FTV: „Odgovorite ljudima“: 11. maj

NEDODIRLJIVI: Oko 150 miliona KM. Toliko se u Federaciji BiH svakog mjeseca izdvaja za plate i naknade zaposlenih u javnom sektoru. Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, eksplicitan je. Iako je odricanje dijela plate pojedinih političara dobrodošlo, to je kap u moru potreba. Za prevazilaženje ekonomskih posljedica krize u BiH neophodno je smanjiti najveće rashode, a to su plate i naknade u javnom sektoru. I Emanuel Salinas, direktor Svjetske banke, u izjavi upozorava na neophodnost reformi i smanjenja javnog sektora u BiH. Jasno je zašto se u izbornoj godini vlast plaši dirnuti u plate budžetlija. Ali, nema razloga da se novinarsko zanimanje za uštede u budžetu svodi na dobrovoljne, uglavnom jednokratne priloge javnih dužnosnika, finansiranje političkih partija i vozni park političara. Na koji način će javni sektor pomoći realnom u kojem je gotovo 30 hiljada ljudi u FBiH posljednja dva mjeseca izgubilo posao? Zar nije licemjerno sudbinu uposlenih u realnom sektoru umjesto sistemskih mjera prepuštati solidarnosti budžetlija?

SOCIJALNA NEOSJETLJIVOST: Prema onome što je rekao Zlatko Hurtić, savjetnik u Federalnoj vladi, vlast se plaši smanjiti plate zaposlenih u javnom sektoru zbog mogućih tužbi. Naime, plate sudija i državnih parlamentaraca zaštićene su Zakonom, pa čak i Ustavom, državne službenike štite kolektivni ugovori, a ostale zaposlene u javnom sektoru sindikati. Čime su zaštićeni zaposleni u realnom sektoru – trebaju propitivati novinari. Kada će se smanjiti opterećenja plata u realnom sektoru, na čiju neophodnost upozoravaju ekonomisti? Zašto entitetske i kantonalne vlade, uprkos zahtjevima međunarodne zajednice, ne smanjuju jaz između plata uposlenih u javnom i realnom sektoru? Kako se turobna socijalna slika osiromašenih građana BiH, koju je predstavio Elvir Karalić, direktor HO „Pomozi.ba“, uklapa u političku priču o socijalnoj solidarnosti prema kojoj će svi preuzeti dio posljedica krize? Na ova obećanja vrijedi podsjećati, a pitanja o sistemskim rješenjima ponavljati.

FACE TV: „Centralni dnevnik“, 8. maj

VLADO ADAMOVIĆ: Kakve su procedure istražnog postupka u aferi „Respirator“, koja su ključna pitanja istrage, u kojem smjeru bi se ona mogla razvijati, te hoće li ova afera zbog osjetljivosti teme i pritiska javnosti biti prioritet Tužilaštva – pojasnio je Vlado Adamović, advokat i bivši sudija. Bio je to sagovornik koji, primijetio je i Senad Hadžifejzović, sam postavlja pitanja i daje odgovore. Bilo je neobično gledati voditelja poznatog po aktivnom angažmanu tokom intervjuisanja kako tok razgovora prepušta gostu. Iako je vrijedilo dopustiti advokatu i bivšem sudiji pojašnjenje očekivanog razvoja i mogućih ishoda istrage, smjer i dinamiku razgovora ipak bi trebao određivati novinar.

VAHID JUSUFOVIĆ: Zbog onoga što je rekao na sjednici Federalne vlade na kojoj je raspravljano o nabavci respiratora, Vahid Jusufović, direktor UKC-a Tuzla, privukao je medijsku pažnju. Ne iznenađuje to s obzirom na razmjere afere nastale nakon kupovine spornih respiratora, kada svaka informacija u vezi s njihovom nabavkom postaje vijest. Jusufović je obrazložio zašto je odbio potpisati nabavku respiratora bez uobičajene procedure javnih nabavki. Kada su javne nabavke tako opasan teren, zašto je Agencija za javne nabavke tražila od vas da idete „grlom u jagode“ – pitao je Hadžifejzović, podstakavši gosta na obrazloženje okolnosti ovog slučaja. Zanimljiv, informativno bogat intervju o top temi u Federaciji sa sagovornikom koji je davao konkretne odgovore. I pitanja su bila na mjestu. Osim o spomenutoj aferi koja je bila glavna tema intervjua, Hadžifejzović je iskoristio priliku da postavi i druga pitanja. Kako ste uspjeli postići da u TK-u nema nijednog umrlog od posljedica zaraze? Nešto nezgodnije pitanje voditelj je ostavio pred kraj intervjua – dokad je novinar mogao steći povjerenje gosta. Ko postavlja direktora UKC-a Tuzla? Plašite li se da će Vas kantonalna vlada smijeniti nakon priče na sjednici Federalne vlade? Kada je gost, oftalmolog, spomenuo  operacije oka, voditelj se našalio. Predložio je operisanje očiju političkim liderima koji loše vide. Humor, pa i onaj crni, u novinarstvu je dobrodošao kad god je u funkciji teme. Metafore takođe.

AL JAZEERA BALKANS: „Kontekst“, 11. maj

MISA ZA ŽRTVE BLEIBURGA: I ovaj put dobro pripremljena Ivana Momčilović-Odobašić. Ni zamjerke jednog od gostiju na njena pitanja nisu je zbunile. O najavljenoj misi u Sarajevu za blajburške žrtve razgovarala je s Josipom Vajdnerom, urednikom Katoličkog tjednika, Jakobom Fincijem, predsjednikom Jevrejske zajednice u BiH, i Tvrtkom Jakovinom, hrvatskim historičarem. Gosti su bili ravnomjerno zastupljeni u diskusiji, imali su dovoljno vremena da obrazlože stavove, pa je izbjegnuta dominacija jednog sagovornika. Iako su stavovi gostiju dijametralni, pogotovo Vajdnera i Fincija, nije bilo neprimjerenog nadglasavanja ni prekidanja sagovornika. Momčilović-Odobašić je radila svoj posao: sve vrijeme ona je bila ta koja je vodila razgovor, a istovremeno je davala priliku gostima da komentarišu i repliciraju kad god je bilo potrebno.

BNTV: „Puls“, 8. maj

ŠAROVIĆ UMJESTO KOŠARCA? U intervjuu s Mirkom Šarovićem, predsjednikom SDS-a, Suzana Rađen-Todorić najviše pažnje posvetila je političkim implikacijama učestvovanja Staše Košarca na tzv. „korona zabavi“ u Sarajevu. Zbog razmjera ove afere, to je opravdano. Hoće li se Košarac „izvući“ s političkim ukorom SNSD-a, bez zajedničke reakcije institucija BiH? Pitanje na mjestu budući da je Milorad Dodik nagovijestio da neće smijeniti ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Kao jedan od razloga, Dodik je naveo i taj da ne želi dozvoliti da na to mjesto ponovo dođe „izdajnik“ Šarović. Zato novinarka pita gosta – može li se to desiti. Hipotetički da, odgovara Šarović, ali on ne želi spasavati Dodika. Pustit će ga, kaže, da se valja u blatu sa svojim političkim partnerima. Šarović Košarca smatra nesposobnim za bilo kakve reforme, a aktuelno Vijeće ministara BiH najgorim dosad.

ZLOUPOTREBE VANREDNOG STANJA: Na kritiku Šarovića da niko nije predložio ozbiljan program oporavka od krize u BiH, uslijedilo je logično pitanje – zašto ga on ne pokrene. Razgovarano je i o drugim važnim temama, naročito o  netransparentnosti javnih nabavki tokom vanrednog stanja, te o zahlađenju odnosa između Dodika i Rusije, u koju se „vlast u RS-u kune“. Za stanovnike Semberije, posebno za poljoprivrednike, pitanje prelaska granice je krucijalno. Otuda je razumljivo insistiranje voditeljice na ovom problemu. Pitanje za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH bilo je – zašto nije pokrenuo pitanje prelaska granice između BiH i Srbije.

RTRS: „Pečat“, 7. maj

KOŠARAC, INTERES RS-a: „Košarac je na mjestu ministra napravio odličan posao – dobro je pozicionirao RS“, rekao je Dodik odgovarajući na pitanje Nade Veletić o inicijativi za ministrovu smjenu. U Dodikovom ublažavanju prvobitne izjave o tome da je Košarac završio svoj politički put, Veletić ne nalazi ništa sporno. Naprotiv. Njegov ostanak na tom mjestu predstavlja kao vitalni srpski interes. Šta u slučaju da novi kandidat ne dobije podršku i onda RS ostaje s jednim ministrom? Uslijedila je poznata retorika o Branislavu Borenoviću kao nesposobnjakoviću i Mirku Šaroviću kao izdajniku. Na pitanje o „mogućnosti ukidanja vanrednog stanja“, Dodik odgovara pričom o slabostima evropskih integracija i besposlenoj opoziciji kojoj je, kaže, on jedina tema. Veletić ne ponavlja pitanje na koje nije dobila odgovor. Umjesto toga, divi se predsjedniku SNSD-a. „Niste Vi trn u oku samo PDP-u i SDS-u, nego i onima u BiH i u Sarajevu.“

ZAKLJUČAK: U „Odgovorite ljudima“ FTV nastavlja govoriti o socijalnim i ekonomskim posljedicama krize. Uprkos produbljivanju socijalno-ekonomskog jaza između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, entitetska i kantonalne vlade zasad ne diraju u plate zaposlenih u javnom sektoru. Ono čega se u izbornoj godini vlast libi uraditi, novinari se ne trebaju libiti pitati. Obavezuje na to i rastući broj molbi za pomoć građana kojima humanitarne organizacije, kažu i njihovi predstavnici, mogu samo malo ublažiti muke, a nikako zamijeniti državne mjere. U „Centralnom dnevniku“ kompetentni gosti i zanimljivi odgovori. Ipak, gostima ne treba prepuštati vođenje emisije. U „Kontekstu“, konkretna pitanja, povremena sumiranja odgovora te primjerena parafraziranja i intervencije voditeljice rezultirali su odličnom emisijom. U „Pulsu“ relevantan sagovornik i reakcije na Dodikove izjave date za RTRS. U fokusu interesovanja opravdano ministar Košarac. U „Pečatu“ dodvorička pitanja i klimanje glavom na Dodikov monolog. U Dodikovom obrazloženju da je ostanak Košarca na mjestu ministra interes RS-a, za voditeljicu nema ništa sporno.