Federalna TV: „Odgovorite ljudima“, 6. april
VLAST I OPOZICIJA O „KORONA ZAKONU“: U emisiji o mjerama Federalne vlade za oporavak privrede od posljedica epidemije sučeljeni su stavovi Amira Zukića (SDA), ministra razvoja, preduzetništva i obrta FBiH, Irfana Čengića (SDP) i Ahmeda Džubura (DF), zastupnika u Federalnom parlamentu, te Edina Forte (Naša stranka), bivšeg premijera Kantona Sarajevo. Predstavnici SDP-a i Naše stranke zamjeraju Federalnoj vladi što u nacrtu „korona zakona“ nije uvažila mišljenja opozicije ni preduzetnika. Njene mjere smatraju toliko lošim da je i za poslodavce i za zaposlenike zasad bolje otpustiti zaposlene nego čuvati radna mjesta. Predstavnik Vlade pak tvrdi da su ovo samo prve mjere najavljujući formiranje fondova za pomoć privredi. Predstavnicima vlasti, a i opozicije, dato je dovoljno prostora da obrazlože svoje stavove, odnosno da kritikuju i repliciraju. Vrijedi spomenuti i to da je odnos Edine Šečerović prema svim gostima bio jednako korektan. I gosti su kod međusobnog kritikovanja argumentovano raspravljali, bez teških riječi i nepotkrijepljenih optužbi. Iako bi se to trebalo podrazumijevati u političkim TV emisijama, nije uvijek tako.
PLATE ZAŠTIĆENE USTAVOM: Gledaoci su mogli čuti šta podrazumijeva predloženi „korona zakon“ koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru. Propitana je adekvatnost predloženih rješenja za pomoć preduzećima u realnom sektoru, a čuli su se i razlozi zbog kojih je neizvjesna podrška opozicije ovom prijedlogu zakona. Osvrnuvši se na povećanje podsticaja za poljoprivredu, Šečerović je pitala Džubura, koji je predsjednik Komisije za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, za budućnost ovog sektora. Spomenula je i udruženja poput onih za pomoć djeci s posebnim potrebama, o kojima zasad gotovo niko ne govori. Kako će udruženja nadomjestiti gubitke i jesu li ona obuhvaćena mjerama pomoći? Plate državnih parlamentaraca i savjetnika Ustavom su zaštićene od smanjivanja dok traje njihov mandat. To znači da bi za usvajanje prijedloga Naše stranke trebalo promijeniti Ustav BiH. Koliko je to realno – s opravdanom skepsom pita Šečerović.
PITANJA GLEDALACA: Ovaj put postavljena su samo tri pitanja gledalaca. Ipak, ohrabrujuće je što su i pitanja i odgovori bili direktni. Na pitanje o visini njihovih plata, gosti su naveli konkretne iznose. Istina, nisu odgovorili, a voditeljica nije insistirala na drugom dijelu pitanja – da li vi dobijate otkaz? Gledateljicu koja je ostala bez posla zanimalo je šta ekonomske mjere znače za nju kao pojedinca. Znaju li gosti išta o realnom sektoru – pitanje je trećeg gledaoca. Dobio je odgovor od sva četiri gosta.
RTRS: „Aktuelno“, 6. april
KARANTIN NIJE DNEVNA SOBA: U emisiji u kojoj je gostovao Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, hvalospjev do hvalospjeva. U novinarskim pitanjima glorifikovanje svega što vlast radi i planira na suzbijanju epidemije i njenih posljedica. Bez i najblažeg prizvuka novinarskog skepticizma. U pitanjima od kojih su mnoga konstatacije, voditeljica Biljana Marić navodi da je zdravlje na prvom mjestu, da je saradnja između zdravstvenih stručnjaka i vlasti na gradskom i republičkom nivou odlična, da pacijenti primjećuju ljubaznost i stručnost zaposlenih u svim zdravstvenim ustanovama, da gradonačelnik pronalazi rješenja vrlo brzo. Marić, takođe, podsjeća gledaoce na to da karantin nije dnevna soba. O tome na šta se odnose primjedbe građana koji se u njima nalaze, kao i studenata koji su živjeli u studentskom domu koji je pretvoren u karantin, ni riječi.
NEPRECIZNA PITANJA: Podstičući gradonačelnika da iskaže kontraargumente primjedbama na mjere suzbijanja širenja virusa, voditeljica se nespretno izražava. „U par navrata ste i vi kontradiktorno pozivali građane, da li vam je draže da boravite u svom domu ili da se krećete, pa da završite u karantinu. Uvijek imate kontra…“ Ovo nije bilo jedino pitanje u emisiji koje voditeljica nije dovršila i to ne zbog toga što je gost počeo odgovarati niti zbog dinamičnosti razgovora. Usto, u navedenom apelu sročenom u pitanje nema kontradikcije. Većina pitanja u emisiji bila je preopširna i neprecizna.
EKONOMSKE MJERE NA KRAJU: Tek u posljednjoj trećini emisije otvara se pitanje o mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica krize. Nakon nabrajanja predloženog seta ekonomskih mjera na nivou grada, voditeljica ne dovodi u pitanje njihovu adekvatnost za oporavak malih i srednjih preduzeća. Jesu li te mjere dovoljne i kada će se početi primjenjivati, ostalo je nepoznato. Ipak, pitala je kada će one biti usvojene. Iz odgovora Radojičića postalo je jasno da je i to neizvjesno. Odluke o subvencijama treba usvojiti Skupština Grada, a kada će ona zasjedati, ne zna se.
BNTV: „Crno na bijelo“, 5. april
MIŠLJENJA EKONOMISTA: Koliko RTRS nerado izvještava o mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica krize, toliko ih BNTV aktuelizuje. U prilogu Slađane Jašarević u fokusu su mišljenja ekonomskih analitičara. Svetlana Cenić podsjeća na mantru koju vlast stalno ponavlja – pusti ekonomiju, bavimo se ljudskim životima, a istovremeno ta ista vlast moli za doniranje osnovnih sredstava za rad: lijekova i stetoskopa. Novinarka podsjeća da istovremeno, u jeku epidemije, Vlada RS-a provodi javne nabavke za informacione sisteme. Slaviša Raković, ekonomista, govori o sistemskom uništavanju zdravstva politikom zaduživanja od 2012. godine. Jašarević je tražila od sagovornika i prijedloge mjera za oporavak privrede.
KONTEKST PROBLEMA: Reporterka je skeptična prema prijedlozima u kojima vlast vidi izlaz iz krize – novom kreditnom zaduživanju i zahtjevu za intervencijom Centralne banke BiH. Cenić je obrazložila zašto su takvi prijedlozi „više nego suludi“. Novinarka zaključuje priču situiranjem problema u kontekst nefunkcionalnih institucija. Pandemija je, poentira, pokazala ono što građani odavno znaju – vlasti na svim nivoima u BiH ne žele da se bave privredom ni životnim standardom stanovnika. Sada je jasno zašto je trebalo provesti zdravstvene, socijalne, a posebno ekonomske reforme.
N1: „Novi dan“, 4. april
PRECIZNA PITANJA ZA NOVALIĆA: O mjerama Federalne vlade za ublažavanje ekonomske krize, Sanela Dujković je razgovarala s Fadilom Novalićem, premijerom. Precizna pitanja rezultovala su i konkretnim odgovorima na većinu njih. Zašto predloženi zakon za ublažavanje ekonomskih posljedica krize važi od aprila kada su restriktivne mjere uvedene u martu? Zašto nije moguća isplata minimalnih plata svim malim preduzećima i obrtima kojima je zabranjen rad? Na koji način Federalna vlada može garantovati da će kantoni provesti mjeru oslobađanja od parafiskalnih nameta? Zašto je prepušteno bankama da odlučuju o moratorijumu na kredite?
ZABORAVLJENE HILJADE OTKAZA: Preko pojedinih neutemeljenih odgovora ipak se olako prešlo. Referirajući se na konkretne brojke, Dujković pita zašto bi poslodavac zadržao radnika ako mu se više isplati poslati ga na biro. Jeste li sigurni da ćete ovim mjerama zaštititi radna mjesta? Novalić odgovara retoričkim pitanjem – zar se poslodavcu isplati zbog razlike od oko 100 KM otpustiti radnika i prekinuti mu staž da bi ga opet zaposlio za nekoliko mjeseci? Koliko god ovakvo rezonovanje zvučalo logično iz ugla premijera, hiljade otkaza ga demantuju. Voditeljica to, međutim, nije spomenula.
ZAKLJUČAK: Kako se epidemija zahuktava, a obustava ili redukcija rada poslovnih subjekata se produžava, raste i zainteresovanost televizija za ekonomske posljedice krize. Ali, ne svih. Za RTRS one su i dalje u drugom planu, pa se u „Aktuelnom“ spominju tek u posljednjoj trećini jednosatne emisije. A i tada u funkciji glorifikovanja predloženih mjera gradske i entitetske vlasti, a ne ukazivanja na probleme građana i preduzetnika. U „Odgovorite ljudima“ drugačiji pristup – sučeljavanje predstavnika vlasti i opozicije. Moglo se ostaviti više vremena za pitanja pristigla od gledalaca. U emisiji „Crno na bijelo“ BNTV-a ekonomsku politiku tumače ekonomisti. Ovakav pristup doprinosi razumijevanju uzroka i posljedica nefunkcionalnih institucija, njihove politizacije i zapostavljanja ekonomskih pitanja. U „Novom danu“ N1 precizna pitanja za federalnog premijera. Onda kada njegove projekcije ne korespondiraju s podacima, na to treba jasno ukazati.
