Kada bi druge televizije slijedile njihove standarde, naša bi medijska scena bila znatno kvalitetnija

N1: Kontinuitet u praćenju tema

3. – 9. maj 2018.

PRVI PUT S ERDOGANOM NA IZBORE: Televizija N1 pratila je sistematično priču o održavanju skupa u Zetri na kojem se smatra da će prisustvovati predsjednik Turske. U prilozima je osvijetljena neupućenost bh. institucija, ali uz određene propuste. U Dnevniku u 19 od 4. maja, u inače dobrom prilogu Vlade Marića, tvrdi se da je skup “centralni predizborni za Turke iz BiH”. Da je skup predizborni, tvrdi i Boris Brezo u Dnevniku u 19 emitiranom 8. maja. Organizatori, pak, govore o generalnoj skupštini Unije evropskih turskih demokrata (UETD), turski ambasador govori o radnoj posjeti, a zvanična informacija organizatora, ali i ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka – navedena u prilogu Borisa Breze – jeste da se radi o Generalnoj skupštini UETD-a. Prilog Borisa Breze bio je za nijansu bolji od priloga Vlade Marića jer je ponudio i neke podatke koji do sada nisu bili poznati bh. građanima, poput onog da je Unija evropskih turskih demokrata registrirana u Njemačkoj.

Marić je, s druge strane, istakao kao dokaz popunjenost hotelskih kapaciteta – iz internetskih izvora – u vrijeme održavanja skupa. U vrijeme pravljenja priloga nije se znao tačan datum održavanja skupa (sredinom maja). Osim toga, formalni predizborni skup nije isto što i skup neke organizacije koji se održava uoči izbora.

Uz odličnu grafiku zasnovanu na podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, voditeljica Dnevnika u 19 Emina Pazalja (7. maj) govorila je o odnosu uvoza i izvoza između BiH i Turske u prvom kvartalu.

AVIONI, ANTIFAŠISTI, MIGRANTI I KCUS: U prilogu o otvaranju aviolinije Zagreb-Mostar (Dnevnik u 19, 4. maj) nije rečeno ništa o skupoj zabavi koja je organizirana tim povodom i plaćena iz budžeta građana. Spomenuto je da ovu liniju Croatia Airlinesa subvencionira Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, ali bez nužne kritičke distance. Novinarka Đenana Kaminić nije istražila koliko je to zakonski i finansijski opravdano budući da se radi o kompaniji iz druge države, da li su na sličan način subvencionirani domaći prevoznici koji su u velikim problemima i pred nestajanjem te da li su vlasti ponudile rješenje ili eventualne subvencije za rješavanje statusa uposlenika Zračne luke Mostar, koji su nedavnim štrajkom skrenuli pažnju na loše uslove.

U Dnevniku u 19 emitiranom 5. maja, novinarke Aida Hadžimusić i Nataša Tadić napravile su veoma dobre priloge o uništenju ribljeg fonda u Spreči, odnosno zagađenju Lukavca.

Cijelu sedmicu, N1 je na odličan način pravila terenske priče o poplavama u Maglaju i Usori, odnosno ZDK-u i TK-u. Uz prilog Hane Sokolović iz Dnevnika u 19 od 6. maja, ističe se onaj Zvonka Komšića (7. maj) koji je imao odlične sagovornike, vrijeme na terenu je proveo sa ekipama PVB-a te je govorio o perspektivama za saniranje štete.

I ove sedmice je po visokim standardima napravljena priča o migrantima novinarke Aide Hadžimusić (Dnevnik u 19, 8. maj), odlično upućene u tematiku, te uz rekapitulaciju obećanja i planove državnih vlasti iz 2015. godine koji se nisu ostvarili. U zaključku priloga novinarka je dokazala da zna otvoriti perspektivu za promišljanje problematike, podsjećajući da će Hrvatska i Srbija i dalje učvršćivati granice, a migranti ostajati u BiH.

Nakon slučaja neoperiranja kćerke Haruna Mahmutovića, koji je obradila novinarka Tina Jelin Dizdar (7. maj), oglasio se i KCUS saopćenjem da djevojčica uopće nije evidentirana na KCUS-u (9. maj). U ovom slučaju može se utvrditi da novinarka nije provjerila navode iz tvrdnje svoga sagovornika. Utvrdila je da je “nezvanično potvrđeno da je od KCUS-a zatraženo postoperativno zbrinjavanje djevojčice, da se anesteziolog mogao ipak dogovoriti u samoj Općoj bolnici, no u Kliničkom centru na to nisu pristali jer je operaciju trebao voditi dr. Ismet Gavrankapetanović, koji je inače najveći kritičar rada i djelovanja aktuelne uprave KCUS-a”. Novinarka je dodala da na ove prozivke KCUS nije zvanično reagirao, no ona je kao novinarka bila dužna da potraži i drugu stranu priče, provjeri protokole i navode iz tvrdnji svojih sugovornika i da se ne vodi “nezvanično potvrđenim” pričama. S druge strane, Tina Jelin Dizdar je 9. maja napravila dobar prilog o tome “zašto fašizam nije pobijeđen u BiH”, postavljajući dobra pitanja i ističući entitetsku podijeljenost SABNOR-a.

Ocjena: 9

AL JAZEERA BALKANS: Vrhunski profesionalizam

3. – 9. maj 2018.

SISTEMATIČNO PRAĆENJE NESTANKA: Tokom analizirane sedmice, Al Jazeera Balkans je u Vijestima u 20 napravila mini serijal pod nazivom Nestajanje. Svaku noć je u sklopu serijala obrađivana neka od zemalja regiona: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija. Izuzetno informativni, svi prilozi su najavljeni iz studija infografikama o natalitetu i mortalitetu te iseljavanju, a one su zasnovane na zvaničnim i drugim dostupnim podacima. Nakon toga je slijedila terenska priča iz nekog od gradova, što na primjeru pokazuje sve što je rečeno u uvodu. Nakon svake priče slijedio je kratak razgovor sa stručnjakom.

Al Jazeera Balkans je visoke standarde održala i na praćenju ugrožavanja novinarskih sloboda. Tako su 9. maja posvetili blok emisije ranjavanju novinarke Vijesti Olivere Lakić u Crnoj Gori. A 4. maja bio je odličan prilog Sanela Kajana o novinaru Al Jazeere koji je već 500 dana u egipatskom zatvoru. Oba su priloga otvorila priču o širim perspektivama pritisaka na novinare.

MIGRANTI I MERKELOVA: Al Jazeera Balkans je profesionalno pratila problematiku izmjena izbornog zakona u BiH. Posebno se ističe prilog Borisa Gagića od 8. maja u kojem su detaljno objašnjeni svi mehanizmi te specifični zahtjevi svake od strana, uz pojašnjenje onoga što može Venecijanska komisija. Sve je upotpunjeno odličnim izborom sugovornika nakon priloga, Nedima Ademovića, koji je do tančina objasnio šta će se desiti ako se izmjene ne usvoje. U istoj emisiji, voditeljica Dalija Hasanbegović je razgovarala s Valentinom Inzkom o izvještaju koji je podnio tog dana u New Yorku i postavljala mu odlična pitanja, poput onoga je li nekorištenje bonskih ovlasti zaista puštanje bh. političara da rade svoj posao ili pak strah od neslaganja u Vijeću za implementaciju mira.

U Vijestima u 20 emitiranim 9. maja, Arduana Pribinja javila se uživo iz Berlina povodom sastanka članova Predsjedništva BiH s Angelom Merkel, pokazavši pripremljenost te odlično kontekstualiziranje sastanka u aktuelne bosanskohercegovačke, ali i evropske političke procese.

U priči o migrantima (7. maj) ističe se prilog Sinana Šarića, koji je, govoreći o stavu Skupštine KS o migrantima, potcrtao i širu perspektivu problema te uslove u kojima migranti žive.

Ocjena: 9

Komparativna analiza

Obje televizije su prilozima iz regije ispratile Dan Evrope, odnosno Dan pobjede nad fašizmom. No, osim priloga Tine Jelin Dizdar, nije bilo pitanja o stanju antifašizma danas, njegovim dosezima i perspektivama. Na Al Jazeeri Balkans imali su prilog koji govori o neobilježavanju ovog dana u službenom Zagrebu. Također, priče o poplavama su na Al Jazeeri Balkans urađene mnogo skromnije, čak površno, u odnosu na N1. Tako su 6. maja priču o poplavama sveli na kratak izvještaj iz Maglaja uz izjavu načelnika općine. Dojam je 7. maja u izvjesnoj mjeri popravio Nihad Sadiković, koji je izvijestio o tri mosta srušena u Maglaju i posjetio jednu porodicu, te su poslije imali Samira Agića iz Ministarstva sigurnosti BiH, koji je utvrdio da nismo naučili lekciju iz 2014.