovoj temi je bilo posvećeno petnaest minuta dnevnika u četvrtak (20. juli), ali za razliku od nekih ranijih godišnjica, izvještavanje o ovoj nije bilo nauštrb aktuelnih događanja, nego je Hayat produžio Vijesti u 7 na neuobičajenih trideset i jednu minutu, pa je ovaj dnevnik trajao desetak minuta duže od prosjeka. Time je u potpunosti zadovoljena informativna dimenzija emisije i ovih „plus deset minuta“ su i plus sedmice za Hayat u našoj analizi.

RTV HB

Kao što je u više navrata isticano, RTV HB ima veliki potencijal u svojoj dopisničkoj mreži. Prilika za prikaz ovog potencijala najbolje se vidi kad je potrebno pokriti dešavanja na većem prostoru, što se prošle sedmice vidjelo tokom nevremena koje je pogodilo neke dijelove Bosne i Hercegovine. Izvještavajući o ovom nevremenu, RTV HB je u četvrtak (20. juli) zašao skoro u sva područja koja su njime pogođena, pružio uvid u sam događaj i kvalitetno izvijestio o razmjerama nastale štete.

Minus sedmice

HAYAT TV

U devetoj minuti dnevnika od petka (21. juli), nakon priloga o nepravilnostima u radu Vlade Kantona Sarajevo uslijedio je neuobičajen poziv vlasti „koja se od svake kritike brani političkim žigosanjem“ upućen od strane „medija kojeg vole napadati“ da se „i ovaj put brane tako što će napasti nas, druge kolege, te CCI i revizore“. Ukoliko je već vlastima na ovaj način „bačena rukavica“, bilo bi puno bolje i vjerodostojnije da je to popraćeno primjerima napada i žigosanja koji su se ovom prilikom spominjali.

RTV HB

Ignorantski odnos prema žrtvama masakra u Briševu, koji je već spomenut u komparativnoj analizi, dovoljno je loša stvar da zaslužuje i da se ponovo istakne ne samo kao minus sedmice u dnevnicima RTV HB-a nego i kao generacijski grijeh cijelog jednog sistema simbiotske sprege etnonacionalne politike i medija.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.